Razvojem i rastom gradova, a time i povećanjem prometa te raznih građevinskih i industrijskih radova jedan čimbenik postaje sve veći faktor i problem koji ozbiljno utječe na zdravlje ljudi, ali šteti i životinjama. Riječ je, naravno, o buci ili, kako se još službeno naziva, akustičnom onečišćenju. Bukom se definira svaki neželjeni zvuk u sredini u kojoj ljudi borave i rade, a koji izaziva neugodan osjećaj ili može nepovoljno utjecati na zdravlje. Zanimljivo, čak 80 posto onečišćenja bukom u gradovima dolazi od automobila, a drugi izvori buke su građevinski radovi, industrija, a na kraju i razne manifestacije, poput koncerata. No neosporna je činjenica da buka može prouzročiti zdravstvene probleme, pogotovo kod ljudi koji su joj dugo izloženi.
Da je riječ o nečemu što je postao javnozdravstveni problem potvrđuju i stručnjaci iz Zavoda za javno zdravstvo Grada Zagreba. Oni navode kako nepovoljan utjecaj buke na zdravlje može biti direktan (nagluhost i gluhoća) ili indirektan i može izazivati umor, smanjenje radne sposobnosti te ometanje sporazumijevanja, koncentracije, odmora i sna, a tu su i određene zdravstvene smetnje, kao i pogoršanje postojećih. Reakcije na buku su individualne te ovisno o razini i frekvenciji buke te vremenu izloženosti mogu biti od blagih i prolaznih do trajnih oštećenja. Ovisno o starosti, ljudski organizam različito reagira na buku. Također, ovisi i od čovjekova temperamenta i uvjeta života. No najosjetljiviji su djeca i mladi do 16 godina te stariji od 65 godina.
Uzročnik psihičkih problema
Kako navode u ZJZ-u, ljudi izloženi buci su razdražljivi, dekoncentrirani, radni učinak im pada i prouzrokuju više nesreća na radnome mjestu. Istražuje se i utjecaj buke na živčani, krvožilni, probavni i hormonski sustav, a to se može očitovati porastom krvnog tlaka, poremećajem u radu probavnih organa, naročito crijeva, suženjem vidnog polja te endokrinološkim i metaboličkim poremećajima. Treba napomenuti kako organizam reagira na buku kad ona već prelazi 40 dB (50 dB je glasan razgovor, a opasnost po sluh je buka od 80 dB, kakva se stvara u industrijskim postrojenjima i centrima većih gradova). Buka može utjecati i na učinkovitost na poslu te kod djece uzrokovati probleme u školi. Dokazano je da je buka jedan od najznačajnijih krivaca koji dovode i do psihičkih problema, a kako su u velikim gradovima psihički problemi (nervoza, stres…) sve češća bolest, onda i ne čudi da su u tim gradovima najčešće izdavani lijekovi – sedativi.
No nije samo riječ o hrvatskom problemu. Broj Europljana izložen visokim razinama buke svake godine raste. Svjetska zdravstvena organizacija obavila je analizu stanja u 96 gradova i ustanovila da razina buke premašuje zdravstvene standarde, odnosno limite: prekoračenje limita noću utvrđeno je u 98 posto analiziranih slučajeva, a danju je postotak utvrđenih prekršajnih stanja bio nešto niži – 88,5 posto. Svaki je dan gotovo 70 milijuna Europljana (40 posto) u gradovima i mjestima samo zbog prometa izloženo razini buke koja prelazi 55 decibela danju, a čak 35 milijuna (20 posto) njih svaki dan izloženo je razini buke koja prelazi 65 decibela i koja je štetna za zdravlje. Inače, to su razine koje se smatraju nedopustivim za dugotrajnu izloženost. No nije problem samo buka danju, nego i noću. Pretjeranoj razini buke prometa noću izloženo je oko 50 milijuna ljudi, a za 20 milijuna buka prometa noću ima štetan utjecaj na zdravlje. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, dugotrajna izloženost takvim razinama buke može uzrokovati povišeni krvni tlak, ali i srčane udare. Najveći problem u cijeloj priči predstavlja nedovoljno sna. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje kako bi za dobar noćni san stalna buka trebala biti ispod 30 decibela, a pojedinačna buka ne bi smjela prelaziti 45 decibela.
No osim ljudi, zbog onečišćenja bukom, pate i ptice te životinje. Dok se neke životinje mogu prilagoditi životu u gradu, postoj zabrinutost da bi onečišćenje bukom moglo prisiliti neke životinje da napuste svoja uobičajena mjesta parenja i hranjenja.
Nužno je obavijestiti javnost o razini buke
Države članice Europske unije obavezne su zabilježiti razinu buke u velikim gradovima, na cestama, željeznicama i u zračnim lukama te osmisliti planove za rješavanje problema. U skladu sa zakonodavstvom EU, nadležna tijela obavezna su obavijestiti javnost o učincima onečišćenja bukom i savjetovati se s njome o mjerama koje planiraju poduzeti za rješavanje problema onečišćenja bukom. Na taj način građani mogu vidjeti kako se mjerama upravljanja bukom može ostvariti stvaran napredak te se, prema potrebi, obratiti svojim izabranim predstavnicima. Neki su hrvatski gradovi, poput Rijeke i Splita, već odavno izradili svoje karte buke i akcijske planove kojima pokušavaju smanjiti onečišćenje bukom, a pridružio im se i Zagreb. Na karti buke u prilogu vidi se onečišćenje bukom u dnevnom prometu automobila (od tamno crvene kao najkritičnije do zelene kao najmanje kontaminiraih zona u kojima se osjeti buka)
Sve u svemu, kako je onečišćenje bukom sve veće, onda i ne čudi da sve više ljudi iz većih gradova svaki slobodan vikend provodi u bijegu što dalje od grada te odlaze u prirodu, na sela. Neki odlaze i u krajnost te se iseljavaju izvan gradova gdje traže mirniji dom.
Imamo zakone i drakonske kazne
U Hrvatskoj postoji Zakon o zaštiti od buke koji jasno definira obveze koje treba provoditi kako bi se u što je moguće većoj mjeri zaštitilo stanovništvo od negativnih utjecaja buke. Prema tom Zakonu, gradovi koji imaju više od 100.000 stanovnika obavezni su izraditi strateške karte buke i akcijske planove. O koliko je ozbiljnom problemu riječ pokazuju i zaista drakonske kazne propisane Zakonom koje sežu i do 100.000 kuna.
