Redoviti profesor Zavoda za elektroniku, mikroelektroniku, računalne i inteligentne sustave zagrebačkog Fakulteta elektrotehnike i računarstva Siniša Šegvić priznaje da nije lako objasniti što je uopće umjetna inteligencija. Percepcija o tome stalno se mijenja. Prije 50 godina umjetna inteligencija bio je križić-kružić. Prije 20 godina to su bili programi za igranje šaha na superračunalima. Danas velemajstori nemaju nikakve šanse protiv programa na PC-ju (Go). Znanstveni, istraživački i profesionalni interesi našeg sugovornika uključuju računalni vid, obradu slike, programsko inženjerstvo te objektno i generičko programiranje.
Kakav je napredak postignut zadnjih godina na vašem Zavodu? Jeste li zadovoljni tempom razvoja i resursima kojima raspolažete?
– Umjetna inteligencija se razvija brže nego ikad te zbog toga nije uvijek lako održavati tempo najboljih svjetskih sveučilišta i tehnoloških tvrtki. Nažalost, financiranje znanosti u Hrvatskoj je ispod prosjeka razvijenih država, a kruta pravila otežavaju efikasno iskorištavanje škrtih fondova. Naši računalni resursi značajno su lošiji od resursa naših inozemnih kolega. Testiranje inovacije u Zagrebu može trajati 48 sati, dok se u Australiji ili Kini taj isti test može provesti u upola manje vremena zbog bolje opreme.
Koji su aktualni projekti vaših grupa koje se bave umjetnom inteligencijom i kakva im je primjena?
– Bojana Dalbelo Bašić i Jan Šnajder proučavaju nijanse prirodnog jezika modeliranjem značenja riječi te analiziranjem sentimenta i kvalitete argumentacije. Slobodan Ribarić i Tomislav Hrkać skrivaju identitet osoba u slikama i snimkama s ciljem zaštite privatnosti. Zoran Kalafatić prati osobe u snimkama sportskih susreta. Moji asistenti i ja smo u okviru projekta MULTICLOD Hrvatske zaklade za znanost sudjelovali u natjecanju Cityscapes čiji je cilj pomaknuti granice mogućeg u području razumijevanja prometnih scena iz perspektive vozača. U konkurenciji metoda koje uče na osnovnom skupu od 3500 slika, naša metoda Ladder DenseNet v2 trenutačno se nalazi u prvih deset u svijetu.
Kakav je trenutačni status umjetne inteligencije? Kolokvijalno, što ona može danas i treba li nas plašiti njezin status u budućnosti?
– Umjetna inteligencija danas mijenja svijet slično kao što ga je prije 200 godina mijenjao parni stroj. Najbrže će se mijenjati trgovina, promet, proizvodnja, pa čak i neke intelektualne usluge, poput prevođenja jezika i zdravstvo. Sveukupno gledano, te promjene će poboljšati kvalitetu života: hrana i stvari će postati dostupniji, bit ćemo mobilniji, smanjit će se potreba za radom koji nije kreativan...
Vjerujem da će autonomna vozila doći uskoro, ali da će prelazak biti polagan. Prvo će se pojaviti flote teretnih i osobnih vozila u vlasništvu velikih kompanija
Siniša Šegvić
Doći će neminovno i do preraspodjele društvenog bogatstva?
– Stvorit će se nove usluge i novi poslovni modeli, a mnogi postojeći poslovni modeli morat će se ugasiti. Dakle, promjene koje donosi umjetna inteligencija su ujedno i prijetnja i prilika. Prijetnja jer možemo ostati bez posla, a prilika jer možemo stvarati nove vrijednosti. Roditelji djece koja se danas školuju za trgovce ili vozače kamiona trebali bi razmišljati o prekvalifikaciji. Algoritamsko razmišljanje i programiranje morali bismo hitno uvrstiti u obrazovne programe svih osnovnih i većeg broja srednjih škola.
Koja je najbliža primjena umjetne inteligencije kad govorimo o našoj zemlji?
– Umjetna inteligencija stvorit će prilike za stvaranje proizvoda i usluga koji mogu stvoriti nova radna mjesta, puniti proračun i stvarati profit. Naša grupa surađuje s više hrvatskih tvrtki koje su krenule tim putem. Tako Institut za elektrotehniku tvrtke Končar razvija sigurnosni podsustav safeTRAM koji će povećati sigurnost prometa sprečavanjem sudara tramvaja s ostalim sudionicima u prometu. Tvrtka Xylon razvija programe za prepoznavanje prometnih scena na sklopovlju s ekstremno malom potrošnjom energije, a njihove proizvode koristi inozemna automobilska industrija. Hrvatska podružnica tvrtke GlobalLogic razvija specijalizirane sustave računalnog vida, a naručitelji su uglavnom iz inozemstva. Tvrtka Promet i prostor koristi georeferencirani video za procjenu sigurnosti prometnica u mnogim zemljama svijeta. Vaši čitatelji su sigurno upoznati s aktivnostima tvrtke Rimac automobili, ali možda ne znaju da oni imaju odjel za istraživanje i razvoj autonomnih automobila. Zajednički nazivnik svih tih tvrtki je da zapošljavaju inženjere i plaćaju poreze te na taj način pridonose da naše društvo bude bogatije.
Kako bi se ova priča mogla uklopiti u brži razvoj gospodarstva? Na koji način pridonijeti dodatnom razvoju procesa i projekata?
– Inovacije se najbolje rađaju u malim tvrtkama, startupovima. Stoga možemo očekivati da bi razvoj inovacija najbolje potakle pogodnosti za male tvrtke. Inovacije se mogu pospješiti i programima koji potiču suradnju između gospodarstva i akademske zajednice. Prošle godine pokrenuta su dva takva programa (IRI, CEKOM) financirana iz fondova Europske unije. Mnogim inovacijama prethode znanstvena otkrića koja se mogu potaknuti boljim financiranjem Hrvatske zaklade za znanost.
Nedavno ste na sastanku organizacije Legal hackers držali predavanje na ovu temu. Koje su prednosti autonomnih automobila, a koje su im slabosti u ovom trenutku razvoja?
– Autonomni automobili obećavaju univerzalno dostupnu mobilnost na zahtjev: nešto kao današnji taksi, samo znatno jeftinije. Povećat će se sigurnost putnika i pješaka. Smanjit će se potražnja za parkirnim prostorom pa će biti više parkinga i manje gužve. Glavna tehnička slabost današnjih izvedbi jest ovisnost o preciznim kartama okoliša. Današnja vozila mogu se ‘zbuniti’ uslijed radova na cesti ili izvanredne regulacije prometa. Buduće izvedbe će relaksirati tu ovisnost.
Slabost im je i cijena.
– Slabost je visoka cijena. Međutim, autonomne automobile razvijaju brojne automobilske – i ne samo automobilske – tvrtke pa će cijene padati. Stoga autonomne automobile u doglednoj budućnosti možemo očekivati i u našim krajevima.
Trebamo li se bojati autonomne budućnosti u prometu? Jer, već sad se imamo mogućnost voziti automatiziranim vozilima, primjerice, između aerodromskih terminala, i uglavnom stvari funkcioniraju dobro…
– Sa stanovišta sigurnosti, nema razloga za strah. Autonomna vozila sljedeće generacije zadovoljavat će razinu 4 udruženja SAE, a to znači da odgovornost za štetu uslijed eventualnih prometnih nezgoda preuzima proizvođač. Googleova podružnica Waymo već danas provodi testiranje flote od 500 autonomnih vozila razine 4 u američkom gradu Phoenixu. Nažalost, autonomni automobili su tehnologija u kojoj najveći dio profita odlazi velikim tvrtkama, a to može loše utjecati na gospodarstva malih država. Radi se o nastavku trenda globalizacije svjetskoga gospodarstva koji je započeo prije mnogo godina. Primjerice, prije 100 godina su mnoge naše tvrtke vezane uz promet konjima morale zatvoriti vrata. Međutim, danas se nitko ne čudi što milijune kuna trošimo na limene ljubimce proizvedene u stranim zemljama. Nema koristi od žaljenja za prošlim vremenom, puno je bolje tražiti prilike budućeg vremena.
Kako će izgledati budućnost na cestama, ako uzmete u obzir realne parametre i sve brži razvoj autonomnih vozila?
– Vjerujem da će autonomna vozila doći uskoro, ali da će prelazak biti polagan. Prvo će se pojaviti flote teretnih i osobnih vozila u vlasništvu velikih kompanija. Njihove usluge će ispočetka biti samo malo jeftinije od klasičnog prijevoza. Kako konkurencija bude jačala, tako će padati cijene autonomnih vozila i njihovih usluga. U jednom trenutku, za pet godina ili više, autonomna tehnologija će ući u serijski proizvedena vozila više klase. Međutim, mnogi kupci tu egzotičnu opremu neće moći platiti unatoč bonusima na osiguranje koji će se vjerojatno pojaviti. Zbog toga ćemo na cestama dugo imati miješani promet autonomnih i klasičnih vozila.
Budućnost na cestama bit će sigurnija od sadašnjosti
Autonomna vozila ne moraju biti jako pametna da bi bila korisna. Nesreće se ne događaju jer ljudi loše voze, nego zato što loše paze. Nažalost, vozači se moraju boriti s mnogo distrakcija kako bi vožnji posvetili potrebnu količinu pažnje. Ponekad se svađamo sa suputnicima, ponekad smo pospani, neki čačkaju po mobitelu, drugi se moraju voziti bolesni, treći voze pod utjecajem alkohola i droga ili prebrzo. Algoritmi nemaju takve probleme te zato mogu u svakom trenutku biti 100 posto fokusirani na anticipiranje i sprečavanje riskantnih situacija. Stoga će autonomni automobili pridonijeti sigurnosti i kroz ublažavanje posljedica pogrešaka rastresenih vozača. Budućnost na cestama bit će sigurnija od sadašnjosti – objašnjava prof. dr. sc. Siniša Šegvić.
