U jednoj telefonskoj anketi među 1200 članova HAK-a, njih 23 posto, odnosno 276 ih je priznalo kako puši u automobilu tijekom vožnje, čak i dok su s njima u vozilu drugi putnici, ali i djeca. Očito da velik broj vozača pušača i dalje nije u potpunosti svjestan brojnih opasnosti koje se skrivaju iza te opasne navike.
– O štetnosti duhanskog dima ne treba ni pričati, mislim da je to već svima poznato. A kad je riječ o pušenju u automobilu, štetnost se nekoliko puta povećava. Zamislite samo kolika je koncentracija dima u tom malom i zatvorenom prostoru, a tek kad se uzme u obzir neka dulja relacija, primjerice Zagreb – Rijeka, to su iznimno štetne količine za sve koji se nalaze u automobilu, a pogotovo za djecu i njihov iznimno osjetljiv imunitet i pluća. Nije nemoguće da dijete zbog učestalog izlaganja dimu cigarete u automobilu oboli od bronhitisa ili da zaradi alergijsku reakciju, a da o drugim štetnim kemikalijama iz cigarete ni ne govorimo – kaže Mladen Kratohvil, specijalist medicine rada.
Kratohvil napominje da iako su omjeri štetnosti pasivnog pušenja nešto manji u većim prostorima, u tako malim i zatvorenim prostorima poput automobila omjer je gotovo jedan naprama jedan, a to znači da kada pušač zapali jednu cigaretu u automobilu, to je kao da su i svi ostali putnici popušili po jednu cigaretu.
– I sada si zamislite neku dužu relaciju u kojoj se zapali nekoliko cigareta, a dijete je u autu. Pa to je kao da vam je dijete samo popušilo te cigarete – ističe Kratohvil.
Druga stvar koju treba spomenuti je utjecaj cigarete na vozača pušača tijekom vožnje.
– Dim cigarete sadrži ugljikov monoksid, a iako je on u relativno malim količinama, ipak kada ste u zatvorenom prostoru, sa slabom ventilacijom, onda on puno više dolazi do izražaja. A poznato je kako ugljikov monoksid smanjuje intelektualne sposobnosti, a time i one vozačke – tvrdi specijalist medicine rada.
Pri udisanju ugljikova monoksida naši su refleksi sporiji, a time ni reakcije nisu adekvatne. I isto tako dolazi do nikotinske vazokonstrikcije, odnosno do stiskanja krvnih žila, od kojih ljudi mogu imati glavobolje. Tijelo je dekoncentrirano jer nema dovoljno kisika. A pasivnom pušaču treba proći čak 12 sati da mu ugljični monoksid nestane iz organizma.
Ometanje u vožnji
I onda dolazimo do treće stvari koja se nikako ne smije zaboraviti i koja je možda i najbitnija jer može prouzročiti nesagledive i tragične posljedice u milisekundi – a to je cigareta kao distraktor u vožnji.
– Gledajte, vozač u vrijeme vožnje treba zapaliti tu cigaretu, uvlačiti dim, tresti pepeo, odlagati cigaretu i gasiti je. Za to vrijeme jedna mu je ruka praktički cijelo vrijeme nedostupna za radnje koje bi trebala raditi u samoj vožnji. A koliko se tek puta dogodi da vozaču padne žar ili između nogu ili na pod automobila i u toj panici da se domogne žara kako ne bi izazvao požar nerijetko se izazovu nesreće koje mogu imati tragične posljedice. Kako za vozača, tako i za ostale putnike u automobilu, ali i eventualno u onom drugom automobilu koji se našao u nesreći ni kriv ni dužan – govori Kratohvil.
Kako god se okrene, dodaje Kratohvil, pušenje u automobilu je loše, pogotovo pred djecom.
– Još ako to dijete slučajno već ima astmu ili boluje od neke druge respiratorne bolesti, pušenje u njihovu prisustvu je ravno katastrofi. Dakle, svi su argumenti protiv pušenja u automobilu, a baš ni jedan za, kao uostalom i za samo pušenje. Riječ je o lošoj navici s kojom treba prestati – zaključuje Kratohvil.
Mi bismo još samo mogli dodati da ako se pušači baš nikako ne mogu suzdržati, onda neka puše, ali isključivo kad su sami u automobilu. No pušenje u automobilu nije samo hrvatski problem. Riječ je o globalnom problemu kojem već neke zemlje pokušavaju stati na kraj. I to ni manje ni više nego pokušavaju u potpunosti zabraniti pušenje u automobilima.
U listopadu 2011. godine britansko medicinsko društvo zatražilo je od svoje vlade zabranu pušenja u automobilima. Naime, tada su škotski znanstvenici istraživanjem utvrdili da razina štetnih supstanci tijekom pušenja u autu doseže prosječnih 85µg/m3, a to je čak trostruko više od maksimalne granice koju za zatvorene prostore preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), a iznosi 25 µg/m3.
Zabrana kad su djeca u automobilu
Tada su britanski znanstvenici zaključili da pušenje u automobilu, čak i uz otvoren prozor ili upaljenu klimu, stvara zagađenje koje prelazi dopuštenu granicu toksičnosti i ozbiljno ugrožava ljudsko zdravlje. Osobito su ugrožena djeca koja u vozilima udišu cigaretni dim, a ništa im ne pomaže ni to što se nalaze na stražnjem sjedalu, udaljeni od pušača. Istraživači su ustanovili da čak i ako vozač tijekom vožnje popuši samo jednu cigaretu i otvori prozor, razina štetnih tvari i dalje će u jednom trenutku prijeći dopuštenu granicu. Zbog toga je 2015. u Velikoj Britaniji zabranjeno pušenje u vozilu ako su u njemu djeca.
S druge strane, ono što predstavlja veći problem u ovakvim zabranama je – kršenje ljudskih prava. Naime, ne zaboravimo, jedno je javni prostor te ustanove i ugostiteljski objekti, a drugo je automobil. Ipak je tu riječ o privatnom prostoru, pa bi onda sljedeći korak, sukladno tome, mogao biti i zabrana pušenja u vlastitom domu, a to je ipak malo nezamislivo. No britanski znanstvenici ne odustaju od svojeg stava i tvrde kako je zabrana potrebna kako bi se zaštitila djeca. Napominju kako se svake godine zbog pasivnog pušenja samo u Velikoj Britaniji bilježi više od 20.000 slučajeva infekcija donjeg respiratornog trakta, 200 slučajeva bakterijskog meningitisa i 40 iznenadnih dojenačkih smrti.
No treba reći kako Velika Britanija ne izmišlja toplu vodu. Naime, 2009. godine kanadska pokrajina Ontario već je uvela ovakvu zabranu, a razmatraju je i ostale pokrajine. No problem je pušački lobi koji se, naravno, protivi zakonskim zabranama. Oni, pak, tvrde kako 84 posto roditelja ionako ne pali cigaretu u automobilu dok u njemu sjede djeca.
Toksična koncentracija otrovna za srce
S uvođenjem zabrane pušenje u automobilima složili su se i hrvatski liječnici. Pa je tako Sanja Grle Popović, pulmologinja Klinike za plućne bolesti na Jordanovcu, izjavila kako je opće poznato da se pušenjem u tom zatvorenome malom prostoru od dva do tri kubična metra stvara toksična koncentracija ugljičnog monoksida koji je otrovan za srce, krvožilni sustav, a smanjuje i oksigenaciju očiju i očne pozadine. Dodala je kako je zbog toga pušenje jedan od čestih uzročnika sudara.
