Zdrav život koji sve više dobiva na važnosti pretpostavka je dobroga zdravlja, ali i vitalnosti u kasnijoj dobi. Kako bi zdravlje uspjeli održati, liječnici ističu važnost prakticiranja kvalitetnog životnog stila koji je potvrda i dobrog imuniteta, jer kada dođe do njegova pada, organizam podliježe bolestima. Čovjekov je imunološki sustav kompleksna mreža stanica, tkiva i organa koji zajedničkim radom čine njegov obrambeni sustav. Kako bi nas pravodobno štitio od potencijalnih “napadača” kao što su virusi, bakterije, paraziti (i)li gljivice, zdrav će imunološki sustav odgovoriti stvaranjem barijere koja će zaustaviti njihov daljnji prodor u tijelo.
Uloga je imuniteta i sprečavanje širenja maligno transformiranih stanica koje, ako se ne iskorijene na vrijeme, mogu u tijelu dovesti do razvoja zloćudnih bolesti. Ako pak dođe do pogreške pa mreža složenog imunološkog sustava neku tvar počne doživljavati kao napadača, razvit će se alergija. U takvim se slučajevima u organizmu događa pretjerana reakcija koja se manifestira različito – od kihanja, kašljanja, svrbeža, razvoja osipa pa do drugih (ozbiljnih) simptoma. Imunološki sustav oslobađanjem antitijela i tzv. ubojitih stanica kojima reagira na mikroorganizme dijeli se na prirodni i umjetni. Prirodni može biti aktivni i pasivni, isto kao i umjetni. Prema riječima mr. sc. dr. Aide Jelaske, specijalistice obiteljske medicine Doma zdravlja Zagreb Centar, prirodni je pasivni imunitet onaj koji se stvara već s prvim danima djetetova života kada ga novorođenče dobiva nasljeđem od majke, a aktivni je prirodni uvjetovan stvaranjem antitijela kod preboljelih bolesti. Umjetni je imunitet također nastao aktivnim, odnosno pasivnim putem pomoću cjepiva.
U slučaju aktivnog riječ je o imunizaciji organizma cjepivom s oslabljenim živim agensima, dok je kod pasivnog riječ o mrtvom agensu, odnosno cjepivu nastalom u pravilu iz seruma pilećih embrija. O stanju imunološkog sustava nemalo govori i krvna slika pomoću koje se može (u)vidjeti razvoj infekcija u tijelu, odnosno na koji se način organizam nosi s bolestima poput anemije, policitemije, leukemije i drugih. U slučaju infekcije u organizmu, bijela krvna zrnca, granulociti, napadaju takve “uljeze” koji nas pokušavaju onesposobiti i narušiti nam zdravlje. Veća su od crvenih krvnih zrnaca (eritrociti), u tijelu ih ima manje od potonjih, a pri infekcijama leukociti rastu vrlo brzo. Njihove vrijednosti pružaju i važne informacije o stanju imunološkog sustava – od postojanja moguće infekcije (visok broj leukocita), alergija, toksične reakcije, primjerice na lijekove, pa do zloćudnih bolesti (niska razina leukocita). Bijela se krvna zrnca bore protiv narušavanja zdravlja imunološkog sustava pa iz tijela prazne mikrobe i defektne stanice, kontroliraju imunitet i u organizmu stvaraju antitijela. Za razliku od bijelih, crvena nam krvna zrnca najprije pomažu u oksidaciji organizma jer raznose kisik iz pluća po ostalom dijelu tijela. Ako im je broj nizak, upozorenje je to da organizam možda ne dobiva dovoljno kisika, a u slučaju njihove visoke razine (policitemija), postoji mogućnost da se crvena krvna zrnca zbiju i tako blokiraju pravodobni rad malih krvnih žila (kapilara).Važnu ulogu u sustavu krvi imaju i trombociti (krvne pločice) zaduženi za njezino zgrušavanje. Ako ih je premalo, može se javiti opasno nekontrolirano krvarenje, dok kod previsokog broja trombocita prijeti stvaranje krvnih ugrušaka u krvnim žilama.
Kobasice out, riba in
Pokazatelj valjanosti rada krvotvornog, odnosno imunološkog sustava jest i stanje s hemoglobinom koji najprije crvenim krvnim stanicama daje crvenu boju, a njegova količina u krvi pokazuje sposobnost pravodobnog raznošenja kisika po organizmu. Hematokrit je također dio krvnog sustava, a predstavlja volumen eritrocita u jedinici pune krvi. U ustroju imunološkog sustava, osim limfe i limfnih žila, važna je i slezena, odnosno koštana srž kao tvornica crvenih i bijelih krvnih zrnaca te krvnih pločica. Kada dođe do poremećaja imuniteta, organizam je oslabljen i podložan bolestima, a na njegovo narušavanje utječu kronična oboljenja poput dijabetesa, kao i česte infekcije, stres, iscrpljenost, dugotrajna upotreba antibiotika, umor, nedostatak sna, izlaganje onečišćenjima iz okoliša ili radne sredine te drugo. Imunitet uvelike narušavaju pušenje, alkohol, nepravilna (masna) prehrana, dugotrajne dijete, neredovito odmaranje, nekretanje, loša higijena, ali i pesimizam.
Dr. Jelaska kao značajan dio jakosti imunološkog sustava ističe dobar psihofizički ustroj, odnosno osjećaj sreće i zadovoljstva koji, kaže, imunitet čine promptnijim u odgovoru na stres. U zimskom je razdoblju organizam posebice osjetljiviji jer lako može doći do prehlada i infekcija. Kako tijelo na hladnoći troši puno energije, treba paziti da mu se dodatno ne oduzima ona koju dobiva izbjegavanjem stresa, odnosno dovoljnom količinom sna, odmora, ali i kalorijama, vitaminima te mineralima. Uz potonje, izbalansiran unos ugljikohidrata, odnosno namirnica bogatih antioksidansima, biljnim vlaknima i proteinima važna je stavka dobroga zdravlja, pa tako i imuniteta, naglašava dr. Jelaska. U prehrani su zato poželjni riba, kuhano meso peradi, povrtnice od zelenog lisnatog povrća poput salate, blitve, špinata, kupusa, rajčice, crnog luka, češnjaka i drugog, a u nedostatku svježeg (sezonskog) povrća dostatno je i ono iz zimnice. Voćni se obroci ne smiju zaboraviti pa tako u zimi treba jesti citruse, jabuke, kivi i drugo dostupno voće od kojeg treba spravljati i prirodne voćne sokove. Organizam zbog dobrih omega masnih kiselina nutritivno treba (na)hraniti i manjim obrocima badema, oraha, lješnaka, indijskih oraščića i sličnih namirnica. Liječnica ističe kako je za dobar imunološki odgovor važno konzumirati vitamine (C, D, A), minerale (selen, cink), ali i ljekovito bilje poput zelenog, odnosno piti čaj od nane, šipka, đumbira i sličnih. U prehranu treba uvesti i sjemenke sezama te lana, a posebice je za imunitet blagotvorno ulje od sjemenki lana, ali i maslinovo.
Ruke treba prati i prostore provjetravati
Na stanje imuniteta utječe i higijena prostora u kojem živimo jer se grinje iz kućne prašine loše odražavaju na organizam, ponajprije na dišni sustav. Treba paziti i na higijenu ruku, posebice kada je riječ o djeci jer se tako mogu prenijeti mnoge zaraze koje će učestalim infekcijama (o)slabiti imunološki sustav. Prostore u kojima se boravi, savjetuju liječnici, treba učestalo provjetravati, posebice zimi u vrijeme prehlada i gripe, a intenzivnije nadjačavanje bakterija i virusa predstoji nam već od sredine jeseni pa sve do proljeća.
Dr. Jelaska za očuvanje imuniteta važnim ističe i izbjegavanje stresa koji, kaže, mnogi od nas zanemaruju. Takvo sustavno stanje napetosti i nervoze organizma uzrokovano određenim situacijama i događajima podiže razinu kortizola (hormon stresa), a uvelike umanjuje razinu prostaglandina hormona koji potiče rad imunološkog sustava i ima protuupalno djelovanje. Kronični stres oslabljuje tijelo i imunitet dovodeći ga u stanje podložno čestim infekcijama te je okidač i ozbiljnijih srčano-krvožilnih oboljenja, a nemalo i dijabetesa. Kako bi zbog potonjeg tijelo doveli u ravnotežu, liječnici ističu kako čovjek tijekom dana, bez obzira na to koliko je prepun obaveza, treba odvojiti pola sata za obnovu psihofizičke energije. Najzahvalnija je zato meditacija uz vježbe disanja i, ako je moguće, opuštajuću glazbu. U drugom slučaju, stres združen s nedostatkom sna nemalo će dovesti do pada imuniteta jer organizmu neće pravodobno obnoviti energiju koju gubi zbog nedovoljno spavanja. Za prirodnu i imunološku osnaženost organizma preporuka je liječnika do osam sati sna, i to u prostoru koji ne treba previše zagrijavati. Kod održavanja imuniteta važno je tijekom cijele godine, a često i zimi voditi računa o hidraciji organizma. Tijelo gubi vodu i u zimskom razdoblju pa njezin nedostatak može uzrokovati kronični umor, zbog čega će nam postupno oslabiti i imunitet. Zimi je za hidraciju zahvalno piti tople čajeve i svježe iscijeđene voćne sokove, a najvažnije je od svega, ističu liječnici, provoditi zdrave životne navike u skladu s prirodnim bioritmom. One su i glavna pretpostavka prirodnog imuniteta. Važno je družiti se i s ljudima koji nam čine ugodu te se truditi zadržati vedriji pogled na život.
Med, matična mliječ, vježbanje...
Dobrobit očuvanju imuniteta pruža i konzumiranje matične mliječi te meda koje treba miješati s ljekovitim biljem, a jakom imunološkom sustavu pridonijet će i puno kretanja te redovita tjelesna aktivnost. Na taj se način poboljšava mišićna cirkulacija i optok krvi, ali i rad srca. Organizmu je tako omogućena bolja oksidacija i prokrvljenost pa se nemalo sprečava i zakrčenost vena. Istraživanja su pokazala da se imunitet redovitim umjerenim i discipliniranim vježbanjem, uključujući i lagane svakodnevne šetnje, može poboljšati za oko 50 posto. U zdrave životne navike i očuvanje jakosti organizma treba uvrstiti šetnje prirodom (parkovi, botanički vrtovi, šetališta) i, koliko je moguće, mjestima gdje nema izravnog onečišćenja zraka.
