Treba znati da glavobolja ima nekoliko desetaka vrsta – od rjeđih cluster s jakom intenzivnom boli obično oko jednog oka koje se javljaju kod ljudi svih dobi, kroničnih dnevnih ponajprije uzrokovanih napetošću pa do glavobolja koje mogu uzrokovati sredstva protiv bolova zbog njihova prekomjernog korištenja. Manifestiraju se različitim simptomima – od probadanja i(li) sijevajuće boli potiljka, čeonog dijela, područja sljepoočnica i drugog. Jedna od najčešćih glavobolja današnjice je migrena koja nastaje kao posljedica kompleksnih moždanih i krvožilnih promjena, a kod osoba koje su joj sklone bilježi se povećana podražajnost određenih dijelova mozga. Prema riječima prof. dr. sc. Ivana Bielena, specijalista neurologa s Klinike za neurologiju KB-a Sv. Duh, migrena se ubraja u tzv. primarne glavobolje koje nisu odraz neke druge bolesti u području glave poput upale sinusa, povišenog očnog tlaka, tumora i drugih. Najčešće se javlja odmah nakon buđenja, a uzroke joj treba tražiti u interakciji genetskih, hormonskih i okolišnih faktora. Od nje tri četvrtine osoba koje pate od migrene u obitelji imaju još oboljelih.
Glavobolja samo s jedne strane
Migrena se, kaže dr. Bielen, definira kao neurološki poremećaj popraćen glavoboljama s karakterističnim simptomima, a dijeli se na migrene s i bez aure. Aura je skup simptoma koji se javljaju nešto prije ili na samom početku glavobolje, a najčešća je tzv. vidna aura. Kod osoba s takvom manifestacijom napadaja bilježi se prolazni poremećaj vida koji je ponajviše nejasan u središtu vidnog polja. U drugom slučaju postoje migrenske aure s tzv. iluzijom svjetlucanja koje se može širiti u stranu i (u)činiti defekt vidnog polja. Takvi simptomi traju od nekoliko minuta do sat vremena. Uz vidnu auru mogu se javiti i vrtoglavica, trnci ili slabost nekog dijela tijela što je u pravilu rjeđe u odnosu na pojavu vidne aure. Kod napadaja migrene glava boli samo s jedne strane, lijeve ili desne i obično je praćena mučninom kod koje ponekad dolazi i do povraćanja. Oboljeli osjeća pulsirajuću bol koja jača pri kretnjama i(li) drugim tjelesnim aktivnostima, ali i psihičkom naporu. Pojačava je i svjetlost te buka pa je u toj fazi boli najbolje leći u zamračenu i koliko je moguće od buke izoliranu prostoriju, jer trajanje migrenskog napadaja može biti od nekoliko sati pa do tri dana. Oboljenje se može dijagnosticirati već u djetinjstvu, a prije puberteta otkriva se podjednako često kod dječaka i djevojčica. Nakon puberteta migrena je dva puta češća kod žena, što upućuje na utjecaj hormona u nastanku takve glavobolje. Nježniji je spol u 20 posto slučajeva više podložniji migrenama u odnosu na muškarce, a kod žena koje pate od migrena s aurama češće se javlja i moždani udar. Osobito su ugrožene one koje puše ili primaju hormonsku nadomjesnu terapiju.
U višoj životnoj dobi oboljeli s tom dijagnozom mogu očekivati rjeđe i lakše napadaje migrene, iako to nije pravilo. Kod migrena lakšeg tipa dovoljno je uzeti sredstvo za suzbijanje boli, dok se u slučaju težih oblika koriste isključivo lijekovi za migrenu tzv. triptani. Važno je uvijek lijek uzeti prije nego što se glavobolja u cijelosti razvije, a ako su glavobolje učestale i teške, može se propisati i preventivna terapija kada se lijek uzima svakodnevno i kada nema glavobolje. Uz potonju prevenciju može se provoditi i akupunktura koja je česta u slučajevima migrene u Hrvatskoj. Migreni kao jednoj od najčešćih glavobolja današnjice put otvaraju povećana anksioznost, emocionalni stres, nedostatak sna, negativno životno okruženje, ali i gospodarska neizvjesnost.U Europi od nje pati više od 60 milijuna ljudi, a brojke su svake godine sve veće. Epidemiološka slika oboljelih u Hrvatskoj pokazuje da od migrene boluje oko 600.000 ljudi. Takve neugodne i bolne napadaje glavobolje, osim straha, depresije, fizičke iscrpljenosti, promjene hormonskog statusa organizma (menstruacija), utjecaja nekih lijekova (nitroglicerin) i sličnog, može isprovocirati i prehrana. Krivci su često sastojci u određenim namirnicama poput glutamata, nitrita, aspartana, odnosno sireva s plemenitim plijesnima, čokolade, alkohola i drugog. Migrena se nerijetko javlja i kod promjena vremena pa o tome treba voditi računa ako se odlazi na put.
Žestoka bol dolazi naglo, bez upozorenja
Vozači koji pate od migrena moraju biti na oprezu, kaže dr. Bielen, jer se između migrenskih napadaja u pravilu ne javljaju posebni simptomi upozorenja pa napadaj glavobolje u vožnji zato nije bezazlen. Jačina takvih smetnji može dovesti do dekoncentracije potrebne za smireno upravljanje vozilom, a nemalu teškoću predstavlja migrena s aurom. Ako je riječ o tzv. vidnoj auri, vozač bi, što je prije moguće, trebao stati i uzeti lijek, odnosno ne voziti dok za to ne bude sposoban ili ne pozove pomoć. To više jer rezultat napadaja može biti i gori od vožnje u alkoholiziranu stanju. Pored jake boli javljaju se i svojevrsna ukočenost tijela, slabost, vizualna neprepoznatljivost, mučnina, omaglica, opadaju refleksi, snaga i prosuđivanje. Mnogi migrensku glavobolju opisuju kao jako lupanje u glavi, a sveopći osjećaj kao brod koji se ljulja.
Kako bi se othrvao napadajima, svaki oboljeli treba spoznati svoju dijagnozu i pojedinačne faktore koji mu (is)provociraju glavobolju. Kako je kod žena to nerijetko predmenstrualno razdoblje, posebno im se preporučuje tada uzeti preventivnu terapiju. Iako se vježbanje i s tim u vezi intenzivniji fizički napor smatraju okidačima migrene, novije znanstvene studije pokazuju kako umjerena tjelesna aktivnost kod nekih oblika migrena može imati svojevrsni preventivni učinak na pojavu napadaja. Kako redovita (lagana) tjelesna aktivnost poboljšava imunitet organizma i dovodi ga u stanje opuštenosti, omogućuje mu istodobno i bolje rješavanje stresnih situacija, pa tako i preveniranje napadaja glavobolje. Osobe koje namjeravaju prevenciju provoditi vježbanjem svakako trebaju sačiniti plan vježbi ili aktivnosti koje će provoditi kako ne bi isprovocirali napadaj. Naime, zbog intenziteta vježbi mogu se dovesti u situaciju iznenadne i veće potrebe za kisikom, što može biti okidač migrene.
Preporuča se biciklizam, plivanje, brzo hodanje…
Moraju paziti i da ne dođe do dehidracije organizma, pada šećera u krvi, prenapregnutosti mišića, udar(a)ca u glavu i sl. Trebaju voditi računa da vježbe ne provode tijekom vrućina te jako hladnih i vjetrovitih dana. Studije su pokazale da su za oboljele od migrena najbolji biciklizam, plivanje, brzo hodanje i slične aktivnosti. Ako se s vježbama (za)počinje zbog prevencije migrene, trebalo bi ih sustavno provoditi najmanje šest tjedana, i to tri puta tjedno po pola sata, kako bi se osjetio njihov učinak. Preporučuje se učinke vježbi bilježiti u dnevnik migrene, baš kao datum i vrijeme vježbanja, fizičku spremu, tip i duljinu vježbe, ali i hranu koja se konzumirala određenog dana. Važno je zapisati i koliko i u koje su se vrijeme možebitno javili napadaji i jačina glavobolje, odnosno koji su se lijekovi koristili. Bilješke iz dnevnika oboljelima mogu pomoći bolje sagledati bolest, odnosno učestalost i složenost napadaja te u skladu s tim moguće poboljšanje liječenja. Ako se, upozoravaju liječnici, u bilo kojem trenutku tijekom programa vježbi osjeti neugoda, s njima se mora prestati. Kako bi se donekle izvukli iz neugodnih stanja napadaja migrene oboljeli, koliko god je moguće, trebaju provoditi određeni ritam života koji uključuje raniji odlazak na počinak (najkasnije do 22 sata), kao i buđenje u približno isto vrijeme. Zahtijeva se i pravilna prehrana, odnosno redovitost obroka bez iscrpljivanja glađu. Lagana, nezačinjena mediteranska hrana preporučljiva je u slučaju oboljelih od migrene.
U automobilima velika koncentracija okidača za migrenu
Kako bi izbjegli okidače napadaja, vozači koji pate od migrena trebaju u automobilu otkloniti sve uzroke koji bi se mogli pojaviti u vožnji: jaki parfemi i mirisi, dim cigareta, hrane i sl. Utjecaj sunčeve svjetlosti, odnosno treperenje njegovih zraka kroz lišće drveća i slične prepreke koje daju podjednak vizualni dojam također mogu biti okidači napadaja glavobolje. Zato su sunčane naočale s odgovarajućim polariziranim staklima (smeđa, zelenkasta) važna preventiva. Oboljeli ne bi trebali ni voziti automobile sa staklenim krovom, a posebice moraju paziti tijekom noćnih vožnji jer jaka zasljepljujuća svjetla drugih vozila mogu potaknuti napadaj. Evidentirani su krivci i neki lijekovi koji mogu prouzročiti napadaje migrene, kao i ustajali zrak, glasni zvukovi , neodgovarajući položaj sjedala u vozilu (pridonosi napetosti tijela), određeni alergeni, vožnja kroz planine te češća promjena nadmorske visine. Osobe koje pate od migrena zato su uvjetno rečeno nesigurni(ji) vozači na cesti pa se moraju odgovorno nositi s tim poremećajem kako ne bi ugrožavali druge sudionike u prometu.
