U cijelom svijetu 1950. godine ukupno je bilo oko 53 milijuna automobila, a danas, 62 godine poslije, procjenjuje se da ih je više od jedne milijarde. Procjene kažu da će do 2029. godine na kugli zemaljskoj biti nevjerojatnih dvije milijarde vozila. A tim drastičnim povećanjem došlo je i do jednog drugog povećanja, bitnijeg za ljude, onog zagađenog i onečišćenog zraka. Onečišćeni zrak predstavlja velik rizik za ljudsko zdravlje, posebno za one najosjetljivije – djecu, starije, ali i osobe s alergijama.
Prema procjeni Svjetske zdravstvene organizacije, svake godine od uzroka izravno povezanih s onečišćenjem zraka umire između 2,7 i tri milijuna ljudi. Prema tim brojkama, više ljudi umire od bolesti povezanih s onečišćenim zrakom nego u prometnim nesrećama.
Od tog broja, njih oko 500.000 umire svake godine u Europi, a zagađenje zraka predstavlja jedan od najvećih javno-zdravstvenih problema u Europskoj uniji. Procjenjuje se da je samo u Velikoj Britaniji onečišćen zrak izravni krivac za više od 24.000 preuranjenih smrti godišnje. Mnoge od tih smrti su zbog astme, bronhitisa i drugih bolesti dišnog sustava za koje je poznato da se pogoršavaju izlaganjem automobilskim parama. Osim toga, procjenjuje se da onečišćen zrak smanjuje prosječan životni vijek u Europskoj uniji za osam mjeseci.
Studije otkrivaju poguban utjecaj dušikova dioksida
Nizozemska je napravila studiju na 632 djece u dobi od 7 do 11 godina i otkrili su da onečišćen zrak s visokom razinom dušikova dioksida i čestica iz emisija ispušnih plinova znatno povećava plućne bolesti. Epidemiološke studije u SAD-u pokazale su da više od pola milijuna Amerikanaca godišnje umire od srčano-plućnih bolesti povezanih s udisanjem onečišćenog zraka. Britanci su, pak, dokazali jaku povezanost između smrti uzrokovanih upalom pluća i onečišćenja zraka ispušnim plinovima.
Prema riječima Josipa Kelemena, zamjenika predsjednika Zajednice za Ukapljeni naftni plin HGK udruge u Hrvatskoj je više od 10.000 oboljelih od respiratornih bolesti, koje se smatraju posljedicama zagađenog zraka. Smatra se da je ponajviše riječ o štetnim tvarima iz prometa, a posebice dizelskih motora.
Dizelski motori su najveći zagađivači zraka i opasno ugrožavaju zdravlje ljudi. To se prije svega odnosi na komunalna vozila, dostavna vozila, autobuse i poljoprivredne strojeve.
– Nažalost, Hrvatska apsolutno ništa ne čini ne bi li se smanjila emisija NOX-a, čađi, polutanata i CO2. Osim stotine studija i obećanja, ništa do sada nije učinjeno što bi s jedne strane pomoglo građanima Hrvatske, a s druge strane dugoročno smanjilo izdvajanja iz budžeta za potrebe zdravstvene skrbi i posljedica sve izraženijeg zagađenja zraka. Zbog stalnog forsiranja priče o štetnosti CO2 u Hrvatskoj smo zaboravili štetnosti koje uzrokuju dizelski motori, a oni su razorniji od posljedica CO2 – kaže Josip Kelemen.
Inače, onečišćeni zrak kod ljudi može se očitovati kao vrtoglavica, glavobolja, crvenilo i svrbež u očima, curenje iz nosa, kašljanje i otežano disanje, grlobolja, šištanje ili bol u prsima, prehlada i alergija te pogoršanje postojećih plućnih i srčanih bolesti. Što se, pak, tiče bolesti povezanih s onečišćenim zrakom, to su, primjerice, astma, bronhitis, emfizem pluća, srčane i plućne bolesti te respiratorne alergije.
No američka studija pokazala je kako zagađen zrak nema samo utjecaj na respiratorne bolesti nego i na – srce. Naime, studija na kojoj se radilo čak 16 godina pokazala je da su ljudi u gradovima skloniji kardiovaskularnim bolestima. Razlika od 10 mikrograma po kubnom metro za 18 posto povećava rizik od umiranja od suženja arterija, za 13 posto od aritmije, a za čak 21 posto od srčanog udara.
Automobili su dvostruka opasnost
Dakle, prilično je jasno kako su automobili zapravo nosioci dvostruke opasnosti. Osim one na cesti, tu je i druga opasnost, ponekad mnogo gora od prve jer je tiha, neprimjetna i praktički ubija polako. Naravno, automobili nisu jedini krivci za onečišćenje zraka, ali je neosporna činjenica da su svakako najveći pojedinačni izvor posebice dizelski motori. U ispušnim plinovima tih motora cijeli je niz štetnih i neštetnih plinova koji su posljedica izgaranja.
Nepovoljan utjecaj prometa na okoliš ne očituje se samo u onečišćenju zraka, nego i vode, tla, u pojavi buke i vibracija, u negativnom učinku na ukupnu okolinu, zauzimanju zelenih površina i vitalnih prostora u prenapučenim regijama te u povećanoj opasnosti po život i zdravlje ljudi. Zato se uvode mjere prevencije kojima se nastoji spriječiti ili smanjiti barem dio tih negativnih faktora. Prvenstveno se preporučuje korištenje tehnoloških procesa koji ne zagađuju zrak ili tzv. “čista tehnologija”, ali i pravilan izbor goriva, odnosno smanjivanje upotrebe fosilnih goriva. Uz to, preporučuje se kontrola emisija tijekom i nakon sagorijevanja te korištenje dodatnih filtara na ispustima u zrak. Ali prije svega, potrebna je promjena načina života u smislu manjeg trošenja energije ili upotrebe alternativnih izvora.
Onečišćenje okoliša povećava smrtnost dva posto
Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje kako onečišćenje zraka u okolišu u Hrvatskoj iznosi 0,6 posto a među deset vodećih rizičnih čimbenika povezanih s ukupnom smrtnošću su pušenje i povišen krvni tlak. Procjenjuje se također da je dva posto smrti od zloćudnih bolesti vezano uz onečišćenje okoliša. Podatke iznosi dr. Pavle Jeličić iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo. Liječnik dodaje kako zagađenje atmosfere predstavlja i rizik razvoja tumora bronha i pluća no ipak najvažniji krivac za to oboljenje je pušenje u čak 72 posto slučajeva. Posebno se proučavaju učinci izloženosti onečišćenjima zraka (pojedinim ili kod više skupina polutanata) na dišni sustav. Smatra se da dugotrajna izloženost pojedinim onečišćenjima (CO2) može pridonijeti razvoju kronične opstruktivne plućne bolesti. U takvim analizama, kaže liječnik, uvijek valja uzeti u obzir relevantne čimbenike, a ne samo izloženost utjecaju nekom od onečišćenja, već treba uzeti u obzir skup svih utjecaja od biološke osjetljivosti pojedinca (opće fizičko i zdravstveno stanje), starosne dobi, uvjeta životnog standarda, radnih uvjeta, fizičkog napora, rekreacije, prehrambenih navika ali i možebitnog konzumiranja alkohola i droge. Dodatna otežavajuća okolnost pri identifikaciji uzročnih čimbenika jest dugo vremensko razdoblje od početka djelovanja nekog od njih do pojave prvih simptoma bolesti, jer kod nekih (bronhitis) ona može trajati i više od desetljeća.
