Trend zdravog života već neko vrijeme dobiva na važnosti, pri čemu se najviše pažnje posvećuje pravilnoj prehrani i rješavanju viška kilograma. To je važno, ali malo je onih koji će, kada je o zdravlju riječ, obavljati i redovite kontrole sluha. Razgovarati i čuti zvukove mnogima je nešto što se podrazumijeva pa na zdravlje ušiju i valjan sluh nerijetko zaboravljaju, a ne bi trebali. Već u 19. tjednu trudnoće plod u majčinoj utrobi (za)počinje čuti zvukove, a u šestome mjesecu već čuje što se događa oko njega i reagira na zvuk. Pri rođenju osjet sluha djeteta potpuno je razvijen kao u odrasle osobe, a slušni se sustav manifestira tako što se vibracije, odnosno titraji molekula zraka pretvaraju u signale koji se prenose do mozga.
Svakodnevna buka ima veliki utjecaj
Ne treba posebno isticati kako je sluh jedno od pet osjetila od neprocjenjive važnosti pa se o njegovu zdravlju treba više brinuti, savjetuju liječnici. To više jer iz ordinacija otorinolaringologa poručuju kako u zadnje vrijeme u Hrvatskoj primaju sve više mlađih pacijenata do 20 godina s problemima sluha, a gubitak tog osjetila utječe na kvalitetu života. Počevši od sporazumijevanja s drugim osobama, nerijetko (ne)mogućnosti obrazovanja, zapošljavanja, društvenih kontakata, ali i samopouzdanja. Istraživanja su pokazala da više od 20 posto (na)gluhih osoba zbog otežane komunikacije s drugim ljudima ima nisko samopoštovanje. Često se kod njih bilježi i socijalno povlačenje, a javljaju se kod nemalog broja i emocionalni problemi, frustracije te otuđenost. Zato ako teškoće sa sluhom nisu nastale rođenjem ili nakon njega, kontrolne preglede treba obavljati jedanput godišnje. Nerijetko se misli kako je gubitak sluha uglavnom posljedica starenja, a studije pokazuju da taj problem zahvaća i radno aktivnu populaciju. Krivac je svakodnevna buka kojoj smo izloženi, počevši od one u prometu, na radnim mjestima (industrijski radnici), a posebice je razlog preglasno slušanje glazbe preko slušalica što je najprisutnije kod mladih ljudi. Brojna su istraživanja dokazala da je mogućnost gubitka sluha kod osoba koje rade u glazbenoj industriji (glazbenici, DJ-i ) jednaka onoj kojoj su zbog buke strojeva izloženi radnici u tvornicama. Zvuk u slušalicama pojačan na maksimum proizvodi buku od 110 dB, a oštećenje sluha bilježi se već kod 85 dB.
Prema riječima dr. sc. Irene Pirkl, otorinolaringologinje, plastične kirurginje glave i vrata, zbog buke kojoj smo izloženi u svakodnevnom životu, a posebice nemara prema zdravlju ušiju i sluhu, može doći do njegova trajnog gubitka. Nakon izlaganja buci, objašnjava, prvo se javlja privremeni pomak razine sluha što se kategorizira kao umaranje uha čiji oporavak može (po)trajati i do 48 sati. Nakon opetovanog izlaganja istim situacijama nastat će tzv. trajni pomak koji se više neće moći sanirati. Primjerice, buka prometa iznosi 70 dB, podzemne željeznice i jurećeg motocikla 90, polijetanja zrakoplova 120, a vatrometa čak 150 dB. Kada je o kuhinjskim uređajima riječ, oni proizvode blagu ili umjerenu buku koja ne dovodi do oštećenja sluha pa tako perilica rublja ima jačinu do 60 dB, usisavač 70, ali manje vrste kućanskih pomagala, poput raznih vrsta miksera i sjeckalica, proizvode buku do čak 90 dB. To je na granici oštećenja sluha pa im dulje izlaganje nije preporučljivo. Na zdravlje ušiju, odnosno gubitak sluha utječe i tzv. neprimjetna buka s visokofrekventnim zvukovima koje ne čujemo i ne doživljavamo kao buku. Ipak, dugotrajnim izlaganjem osjetilo sluha tako se može oštetiti, a primjer su za to zubarske bušilice u ordinacijama, računala u redakcijama ili uredskim prostorima.
Opasan zvuk od 85 dB
Doktorica Pirkl objašnjava kako sluh trajno može oštetiti zvuk jačine 85 dB, a kraća izloženost jačoj buci ima jednaki učinak kao dulja izloženost nešto slabijoj. Oštećenje sluha dijeli se na nagluhost koja predstavlja njegovo manje ili veće oštećenje, dok se gluhoćom smatra gubitak sluha u govornim frekvencijama od 500 do 4000 Hz Prvi znaci problema sa sluhom nastaju kada se on osjeti kao oslabljeni, odnosno u slučajevima učestalog pojačavanja zvuk(ova) radija, televizije ili kada se teže ili teško razumiju sugovornici. Najčešći problemi koji mogu biti uzrokom gubitka sluha su česte upale, tekućina iza bubnjića, perforacija bubnjića, otoskleroza (abnormalni rast koščica u srednjem uhu) i drugo. Većina spomenutog može se riješiti lijekovima ili operacijom, a ako to nije moguće, trajni se gubitak sluha nerijetko nadomješta slušnim pomagalima. Kako bi se prevenirali spomenuti problemi, važne su redovite liječničke kontrole, prvenstveno otorinolaringološki pregled i audiološka obrada kojom će se ispitati sluh (audiometrija). Tada se prema obliku krivulje oštećenja sluha provodi daljnja obrada i određuje terapija od ispiranja uha i “čepova“ u zvukovodu – cerumena, odnosno ušne smole pa do određivanja vrste lijekova i(li) propisivanja pomagala. Nerijetko se ljudi žale i na šum u uhu (tinitus) koji, kaže dr. Pirkl, nije bolest nego simptom koji može izazvati veliki broj stanja i oboljenja od bolesti uha (upala, strano tijelo, cerumen) pa do neuroloških oštećenja, povišenog krvnog tlaka, loše cirkulacije, nuspojave uzimanja lijekova i drugog. Kada je o higijeni ušiju riječ, kirurginja upozorava da se uši trebaju redovito čistiti kako bi se spriječile infekcije ili slabiji sluh zbog pretjeranog nakupljanja cerumena, odnosno ušne smole. Samo početni dio zvukovoda čisti se štapićima za uši, ali se ne smije ulaziti duboko u zvukovod. Tada se cerumen može gurnuti prema bubnjiću i oštetiti ga. Najbolje je na pregled ušiju otići prije ljetnog odmora kako bi se po potrebi isprala nakupljena ušna smola.
Doktorica Pirkl otkriva kako (na)gluhost češće pogađa muškarce od žena, a točan razlog se ne zna. Pretpostavlja se da su faktori rizika koji do toga dovode njihov učestaliji rad u buci, stres, ateroskleroza, kao i pojačan unos masnih kiselina koji su brojniji upravo u muškoj populaciji. Potonjih je više i kao vozača koji, u slučaju problema sa sluhom, odnosno nagluhosti, mogu biti sudionici u prometu. Kada kod nagluhe osobe dođe do obostranog oštećenja sluha iznad 40 dB, odnosno ono bude ispod razine socijalnog kontakta, potrebno joj je pomagalo koje služi kao pojačivač zvuka s kojim se u prometu mogu raspoznati svi zvukovi. Ipak, postoje ograničenja pri izloženosti buci koja vrijede za automobile, ali i za ostala prometna sredstva. Tako buka koja doseže do 90 dB, upozorava kirurginja, nemalo smanjuje usredotočenost vozača i njegovu sposobnost upravljanja vozilom, a to ugrožava sigurnost prometa. Glasno slušanje glazbe, čemu su skloni mnogi vozači, združeno s bukom iz prometa, a posebice zvukom motora, dosegnut će opasnu razinu od čak 110 dB. Vozači motocikala posebno su izloženi opasnosti od oštećenja sluha jer strujanje zraka prilikom postizanja visokih brzina rezultira bukom od čak 115 dB, a to je jako štetno pri dugotrajnim vožnjama. Tada je spasonosni “štit“ i obavezna kaciga s upotrebom zaštitnih čepića za uši. Kada je o vozačima riječ, dokazano je da je kod vozača kabrioleta prisutno izlaganje buci od 90 dB pri razvijenim brzinama od 120 km/h.
Profesionalni vozači imaju veći rizik gubitka sluha
– Sva zanimanja u kojima se stvara povećana buka izložena su propadanju slušnog aparata. Prvenstveno su to radnici u industriji (građevinska, metaloprerađivačka) i slično – kaže dr. Pirkl.
Ističe kako je svojedobna studija pokazala da profesionalni vozači kamiona imaju veći rizik za obostrani gubitak sluha. Čak 12 posto njih bilježi gubitak sluha veći od 25 dB, a učestaliji je kod onih s duljim radnim stažom. Kako bi se prevenirao gubitak sluha u slučaju izloženosti buci, treba koristiti čepiće ili štitnike za njih, glazbu sa 60 posto jačine ne bi trebalo slušati dulje od sat vremena, treba koristiti slušalice s poništavanjem šumova, a glasnoću tonova radija i televizije treba češće smanjivati. U automobilu ne treba glasno slušati glazbu jer se oštećenje sluha povećava u skučenom prostoru. Istraživanja su pokazala da je nakon slušanja dva sata glasne glazbe od stotinjak decibela u zatvorenom prostoru ušima potrebno čak 16 sati odmora. Iako se nerijetko misli kako i klima–uređaji mogu utjecati na stanje sa sluhom, liječnica tvrdi da oni prvenstveno stvaraju druge otorinolaringološke smetnje poput glavobolja ili upale sinusa, odnosno sinusitis. To je upala paranazalnih sinusa koju mogu uzrokovati virusi, alergije, autoimune bolesti, ali i gljivice. Potonje se mogu (po)javiti i kao dijagnoza u slučaju upale vanjskog uha (otitis externa diffusa mycotica) s karakterističnim prvotnim svrbežom, a potom i boli ispred i ispod uha koja se pojačava otvaranjem usta. Popraćena je i začepljenim uhom, odnosno ušima, a karakteristična je za ljetne mjesece kada se tijelo pojačano znoji. Posebice je povezana s kupanjem u bazenima, rijekama i moru.
