Razvojem tehnologije sve veća je uloga infotainmenta i s internetom povezanih vozila. Ekrani su sve veći i šareniji, a njihove mogućnosti bezbrojne (telefoniranje, GPS, streaming muzike, videa…). No sve dok automobili ne postanu potpuno autonomni, kad vozač bude posve nepotreban, pitanje je koliko je takav infotainment siguran za vozača. Naime, nedavno je AAA, Američki autoklub, objavio istraživanje u kojemu navode da je upravo taj moderni infotainment u automobilima nevjerojatno opasan tijekom vožnje. Prema istraživanju, petljanje po takvom sustavu može uzeti vozaču i do 27 sekundi, a to je prava vječnost posebice na autocesti kojom jurite 130 km/h. Čak i sustavi koji se pokreću glasom, pokazala je studija, mogu skrenuti vozačevu pažnju na alarmantno duge periode.
– Riječ je o mentalnoj distrakciji koja predstavlja skrivenu i realnu opasnost koje mnogi vozači nisu ni svjesni. Rezultati su pokazali da vozači, dok su zabavljeni s takvim sustavom, mogu previdjeti prometne znakove, pješake i druga vozila, sve dok im se misli ponovno ne prilagode na vozačke zadatke – rekao je predsjednik AAA Peter Kissinger.
Prođemo tri nogometna igrališta prije nego što shvatimo da vozimo auto
Istraživanje je provedeno pri brzini od tek 40 km/h i zapravo je pokazalo da vozači prijeđu dužinu gotovo tri nogometna igrališta prije nego što ponovno shvate da su odgovorni za više od tone teškog kotrljajućeg čelika.
Zanimljivo je stoga pogledati što kažu hrvatski stručnjaci. Tako Dragan Petric, informatički analitičar i izvršni urednik Buga, smatra da je povezanost vozila na internet svakako nešto što će postati svakodnevica u automobilskoj industriji. U ne tako dalekoj budućnosti smatrat će se jednako uobičajenim uz novo vozilo dobiti mogućnost povezivanja na internet kao što se danas smatra, primjerice, dobiti klima-uređaj u standardnoj opremi, čak i kod najmanjih i najjeftinijih modela.
– Konekcija na internet postaje sve dostupnija, kako financijski, tako i teritorijalno i po brzini pristupa vezi te po svakom drugom kriteriju, no ona sa sobom ne donosi samo infotainment u vozilo, nego i brojna druga tehnološka dostignuća koja vožnju čine sigurnijom, praktičnijom i ugodnijom. Povezana vozila opremljena senzorima, koji su također sve dostupniji, mogu međusobno komunicirati, mogu komunicirati ‘s cestom’, prometnom signalizacijom, središnjim sustavom upravljanja prometom… Sve to će dovesti do toga da će automobili i sami, mimo vozača, izbjegavati opasne situacije na cesti te onemogućavati ili drastično demotivirati vozača da čini prekršaje. Uvjeren sam da će povezana vozila dramatično smanjiti broj prometnih nesreća te broj ozlijeđenih i poginulih u prometu te je moj stav u tom slučaju o connected automobilima iznimno pozitivan – navodi Petric za Reviju HAK.
Jasna korist takvih sustava
Dodaje da je infotainment jedan od sustava koje je, u povezana vozila, jeftino i lako implementirati jer se oslanja na internetsku vezu i na ekrane koji su, poput internetske veze i senzora, sve dostupniji.
– Nemam ništa ni protiv infotainmenta, imali smo ga i prije, u manje atraktivnom izdanju, počevši od radijskih aparata i kasetofona u autu, preko CD changera i DVD playera, pa do navigacija, streaming servisa, putnih računala, telefoniranja i tako dalje. Ovako je samo sve to objedinjeno na jednom ekranu i, zapravo, praktičnije za korištenje nego prije – navodi informatički analitičar.
Ne misli da ljudi ”ne gledaju cestu” jer su im infotainment ekrani zanimljivi.
– Ali činjenica je da stručnjaci upozoravaju na opasnost koju donose po pitanju sigurnosti u prometu. Tu se naprosto radi o privikavanju na tehnološke dosege. Jasno je da raskošniji ekrani s jedne strane odvlače više pažnje od starijih elektroničkih sustava u automobilima, ali je isto tako jasno da napredniji sustavi navigacije, automatizacije vožnje, pa i zabave s druge strane povećavaju sigurnost vožnje – naprosto su puno više automatizirani i zahtijevaju puno manje interakcije od vozača. Treba im se prilagoditi kao što smo se prilagodili i na sve ostale prijašnje tehnološke inovacije jer je to neminovnost. I u odnosu na kočiju s konjskom zapregom, motorno vozilo s fosilnim gorivom donosi sigurnosne izazove, ali i poboljšanja, pa smo se kao civilizacija prilagodili prelasku s kočije na automobile – zaključuje Petric.
Nema istraživanja o distraktorima u vožnji
Što se tiče infotainmenta i povezanih vozila, Ljiljana Mikuš, prva dopredsjednica Hrvatskog psihološkog društva i pročelnica Sekcije za prometnu psihologiju kaže:
– Mislim da su infotainment sustavi i vozila povezana internetom, vjerojatno i autonomna vozila, budućnost koju automobilska industrija, uvijek u potrazi za novim tehnološkim rješenjima, neće propustiti. Mogućnosti primjene novih tehnologija su brojne, a najvažnije su one koje vode računa o sigurnosnom aspektu vožnje: prikupljanje i razmjena informacija između vozila i okoline; komunikacija između vozila u realnom vremenu, mogu se spriječiti neke klasične pogreške koje čine vozači: nezaustavljanje na znaku stop, neuočavanje iznenadnih prepreka na putu, loša procjena razmaka između vozila… – navodi Mikuš. Dodaje da se uz internetom povezano vozilo može bolje planirati putovanje, dobiti informacija o preprekama na putu, izbjeći gužve i zastoji na cesti.
– S aspekta ljudskog funkcioniranja, problem može biti bezuvjetno povjerenje u tako dobivene informacije, koje mogu biti pogrešne zbog npr. nepokrivenosti internetom nekog područja, nedostatne brzine internetske veze, hakerskog napada, prekida veze zbog elektromagnetskih utjecaja ili drugih razloga, pogreške u programiranju ili neažuriranih podataka – govori Mikuš.
– Budući da se nova složenica infotainment odnosi i na zabavu, u vozilima iz vrlo skore budućnosti imat ćemo znatno veće mogućnosti za slušanje glazbe, telefoniranje, pristup društvenim mrežama, igre… I ovo vidim kao poboljšanje, pod uvjetom da ga koriste suputnici, a ne vozač. Međutim, u situacijama kad je vožnja dugotrajna i monotona, posebno noću, postoji opasnost da vozač ne može održati potrebnu razinu budnosti, odnosno da bi mogao zaspati tijekom vožnje, a tada infotainment sustav u vozilu može vozaču biti izuzetno koristan – dodaje Mikuš.
Smatra da će povezana i autonomna vozila sigurno dovesti do promjena u dosadašnjem načinu vožnje, uloge vozača, poimanja rizika i sigurnosti u vožnji.
– Moguće je da neki od postojećih rizičnih čimbenika za vožnju postanu manje važni, ali mogli bi se pojaviti novi rizici. U Hrvatskoj, nažalost, ne postoje sustavna istraživanja u području prometne sigurnosti, pa tako ni ona koja se odnose na pojavu distraktora u vožnji, odnosno onih aktivnosti koje nisu neposredno vezane uz zadatak vožnje i njihov utjecaj na vozače. Možemo pretpostaviti da će starijim vozačima općenito biti teže prilagoditi se ovim promjenama, dok bi mlađi mogli biti u prednosti, zbog naviknutosti na nove tehnologije – kaže Mikuš.
Dodaje da je u primjeni novih tehnologija u vožnji potrebno voditi računa o tome da su ljudski kapaciteti za prijam informacija iz okoline limitirani (npr. teško je istodobno slušati dvije pjesme, pratiti dva TV programa, čitati dva teksta i sl.). Uobičajeni zadatak vožnje zahtijeva kontinuirano visoku razinu kognitivnog i psihomotoričkog funkcioniranja.
– Vozač mora procijeniti rizik koji mu donosi svaka nova aktivnost u vožnji, a koja nije vezana uz osnovni zadatak vožnje, te uspostaviti, u svakom trenutku, emocionalnu i socijalnu kontrolu, odnosno voditi računa o tome da je sigurnost vožnje važnija od svih ugodnosti koje novi auto može pružiti. Prema tome, vozači koji raspolažu infotainment sustavom u vozilu, trebali bi iskoristiti prednosti vezane uz dobivanje informacija o vožnji, ali istodobno i biti svjesni toga da ti sustavi mogu značajno ometati zadatak vožnje, odnosno djelovati kao distraktori – zaključuje Ljiljana Mikuš.
Kratak rok trajanja
Što se tiče nedostataka infotainment sustava Dragan Petric kaže da ih može vidjeti samo u kompleksnijoj elektronici u autu nego što je prije bio slučaj, pa je i održavanje automobila zahtjevnije, a servisiranje takvih uređaja – kad se nešto dogodi – skuplje. Istina je da današnji proizvođači elektroničkih i mehaničkih uređaja stvaraju proizvode na način da imaju kraći vijek trajanja nego prije te će se to evidentno reflektirati i na infotainment u autu. Ako nam, naime, ekrani koje kupujemo neovisno o autu (TV, tablet, računalni monitor, mobitel…) traju vrlo često i kraće od pet godina, ne možemo očekivati da će ekrani u automobilima trajati više od deset godina. Za očekivati je da će i prosječan radni vijek’automobila biti kraći nego prije ili da će, u sretnijem scenariju, automobili nadživjeti svoj vlastiti infotainment sustav – uvjeren je Petric.
