Svakodnevna gužva u vašem gradu. Palite radio uređaj na kojem vas baš iritira glas voditeljice i odmah uključujete CD. Klima-uređaj održava ugodnu temperaturu u interijeru hladeći usput i vaše piće u posebnom pretincu. Taman ste posegnuli za pićem, kad eto zvoni vam telefon. Sve su to slike iz dnevnog života u kojem je automobil neizbježan dio. Niz tehnoloških pomagala u njemu daje nam osjećaj sigurnosti i udobnosti te nas ispunjava zadovoljstvom. Sve je baš tako kako vam je prodavač uvjerljivo ispričao prije vaše konačne odluke da kupite baš taj automobil. Zacijelo vam je i održao lekciju o tome kako je baš ta marka izumila to nešto ili to usavršila do savršenstva, a vi ste impresionirani hvatali zrak u nevjerici. Jednom je Henry Ford mlađim kolegama rekao da su zapravo on i njegovi vršnjaci izumili sve nužne tehničke stvari koje jedan automobil mora imati. Ono što nisu uspjeli napraviti, ostavili su na papiru kako bi sljedeće generacije, zahvaljujući tehnološkom napretku, njih uspjeli sprovesti u djelo. Ideja je uvijek bilo, ali ne u istome momentu i dovoljno znanja te novca.Danas se godišnje u istraživanje i razvoj ulaže oko 100 milijardi USD-a, a ostvari se na tisuće patenata. Za usporedbu, u svemirska istraživanja i oružje ulaže se četvrtina tog iznosa! Automobilski proizvođači su najinovativnije svjetske kompanije danas! No vi i dalje nesmetano uživajte u svojim automobilima bez obzira na to tko je što izumio ili samo usavršio. Cilj je bio isti. Da se u automobilu osjećate kao kod svoje kuće!
1832. – 1839.
Škot Robert Anderson povijesno se računa kao autor prvog električnog automobila, premda bi tom vozilu ipak bolje pristajao naziv električna kolica s jednokratnim akumulatorom. Već 1900. godine električni automobili drže 28 posto svjetskog tržišta.
1895.
Prvo vozilo s benzinskim motorom, na koji su ugrađene pneumatske gume, bio je De Dion-Boutonov tricikl iz 1894. godine. Prvi automobil na četiri kotača s pneumaticima bio je Peugeot poznatiji pod nadimkom L’Eclair kojim su 1895. braća Michelin sudjelovala na utrci Pariz – Bordeaux – Pariz. Tijekom utrke su čak 22 puta mijenjali gume stigavši na cilj nakon 90 sati vožnje.
1896.
Automobil Panhard&Levassor pobijedio je na utrci Pariz – Marseilles – Pariz ujedno predstavivši na taj način javnosti prvi redni četverocilindarski motor. Iz obujma 2413 ccm motor je davao svega 8 KS. Godinu poslije tvrtka Mors predstavlja i prvi V4 motor.
1899.
Varijabilno otvaranje i zatvaranje ventila pripisuje se kao izum novijeg doba. Zapravo zasluge pripadaju automobilima De Dion-Bouton u čijem motoru je varijabilnim radom ispušnog ventila upravljano putem papučice deceleratora – još jednim specijalitetom De Dion-Boutona.
1900.
Ferdinand Porsche je 1900. u Parizu predstavio Lohner Porsche električni automobil. Elektromotore snage 2,5 KS Porsche je ugradio u glavčine kotača dobivši time ujedno i stalni pogon na sve kotače. Akumulator s 44 ćelije s ukupno 300 Ah i 80 V bilo je dovoljno za vožnju oko 50 kilometara brzinom između 17 i 50 km/h.
1903.
V8 motor je u biti europska tekovina. Za utrku Pariz – Madrid francuska tvrtka Ader u svoj bolid ugradila je prvi V8 motor (3616 ccm) u povijesti autoindustrije. Nisu ih serijski producirali, ali su to zato ubrzo učinili Rolls Royce i Adams u svojim modelima.
1903.
Francuski inovator Gustave Lebeau u Parizu je patentirao prvi sigurnosni pojas opisavši ga u patentnoj prijavi kao “zaštitni treger za automobile i ostala vozila”. Volvo je 1957. godine uveo serijsku ugradnju sigurnosnih pojaseva sprijeda.
1903.
Spyker je napravio prvi automobil sa šestcilindarskim motorom i pogonom na sva četiri kotača, uz sve to još i kočnicama na svim kotačima. No Spyker nije ušao u serijsku proizvodnju. Britanski Napier uzeo im je tu čast iste godine, a njihov motor iz 4942 ccm davao je 30 KS uz prijenos snage na samo stražnje kotače.
1903.
Prva disk kočnica ugrađena je na automobilima Lanchester gdje je bila smještena na prijenosniku snage (transmisiji). Ideja je napuštena zbog nepostojanja adekvatnog materijala za izradu obloga. Tvrtka AC ugradila je disk kočnice na stražnje osovine 1919. godine.
1905.
Automatski mjenjač rani je izum autoindustrije. Američka tvrtka Sturtevant iz Bostona lansirala je na tržište svoj prvi i jedini model Automatic Sturtevant, opremljen patentiranim trobrzinskim automatskim mjenjačem. Automobil je opstao do 1907., kad i Sturtevant odustaje od proizvodnje automobila uopće.
1905.
Prve branike za automobil osmislio je Frederick R. Simms i ugradio ih je na automobil Simms-Welbeck. Radilo se tada o pneumatskim branicima osmišljenim kako bi absorbirali udarce. Nekoliko godina ranije na parnom vozilu tvrtke American Grout ugrađeni su branici kao na lokomotivama.
1908.
Prvo stop svjetlo proizvela je tvrtka Sonolux u Francuskoj i radilo se o metalnoj kutiji u kojoj je bila smještena acetilenska ili uljna lampa, odnosno električna žarulja. Rasvjeta je ujedno osvjetljavala i registarsku pločicu, a pri kočenju bi vozač aktivirao klapnu koja bi otkrivala osvjetljeno upozorenje “Attention”.
1912.
Prvi elektropokretač u povijesti automobila ugrađen je u Cadillacu. Koliko je taj izum bio prepoznat govori i činjenica da je već 1916. čak 98 posto američkih automobila izlazilo iz tvornice s ugrađenim elektropokretačem. Henry Ford ugradio ga je na model T tek 1919., ali su ga kupci doplaćivali. Cadillac ubrzo uvodi serijski i električnu rasvjetu.
1914.
Studebaker je prvi od proizvođača automobila ugradio u instrumentalnu ploču ispred vozača pokazivač nivoa goriva. Radilo se o mehaničkom principu mjerenja, a 1925. je Rickenbaker uveo električni sistem mjerenja.
1915.
Prekidač sirene u sredini kola upravljača prvi se dosjetio ugraditi James Scripps Booth, dokoni sin detroitskog izdavača novina. Isti je prvotno 1912. u svoj Bi-Autogo ugradio prvi V8 u Detroitu. Scripps-Booth Model C, osim prekidača sirene u sredini kola upravljača, imao je 1915. već i električno upravljane zasune na vratima.
1915.
Packard Twin Six automobil je s prvim ugrađenim motorom s 12 cilindara (V12), a ujedno je isti motor prvi put imao i klipove izrađene od aluminija.
1919.
Španjolska marka Hispano Suiza bila je poznata po tehničkoj rafiniranosti svojih automobila. Njihov model H6B prvi je serijski imao ugrađen servo uređaj kočnica uz kočnice na svim kotačima.
1924.
Prva električna crpka goriva ugrađena je u motorima američke tvrtke Wills St Claire.
1925.
Fiat 509 prvi je imao ugrađen indikator pritiska ulja u motoru. Godinu ranije Chrysler je počeo prvi ugrađivati izmjenjivi prečistač ulja u motoru.
1926.
Amerikanac Eddie Rickenbacker uspio je između 1922 i 1927. napraviti svega tri modela u oko 27.500 primjeraka. Najimpozantniji i najupečatljiviji Rickenbaker bio je 1926. Eight Super Sport na kojem su svi neobojeni dijelovi bili presvučeni slojem bakra. Druga značajnija činjenica je ta što je na njemu bila prvi put ugradnja svih sigurnosnih stakala.
1927.
Koncept pogona i upravljanja na sva četiri kotača podrijetlo vuče još od parnih vozila. Tvrtka S:A:B:A. iz Milana egzistirala je na tržištu samo dvije godine ponudivši automobil s pogonom i upravljivošću na sva četiri kotača.
1928.
Raskošni Duesenberg Model J bio je prvi auto opremljen putnim računalom koje je radilo na mehaničkom principu. “Računalo” je kontroliralo automatsko podmazivanje šasije, a palile su se žaruljice za upozorenje vozaču pri potrebi izmjene ulja u motoru i kontroli akumulatora
1933.
Prvi u potpunosti sinkronizirani mjenjač proizvela je 1931. njemačka tvrtka ZF. Alvisov inženjer W. M. Dunn godinama je nastojao olakšati izmjenu brzina, da bi standardna ugradnja u potpunosti sinkroniziranog mjenjača prvi put zaživjela u listopadu 1933. s modelom Alvis Speed Twenty.
1934.
Prvi korak u cilju izrade kabrioleta s tvrdim krovom napravio je 1927. Amerikanac George Ellerbeck. Francuz Auguste Paulin patentirao je “escamotablieration” – krov od dva dijela koji se sastojao od niza zupčanika i sajli koje su pokretali elektromotori. Paulinovu konstrukciju 1934. premijerno predstavlja Peugeot modelom 401 Eclipse. Bio je to prvi CC u povijesti čiji se elektrohidraulični tvrdi krov otvarao u 40 sekundi.
1936.
Hill holder sustav sprečava da vam automobil na uzbrdici krene unazad bez pritisnute kočnice. Pvi ga je predstavio američki Studebaker kao opciju u modelu Studebaker President.
1936.
Mercedes 260 D (W 138) prvi je serijski automobil pokretan dizelskim motorom. 2.6-litarski četverocilindarski agregat s Bosch ubrizgavanjem davao je 45 KS pri 3200 o/min. Potrošnja od 9,5 l/100 km bila je 40 posto niža od benzinskog konkurenta
1937.
Prototip upravljanja na sva četiri kotača prezentirala je australska tvrtka Caldwell-Vale još 1913. Mercedes je u svojem proizvodnom programu između 1937. i 1941. imao model G5 (W 152). Radilo se o vozilu sa stalnim pogonom na sve kotače namijenjenom Wermachtu, koji je uz to imao i mogućnost upravljanja na sva četiri kotača putem upravljača. Prvi je moderni 4WS sustav uvela Honda s modelom Prelude 1986.
1938.
Pravi klima-uređaj u današnjem kontekstu (s hlađenjem) prvi je puta predstavljen u kolovozu 1939. s automobilom Packard Super-8 One-Sixty i zvao se “Weather Conditioner”. No sama riječ “Conditioned Air System” prvi je puta uporabljena na reklami za Nash Ambassador 1938. U njega je ugrađen “Weather-Eye” sistem filtracije, distribucije i kontrole temperature zraka.
1948.
Električni podizači stakala viđeni su kao dodatna oprema na luksuznim karoserijama, poput Rolls Royce Phantom III Mayfair Coupe. Serijski ih počinju ugrađivati 1948. Cadillac i Lincoln te britanski Daimler u modelu DE36 (na slici).
1950.
Lancia Aurelia prvi je serijski automobil s ugrađenim V6 motorom. Prvi pokušaj s tom konfiguracijom eksperimentalno je napravio još 1905. Howard Marmon u svojem trkaćem bolidu za Indianapolis.
1951.
Gutbrod Superior 600 i 700 Luxus prvi su serijski automobili s ugrađenim direktnim ubrizgavanjem goriva u motor. U ovom slučaju radilo se o dvotaktnim agregatima što je godinu kasnije primijenjeno i kod Goliatha GP 700 E. Bilo je to gotovo dvije godine prije dolaska Mercedesa 300 SL.
1954.
Dva desetljeća nakon komercijalizacije modela Traction Avant Citroën predstavlja 15 Six H (Hidraulique). Na njemu je ugrađen prvi put inovativni hidropneumatski ovjes, ali za sada samo straga.
1957.
Američki Imperial je za modelsku godinu 1958 opremljen prvim tempomatom u povijesti tada nazvanim “Auto-Pilot”. Paralelno je ta opcija bila dostupna i u Chrysler New Yorkeru te modelima Windsor.
1958.
Chrysler je u limitiranu seriju od svega 16 primjeraka modela 300D ugradio elektroničko ubrizgavanje goriva “Electrojector”, koji je zajednički razvio s tvrtkom Bendix. Sistem je povećavao snagu motora za desetak KS u odnosu na verziju s rasplinjačem.
1961.
Američki automobili Oldsmobile F85 Jetfire i Chevrolet Corvair Monza Spyder prvi su serijski automobili čiji su motori opremljeni turbopunjačima.
1963.
U automobilima se sve do šezdesetih godina mogao čuti tek zvuk radio uređaja. Revoluciju donosi Philips 1963. predstavljanjem prvog kompaktnog ugradbenog kasetofona na kojem su se slušale samo kasete. 1969. Philips je predstavio i kombinirani uređaj – ugradbeni radio kasetofon.
1964.
NSU i Felix Wankel 1951. godine potpisali su ugovor o licencnim pravima prema kojima za Wankel motor NSU uzima 60 posto, a Wankelu ostaje 40 posto. Slijedom toga 1964. predstavljen je prvi serijski auto s Wankel motorom – NSU Spider. Imao je jednokomorni motor s 50 KS i do 1967. proizvedeno je svega 2375 primjeraka.
1966.
Jensen FF na tržište donosi serijski stalni pogon na sve kotače (snaga podijeljena 37 posto na prednje, a 63 posto na stražnje kotače) i ABS koji je za njega razvio Dunlop.
1967.
Fiat 125 na tržište donosi prve brisače s vremenskim intervalom.
1973.
Elektroničko paljenje prvi je put standardizirano na Chryslerima.
1973.
General Motors nudi uz doplatu ugradnju zračnog jastuka za vozača. Mercedes Benz S klasa (W116) ima ga od 1978. serijski.
1974.
Redni peterocilindarski motor uvodi Mercedes Benz s modelom 240D 3.0 linije W115. Radi se o jednom od najpouzdanijih i najtrajnijih motora ikad u serijskoj proizvodnji. Prvi benzinac s pet cilindara nudi Audi od 1977.
1974.
Buick Electra je za modelsku godinu 1975. serijski opremljena katalizatorom i elektroničkim paljenjem u cilju smanjenja emisija ispušnih plinova. Svi novi američki automobili od 1970. mogu koristiti i bezolovni benzin.
1976.
Bosch je predstavio Lambda Sondu, senzor količine kisika u ispušnim plinovima te koja sudjeluje kao regulacijski element pri pripremi gorive smjese. Volvo je prvi ugradio trostazni katalizator s Lambda Sondom u model 343
1978.
Trip Computer naziv je putnog računala koje donosi Cadillac Seville. Na displayu se moglo očitati 11 različitih funkcija, među kojima aktualnu i prosječnu potrošnju goriva, približno vrijeme dolaska na cilj, preostalu udaljenost do cilja…
1978.
Saab je u model 900 prvi ugradio zračni filtar kabine s primarnim ciljem sprečavanja unosa peludi i prašine u putnički prostor.
1978.
Mercedes Benz 300 SD Turbodiesel (W 116) prvi je na svijetu s diesel motorom opremljenim turbo punjačem. Prodavao se u SAD-u, a u Europi prvi s tim sustavom 1979. starta Peugeot 604.
1980.
VCT (Variable Camshaft Timing) ili varijator faze je novost koju donosi Alfa Romeo Spider 1750.
1981.
Honda Electro Gyrocator naziv je prvog automobilskog navigacijskog sistema (bez korištenja GPS-a) koji je svjetsku premijeru doživio u modelu Honda Accord i Honda Vigor. Sistem je stajao četvrtinu cijene novog automobila i bio je težak oko devet kilograma.
1982.
Renault Fuego (1980. – 1986.) mehanički je bio baziran na modelu R18 uz dodatak elegantne kupe karoserije. U listopadu 1982. vrata su se na Fuegu prvi put serijski centralno zatvarala i otvarala daljinskim upravljačem, tada baziranim na infracrvenoj tehnologiji.
1989.
Mercedes je u model SL (R129) prvi put ugradio automatski sigurnosni roll bar, kontroliran uz pomoć senzora koji, između ostalog, bilježe i pretjerano naginjanje karoserije (više od 26 stupnjeva), u kojem se slučaju automatski elektromagnetski aktivira za samo 0,3 sekunde.
1989.
Audi je prototipom Audi 100 Avant Duo započeo eru hibridnih vozila. Automobil je pokretao upareni benzinac sa 133 KS i elektromotor s 9,3 kW težak čak 60 kg. Baterije su težile 200 kg.
1990.
Plastični poklopac iznad akumulatora ugrađen u modelu Audi 80 prvi je plastični dio uopće u automobilu izrađen u potpunosti od reciklirane plastike starih automobila
1991.
BMW serija 7 (E32) donosi serijski na tržište Xenon tehnologiju ugrađenu u prednja svjetla. Prvi ih je imao BMW 750iL.
1995.
Mercedes Benz E klasa W210 opremljena je senzorom kiše koji upravlja radom brisača.
1997.
Alfa Romeo 156 JTD ima prvi ugrađeni common rail sustav ubrizgavanja diesel goriva u motoru. Sustav je bio proizvod Boscha.
2010.
Volvo S60 uvodi sistem “Collision Warning with Full Auto Brake” koji automatski koči u slučaju mogućeg naleta na pješaka ili vozilo ispred, ne čekajući reakciju vozača.
2010.
Chevrolet Volt i Nissan Leaf postaju prvi velikoserijski u potpunosti električni automobili na tržištu
2014.
Audi R8 LMX s Laser Spot tehnologijom uvodi inovaciju na području automobilskih svjetala.
