Postoje prijestupnici u pogledu kojih policijskim službenicima treba rola papira da im ispišu sve prekršaje u počinjenju kojih su zatečeni kao vozači, sudionici u prometu. Voze mrtvi pijani, bez vozačke, nevezani sigurnosnim pojasom, prekomjernom brzinom, ne poštuju pravila koja se tiču prednosti prolaska i tako redom. Sve to policija nalazi u kompletu pri jednom zaustavljanju. U pravilu se radi o recidivistima, ponavljačima, starim znancima policije. Svi znaju o kakvoj se osobi radi, svi samo sklapaju ruke i mole nebesa da se netko njihov ne nađe na putu takvoj osobi. Svi znaju da će se veće zlo sigurno dogoditi i da je to tek pitanje vremena. Ubit će nekog, drugog napraviti invalidom, svoju i tuđu obitelj zaviti u crno. Međutim, vrijeme teče, a omiljeni ponavljač vozi po starom! Svaku noć je pijan, svaku noć je lud, a ni danju ništa bolje nije. Što s takvim ili možda takvom?
Oduzimanje vozačke ne daje rezultate, zatvor također. Naravno, da ljudima odmah na um padne kako bi bilo najbolje oduzeti automobil. Oduzmite mu auto, to će mu najteže pasti, a drugima će biti pouka! Čujte, mi smo civilizirano društvo i vlasništvo je svetinja ili bi barem trebalo biti. Naravno da je oduzimanje vozila čest slučaj kad je riječ o carinskim prekršajima, ali kad je riječ o prekršajima iz sfere sigurnosti prometa na cestama, ne! Naravno da će oni ratoborniji i skloniji drakonskim mjerama odmah zavrištati kako milosti prema takvim nepopravljivim divljacima ne treba imati. Međutim, treba stati na loptu i pogledati istini u oči, zapravo treba se suočiti sa stajalištem sudske prakse. Visoki prekršajni sud u svojoj Presudi Pž-335/17 od 28. veljače 2017. godine, recimo, nije prihvatio kao osnovan žalbeni navod MUP-a i koji u naravi predstavlja zahtjev tog Ministarstva da prema okrivljeniku primijeni mjeru oduzimanja predmeta, odnosno oduzimanja motornog vozila kojim je upravljao kad je počinio prekršaj za koji je proglašen krivim. U konkretnom slučaju, radilo se o okrivljeniku koji je proglašen krivim i kojem je uz ublažavanje kazne izrečena kazna zatvora u trajanju od 15 dana, a pored toga i ukupna novčana kazna u iznosu od 8000 kuna. Radi izbjegavanja bilo kakve zablude Prekršajni zakon doista u članku 76. a propisuje da će se oduzeti predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za počinjenje prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem ako postoji opasnost da će se ponovno uporabiti za počinjenje prekršaja. Sud može oduzeti predmete i sredstva i kad je njihovo oduzimanje potrebno radi zaštite opće sigurnosti, javnog poretka, zaštite zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga. Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasništvo Republike Hrvatske.
Međutim, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u konkretnom slučaju bio je stajališta kako motorno vozilo kojim je okrivljenik upravljao u vrijeme počinjenja prekršaja nije predmet čija je namjena prvenstveno činjenje prekršaja, odnosno nešto što ima za cilj buduće činjenje prekršaja, pri čemu treba imati na umu i značenje izraza motorno vozilo u kaznenom zakonodavstvu. Posebno se ističe da je prema članku 87. stavka 17. Kaznenog zakona (Narodne novine, broj: 125/11 i 144/12) motorno vozilo svako prometno sredstvo na motorni pogon u kopnenom, vodenom i zračnom prometu, dok je prema članku 2. stavku 1. točki 33. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, motorno vozilo svako vozilo koje se pokreće snagom vlastitog motora, osim vozila koja se kreću po tračnicama i pomoćnih pješačkih sredstava. Slijedom citiranih zakonskih odredaba sud nadalje ističe kako je jasno da se kod počinjenja prekršaja iz oblasti sigurnosti prometa na cestama ne može, u smislu članka 76. a Prekršajnog zakona, motorno vozilo oduzeti kao predmet prekršaja. Istaknuto je, pored toga, kako su razlozi kojima tužitelj obrazlaže potrebu izricanja mjere oduzimanja predmeta zapravo okolnosti koje utječu da kazna po vrsti i mjeri bude lakša ili teža za počinitelja prekršaja, dakle okolnosti koje sud uzima u obzir prilikom izbora prekršajno pravne sankcije, kao i okolnosti odlučne prilikom donošenja odluke o izricanju zaštitne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom, čija je svrha otklanjanja opasnosti da će počinitelj prekršaja upravljajući vozilom ugroziti sigurnosti prometa. Znači, ništa!
