Automatsko ograničenje brzine vozila: Definitivno možda

Prosječna razina pogreške Inteligentne kontrole brzine je 10 posto u normalnim uvjetima vožnje, a tijekom kišnih razdoblja ili noći ona raste na 15-25 posto

Novi ‘sveti gral’ prometne sigurnosti je takozvani sustav Inteligentne kontrole brzine. Stvar je vrlo jednostavna, pomoću kamera vaše vozilo detektira znakove ili za detekciju koristi podatke s navigacije, a onda i samostalno prilagođava brzinu, smanjujući input gasa, odnosno smanjujući snagu motora. U praksi sjajno, čak vam je omogućeno da pritiskom papučice gasa ponovno ubrzavate ili da sustav jednostavno isključite i vozite po vlastitim željama. Ako ćete se oslanjati na ovaj sustav postoji jedan problem koji nije zanemariv, a to je infrastruktura – cestovna, ali i softverska. Upravo je zbog toga Svjetska automobilistička federacija (FIA), odnosno njezina regija I naručila istraživanje od Fakulteta tehnologije u Dresdenu i rezultati su, naravno, zanimljivi.

Tako je prosječna razina pogreške sustava Inteligentne kontrole brzine 10 posto u normalnim uvjetima vožnje, a tijekom kišnih razdoblja ili noći ona raste na 15-25 posto, a to nije malo. Razlozi su često u neprimjerenoj signalizaciji na cestama (kamere ne čitaju znakove ograničenja), ali i u greškama na navigacijskim kartama (nisu uneseni točni podaci ograničenja brzine). Prije nego što ova oprema postane obvezna u svim vozilima očigledno će se morati još raditi na njezinom poboljšavanju, a tako bi se mogle sažeti i preporuke FIA-e.