U prekršajnom postupku sukladno odredbi članka 172. st. 1. Prekršajnog zakona okrivljenik može imati branitelja tijekom cijelog prekršajnog postupka, a i prije njegova pokretanja, kad je to istim tim Zakonom propisano (članak 158. stavak 6.). Kad će propust suda da upozori okrivljenika na njegovo pravo na branitelja biti povreda zakona? Ne uvijek!
Kad se okrivljenik prvi put ispituje zbog prekršaja za koji je alternativno propisana kazna zatvora ili kada je u smislu članka 134. Prekršajnog zakona uhićen i doveden pred sud, sudac ga je dužan upozoriti o pravu na branitelja. Pazite postoje prekršaji iz sfere sigurnosti prometa na cestama za koje zakon propisuje alternativno kaznu zatvora (prekoračenje brzine za više od 50 km/h od dopuštene, alkohol u krvi iznad 1,50 g/kg i dr.). Nisu ti prekršaji tako rijetki.
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske podržao je svojom odlukom (Pž-7872/09, od 30. 6. 2009.) temeljne postulate o pravu okrivljenika na obranu te zauzeo sljedeće stajalište: „Ako je kao u konkretnom slučaju počinitelj prekršaja uhićen i doveden pred suca koji ga je odmah ispitao i na toj obrani okrivljenika utemeljio presudu, a prije uzimanja obrane okrivljenika nije ga upozorio na njegovo pravo na branitelja u skladu s čl. 172. st. 2. Prekršajnog zakona, postupljeno je protivno zakonskim propisima i tako pribavljena obrana okrivljenika je nezakonit dokaz“.
Ako se okrivljenik očituje da želi branitelja, zastat će se s ispitivanjem najviše do dva sata u kojem vremenu će se na odgovarajući način omogućiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste dežurnih odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom vremenu ne dođe, sud može ispitati okrivljenika i bez nazočnosti branitelja. Očitovanje okrivljenika o branitelju unijeti će se u zapisnik.
