U Europskoj uniji 50 posto vozila s namještenom kilometražom

Na tržištu rabljenih automobila vlada kaos, a europsko zakonodavstvo, čini se, napokon će probati riješiti taj problem

Pomislili biste da su problemi s namještanjem kilometraže rabljenih vozila karakteristični za države Istočne Europe, ali niti takozvani Zapad ne stoji bolje. Tvrtka koja se bavi prikupljanjem informacija s vozila, HPI, došla je do zaključka da čak 2.3 milijuna automobila i teretnih vozila u Velikoj Britaniji (ukupno 38.2 milijuna vozila) ima namještenu kilometražu (ili namještene milje), a godišnja šteta zbog takvih marifetluka iznosi 800 milijuna funti godišnje. Šteta se obračunava po procijenjenoj vrijednosti automobila, odnosno uvećanoj cijeni rabljenog zbog namještanja kilometraže. Kao i u mnogim zemljama Europske unije namještanje kilometraže u Velikoj Britaniji je još u sivoj zoni pa se čak na internetu mogu pronaći uređaji za namještanje kilometraže po cijeni od svega 100 funti. Zakon u Velikoj Britaniji s jedne strane jasno postavlja tezu da je kažnjivo prodavati automobil s namještenom kilometražom, ali s druge strane nije kažnjivo namještati kilometražu. Bizarno, zar ne?

Zasad ne postoji zakon koji bi na razini Europske unije regulirao ovu prevaru i kriminalizirao je. Trebao je biti izglasan u svibnju, ali, budimo slikoviti, izgubio se u dugim hodnicima i uredima europske birokracije. Dosad je u Velikoj Britaniji na sudu završilo tek 150 ljudi zbog namještanja kilometraže. 

Vratimo se mi preko Le Mancha. Pretpostavlja se da je 50 posto svih rabljenih automobila na tržištu Europske unije sa smanjenom kilometražom. Cijena tih vozila uvećana je od 2000 do 5000 eura. U državama poput Bugarske, Slovačke i Poljske vjerojatnost da ćete kupiti rabljeni automobil s namještenom kilometražom je 80 posto. Dakle, gotovo da i ne možete pogriješiti, na njih deset, osam je s namještenom kilometražom. Ako vas policija u Slovačkoj uhvati u ovoj prljavoj raboti platit ćete samo 220 eura kazne, a u Francuskoj vas čeka zatvorska kazna od dvije godine.

Europsko zakonodavstvo morat će napokon donijeti pravni okvir u kojem takve stvari neće biti moguće ili će ih barem smanjiti na podnošljivu razinu – koja god to bila! Po signalima iz Bruxellesa čini se da politička klima ipak ide u smjeru kriminalizacije ove aktivnosti, a EU će predložiti mjere koje će otežati posao krivotvoriteljima. Osim prijetnje zatvorskim rešetkama spominju su i dodatna softverska zaštita vozila te češći pregledi kilometraže vozila.