Hoće li ljudska vrsta preživjeti klimatske promjene: Odgovor nije tako jednostavan!

U urbanim sredinama čak bi 411 milijuna ljudi moglo imati problema s nestašicom hrane

Izvještaji o zagrijavanju planeta i prijetnjama koje dolaze s tim razornim fenomenom stižu sa svih strana. Najnovija, zapanjujuća analiza UN-ovog Međuvladinog odbora o klimatskim promjenama predviđa katastrofalne nestašice hrane, požare i masovno odumiranje koraljnih grebena već do 2040. godine, osim ako ne dođe do velikog zaokreta i poduzimanja konkretnih političkih mjera vlada diljem svijeta. Jedna takva mjera je Pariški sporazum o klimatskim promjenama, čiji je cilj održavanje globalne temperature na razini porasta manjeg od dva stupnja Celzija u usporedbi s  predindustrijskim razdobljem (gleda se vremenski prosjek između 1850. i 1900. godine).

Sa samo dva stupnja zagrijavanja stvari postaju iznimno loše: arktički led će se tijekom ljeta istopiti, dok će većina svjetskih koraljnih grebena u potpunosti nestati. Čak 37 posto svjetskog stanovništva postaje izloženo ekstremnim toplinskim udarima, 411 milijuna ljudi u urbanim sredinama podliježe ozbiljnom nedostatku hrane, a 80 milijuna ljudi bit će ugroženo poplavama uzrokovanim porastom razine mora.

Ali ako uspijemo održati globalni porast temperature na 1,5 stupanj Celzija, morski led Arktika preživjet će ljeta. Koraljni grebeni će i dalje biti oštećeni, ali neće nestati zauvijek. Postotak ljudi izloženih teškim toplotnim udarima pao bi na oko 14 posto, dok bi broj ljudi izloženih urbanoj nestašici hrane pao za više od 60 milijuna ljudi. Niti tako nije dobro, ali je barem malo bolje od onog prvog, katastrofičnijeg scenarija.