Advent
Adventski vjenčić sa četiri svijeće za svaku nedjelju Došašća potječe još od germanskog plemena koja su u prosincu, kad je dan najkraći, palila svijeće na vijencima od zimzelena u znak iščekivanja proljeća. Kršćani su izradu vjenčića preuzeli u Srednjem vijeku.
Sv. Nikola
Sveti Nikola je 6. prosinca i djeca u čizmice dobivaju darove. Običaj je nastao iz legende prema kojoj je taj svetac iz 3. i 4. stoljeća jednom siromašnom ocu donio u prozor vrećice s novcem, kako bi mogao udati tri siromašne kćeri. Sveti Nikola zaštitnik je mornara i putnika.
Santa Claus
U Americi i još nekim zemljama Svetog Nikolu zovu Santa Claus, od latinskog Sanctus Nicolaus i u tim zemljama on djeci donosi darove na Božić, u liku kojeg mi znamo kao Djeda Mraza ili Djeda Božićnjaka.
Djed Božićnjak
Djed Božićnjak potječe još iz srednjovjekovnih crkvenih prikazanja – kazališnih predstava. Prvi put se navodi kao „Djed Božić“ 1327. u jednom engleskom igrokazu. Američki Santa Claus datira iz 1809. Coca-Cola ga je marketinški počela koristiti 1931. i napravila ga u svojim bojama crveno-bijelog, kakvog ga znamo i danas.
Pišite Djedu
Selo Djeda Božićnjaka je u Finskoj, u Laponiji, pokraj grada Rovaniemija. Na godinu ga obiđe pola milijuna turista. Tamo djeca mogu upoznati Djeda, razgledati Park sobova, Santa Park, iz Djedove pošte poslati čestitku, a mogu vidjeti i polarnu svjetlost. Djed svake godine primi stotine tisuća dječjih pisama, na koje, ako je navedena adresa djeteta, odgovara. Djedova adresa jest: Santa Claus’ Main Post Office, Santa’s Workshop Village, 96930 Arctic Circle, Finska.
Sv. Lucija
Sveta Lucija slavi se 13. prosinca. Ona je mučenički umrla 304., kao 21-godišnjakinja, nakon što ju je bivši zaručnik prijavio da je kršćanka. Prije smrti iskopali su joj oči, pa je danas zaštitnica vida. Na njezin dan u nas sijemo u male posudice pšenicu, kako bi niknula do Božića i bila simbol novoga mladog života, rođenog Isusa. U Bosni je na svetu Luciju bilo zabranjeno plesti, tkati i šivati, da se čuva vid.
Badnjak
Badnjak je dobio ime od riječi bdjeti, jer se iščekuje ponoć i Božić. Badnjakom se nekad nazivao i panj hrasta ili masline koji se stavljao na ognjište da gori cijelu noć kao simbol svijetla i topline koju donosi Isus.
Božićni tanjuri
Na poznatim plavim oslikanim porculanskim tanjurima koji se svake godine proizvode u Danskoj stoji natpis Juleaften, što na danskom znači Badnjak. Svaki tanjur je rukom ukrašen i ima različit crtež.
Isusovo rođenje
Božićem slavimo rođenje Isusa. Iako godine brojimo od Kristova rođenja, Isus se zapravo rodio 4. godine prije Krista. naime, monah Dionizije Mali, koji je u 6. stoljeću izračunao godinu Kristova rođenja, malo se zabunio.
Ime Isus
Ime Isus dolazi od židovskog Je(ho)shua i znači Bog pomaže, što je bilo često židovsko ime. Krist dolazi od grčkog pomazanik, onaj koga je Bog pomazao.
Betlehem
Grad Isusova rođenja Betlehem na području je Palestinske samouprave, osam kilometara južno od Jeruzalema. Ime mu znači kuća kruha. Na mjestu na kojem se rodio Isus podignuta je 326. godine Crkva rođenja Isusova, a srebrna zvijezda u crkvi označava mjesto gdje je Isus ležao u jaslicama. Danas na svijetu ima još pet gradova koji se zovu Betlehem.
Slavljenje Božića
Tek je oko 330. godine određeno da se Božić slavi 25. prosinca, misa polnoćka se slavi od petog stoljeća, a došašće od šestog.
Francusko vjerovanje
U stara vremena među pukom u Francuskoj vladalo je vjerovanje da onaj tko se rodi na Božić ima sposobnost proricanja.
Prve jaslice
Prve jaslice napravio je sveti Franjo Asiški u špilji u gradiću Grecciju u Italiji 1223. godine. Između živog vola i magarca stavio je pravo novorođenče. Prve jaslice s figuricama postavljene su u bavarskom samostanu Fussenu 1252.
Pokrajina Natal
Pokrajina Natal u Južnoj Africi nazvana je po Božiću jer ju je portugalski pomorac Vasco da Gama otkrio upravo na Božić 1497. i nazvao Terra Natalis (Natal je na portugalskom Božić).
Christkindl
Christkindl na njemačkom znači Djetešce Isus, a tako se zove jedno selo u Austriji. Tamo svakog Božića stižu tisuće pisama adresiranih na Djetešce. Od 1950. godine tamošnja pošta odgovara svakome tko piše, šaljući mu omotnicu s posebnim žigom, koji ja svake godine drugačiji. Adresa je Dijete Isus – Christkindl, Postamt A-4411 Christkindl, Austrija.
Prve svjećice na boru
Prva božićna jelka s upaljenim svjećicama bila je u dvorcu Heidelbergu na Božić 1650., kad se vjenčavao jedan francuski vojvoda. Prve električne žaruljice na bor u svome njujorškom domu postavio je Edward H. Johnson 1882. godine. Bio je prijatelj i partner izumitelja žarulje Thomasa Edisona. Johnson je spojio osamdeset crvenih, bijelih i plavih žaruljica u boji američke zastave.
Prva božićna čestitka
Prvom božićnom čestitkom računa se ona koju je talijanski grof Nikola Monte Mellini iz Perugie 1709. godine poslao svojim rođacima i prijateljima. Napisao im je nekoliko rečenica i izrazio najbolje želje u povodu Božića. Tek u 19. stoljeću dvije su tiskare u Milanu počele prodavati prve industrijske božićne čestitke s crtežima.
Tiha noć
Jedna od najljepših božićnih pjesama Tiha noć nastala je 1818. godine u austrijskom selu Oberndorfu blizu Salzburga. U crkvi su se pokvarile orgulje, pa je župnik Joseph Mohr napisao pjesmu i na Badnjak zamolio učitelja Franza Grubera da je uglazbi, što je ovaj uspio još iste večeri, a vjernici su bili oduševljeni njome.
Kićenje drvaca
Kićenje drvaca zimi potječe iz starog Egipta. U antičkom Rimu mladići su nosili ulicama drvo jele da navijeste dolazak proljeća. Naš današnji običaj kićenja božićnog drvca potječe iz Sjeverne Europe, gdje je zimzelena jela simbol života.
Imela i božikovina
Šumska imela je biljka simbol Božića. Ima male bijele plodove i njezine zimzelene grančice stvaraju veselo raspoloženje. Božikovina se također mnogo koristi kao božićna dekoracija, pa je postala vrlo ugrožena i u nas je još od 1953. zaštićena.
Darovi kralja Vaclava
Običaj božićnog pečenja kolača i darivanja neki pripisuju primjeru kojeg je u 10. stoljeću dao češki kralj Vaclav. On je s prozora uoči Božića vidio promrzla siromaha, pa mu je donio punu košaru hrane, a potom je priredio božićnu gozbu za najsiromašnije u kraljevstvu.
Kolač Panettone
Talijanski božićni kolač Panettone, koji se prodaje i u našim trgovinama, nastao je nakon što je prije 500 godina kuhar imenom Toni, koji je radio za velikaša Ludovika Crnog, slučajno zaboravio kolač u pećnici pa je malo zagorio. Da spasi stvar, pomiješao je jestivi dio kolača s ušećernim voćem i kvasnim tijestom. Ubrzo je Tonijev kruh – Pan di Toni postao omiljen u Milanu, a potom i šire.
Božićni puding
U Velikoj Britaniji, SAD-u i još nekim zemljama na Božić se kuha puding, a u jednu zdjelicu stavi se novčić. Tko ga nađe, vjeruje se da će mu sljedeća godina biti sretna.
Sv. Stjepan
Đakon Stjepan bio je prvi od sedam đakona koje su apostoli odabrali da pomažu prvoj kršćanskoj zajednici. Ali pripadnici stare vjere optužili su Stjepana za bogohuljenje, pa je osuđen na smrt i kamenovan oko 40. godine. Naziva se prvomučenikom, a blagdan mu je 26. prosinca.
Stara godina
Stara godina ili Silvestrovo zove se po papi Silvestru, koji je bio na dužnosti od 314. do 335. godine. U vrijeme njegova pontifikata održan je poznati Nicejski sabor 325. godine u današnjoj Turskoj.
Nova godina
Nova godina za Crkvu je prihvaćena 1. siječnja 1691. godine. Ranije se nova godina računala od Božića, pa i u našoj glavnoj božićnoj pjesmi Narodi nam se kralj nebeski pjevamo Na tom mladom ljetu veselimo se.
Hrvatski božićni običaji
Svijeće u pšenici
Svijećama i svijetlom u Božićnoj noći pokazujemo put Malom Isusu koji dobroj djeci donosi darove. Stari je hrvatski običaj da se tri svijeće stavljaju u čašu punu pšenice ili u posebni Božićni kruh, a simboliziraju Presveto Trojstvo.
Božićna slama
U hrvatskim selima običaj je unošenja slame u kuću na Badnjak, a djeca su se veselila štalici. Djeca bi legla na slamu kao mali Isuseki i tamo spavala. Taj običaj podsjećao je ljude na siromaštvo koje je Isus prihvatio iz ljubavi za male, siromašne ljude.
Pomirba na Božić
U nekim je našim krajevima poput Primorja i Žumberka vladao običaj mirboženja. Ljudi koji su bili u svađi po izlasku s božićne mise pomirili bi se stiskom ruke, a pritom su se izljubili i čestitali si Božić.
Gatanje po ovčjoj plećki
Iako gatanje i proricanje nije u skladu s kršćanskom vjerom, ljudima je oduvijek privlačno. Tako se u nas običavalo poslije Polnoćke prionuti gozbi uz pečenje, a po izgledu ovčje plećke gatalo se kakva će biti godina koja slijedi.
Prvi čestitar – mlad i uspješan
U Hrvata se velika važnost pridavala tome tko će biti prvi čestitar na dan Božića, kad svane. Da bi kuću i obitelj pratila sreća, poželjno je bilo da to bude mlađi muškarac i to zdrav i uspješan. Zato su takve svi unaprijed molili da baš oni „slučajno“ ujutro prvi navrate i čestitaju veliki blagdan. Pritom je dotični morao čvrsto sjesti (da bi perad dobro lijegala!) te su ga posuli žitom i dobro počastili.
Djeci orasi, dragome jabuka
U nas se na selu djeci tradicionalno na Božić darivalo orahe, lješnjake i slične slastice kojih su djeca nekad bila željna, a mladići i djevojke svojoj bi simpatiji poklanjali crvene jabuke.
Bacanje žita u bunar
Da bi uvijek bilo vode o kojoj je seljaku ovisio život i gospodarstvo, na Božić se ponegdje darivalo vodu tako što se u bunar bacalo žito, vino ili jabuka.
Božićni seoski kralj
Na našim otocima vladao je šaljiv običaj izbora seoskog kralja 27. prosinca. Njegov bi mandat trajao kako gdje, od nekoliko dana do cijelu godinu, a imao bi čak i neke konkretne ovlasti.
