Prometne gužve djeluju na povišenje tlaka, vozači kamiona posebno su zdravstveno ugroženi

Uglavnom pišemo o zdravstvenim stanjima u kojima vozači ne bi smjeli voziti ili bi trebali biti posebno oprezni dok voze. Srčani bolesnici, ljudi s alergijama, korisnici raznih vrsta lijekova…, mnogo je rizičnih skupina u prometu. Ali, kako nam promet može nanijeti ožiljke na mentalnom i tjelesnom zdravlju? Da, moguće je, itekako! Dokazuju to i ozbiljna znanstvena istraživanja.
Prvi primjer je kažnjavanje našeg pretjernog samopouzdanja.  Multitasking je obavljanje više poslova odjedanput. Pritom ne mislimo na sjedenje na poslu, slušanje šefa i istovremeno aktivno sudjelovanje u nekoj grupnoj raspravi na društvenim mrežama.
– Distrakcija je veliki rizik. Telefoniranje, discipliniranje djece u automobilu, mladi vozači u interakciji s drugim putnicima u kabini, sve su to aktivnosti koje mogu omesti vozače i dovesti do teške nesreće – objašnjava dr. Seila S. Sarkar, direktorica Kalifornijskog instituta za sigurnost prometa u San Diegu, ali to već svi znamo. Nažalost, mnogi vozači nisu svjesni rizika ako misle da mogu u vožnji obavljati još jednu djelatnost.
Znanstvenici na Carnegie Mellon sveučilišta u Pittsburghu došli su do zaključka da nova aktivnost u vozilu – osim vožnje – aktivira druge dijelove u mozgu. Recimo to narodski, uz pomoć tuđice, mozak se jednostavno mora ‘prešaltati’ na tu novu djelatnost (pisanje poruka, smirivanje djece…), a do punog povratka na vožnju može proći puna sekunda. To je dovoljno da zakasnite s kočenjem ili ključnom reakcijom i da skrivite sudar, na primjer.
Idemo dalje, tim profesora Leona Jamesa, profesora psihologije sa Sveučilišta Hawaii dugo je nosio uređaje koji su snimali svaku misao vozača. Njihov jedini zadatak bio je da verbaliziraju svoje probleme. Naravno, samo možete pretpostaviti što bi rekli sudionici u ispitivanju da je ono održano u Hrvatskoj. Sigurno na snimkama ne biste čuli riječi: Vidi kako mi je oduzeo prednost, baš je sladak ili Biciklist mi je izletio na pješačkom, da znam broj njegova mobitela poslao bih mu smajlić! James je došao do zaključka da promet, odnosno konstantna ljutnja i nervoza, utječu na vaše psihičko zdravlje.
Profesor psihologije i psihijatrije sa Sveučilišta u Pittsburghu Andrew Baum izmjerio je da vozačima u svakodnevnom prometu raste tlak. Jedno istraživanje bilježi porast sistoličkog tlaka 18 posto te dijastoličkog 11 posto kod vozača koji su zapeli u prometnim gužvama. Čim izađu iz automobila ili iz kamiona, tlak se vraća u normalu. To podsjeća na odnos dva prosječna bračna druga, zar ne?
No, čak ne morate niti voziti. Studija provedena na 28 tisuća ljudi u Švedskoj pokazuje da svakodnevna izloženost bučnom prometu, glasnijem od 60 decibela, također povećava tlak kod mladih i sredovječnih ljudi.
Jedna studija je pokazala da vozači kamiona, koji dugotrajno sjede i imaju slične životne navike, u 80 posto slučajeva imaju jedan od tri okidača za kronične bolesti: visoki tlak, pušači su ili imaju prekomjernu težinu. Za sve je, naravno kriv, sjedilački posao. Samo dugotrajno sjedenje, bez ijednog od navedenih okidača, povećava izglede za razvoj artritisa ili tromboze
Za kraj, ostaje i zrak. Zagađeni, naravno! Gradski promet nije cvjetna livada, a našim organizmom dnevno cirkulira oko 12.800 litara zraka. Ako smo u prometu oko dva sata dnevno to mnogo zraka obogaćenog dušikovim oksidima i drugim polutantima koji nam nose moguće probleme s astmom i drugim respiratornim bolestima.