Prošle godine bilo je čak 236 slučajeva bijega s mjesta prometne nesreće u kojima je bilo ozlijeđenih ili smrtno stradalih osoba
Na primjer, 2017. godine bilo je 10.939 nesreća s ozlijeđenim osobama ili nesreća u kojima je netko izgubio život, a od tog broja je 2.2 posto vozača koji su sudjelovali u nesrećama pobjeglo
Udariti pješaka ili drugi automobil, primijetiti da je osoba (ili osobe) na koju je naletio vozač ozlijeđena i pobjeći s mjesta nesreće sigurno je jedan od najtežih prekršaja. Možda ne po slovu zakona jer kazne i nisu previsoke, ali definitivno moralno, ljudski… Poslali smo upit Ministarstvu unutarnjih poslova koliko je bilo takvih nesreća prošle godine i pretprošle godine.
– U članku 175. Zakona o sigurnosti prometa na cestama propisano kako je sudionik u prometnoj nesreći u kojoj je netko izgubio život ili je ozlijeđen, dužan ostati na mjestu prometne nesreće, s tim što se može privremeno udaljiti samo radi pružanja pomoći osobama ozlijeđenim u prometnoj nesreći ili ako mu je samome potrebna liječnička pomoć, odnosno radi obavještavanja policije. Novčanom kaznom u iznosu od 3.000,00 do 7.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj vozač koji ne ostane na mjestu prometne nesreće.
U 2017. godini ukupno je zabilježeno 275 prekršaja kažnjivih po članku 175. stavku 3., a u 2018. godini tih prekršaja bilo je 236.
Nije velika utjeha da pada broj takvih prekršaja jer je 236 slučajeva u kojima je netko napustio mjesto nesreće s ozlijeđenim osobama ili osobama koje su izgubile život – doista mnogo. Na primjer, 2017. godine bilo je 10.939 nesreća s ozlijeđenim osobama ili nesreća u kojima je netko izgubio život, a od tog broja je 2.2 posto vozača koji su sudjelovali u nesrećama pobjeglo (ukupno 275).
Situacija je još gora u nesrećama u kojima je zabilježena samo materijalna šteta. U većini slučajeva vozači koji su pobjegli vjerojatno nisu ni znali ima li ozlijeđenih u vozilima. Opet smo konzultirali MUP:
– U članku 176. istog Zakona propisano je kako su vozači, sudionici prometne nesreće, u kojoj je uzrokovana samo materijalna šteta na vozilima, dužni ukoliko je moguće odmah ukloniti vozila s kolnika, omogućiti nesmetano odvijanje prometa, popuniti i potpisati Europsko izvješće o nesreći ili na drugi način razmijeniti osobne podatke i podatke o vozilima. Vozači ne smiju napustiti mjesto prometne nesreće dok nisu popunili i potpisali Europsko izvješće ili na drugi način razmijenili osobne podatke i podatke o vozilima. U slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. Novčanom kaznom u iznosu od 500,00 kuna kaznit će se vozači ako odmah s kolnika, ukoliko je to moguće, ne uklone vozila i omoguće nesmetano odvijanje prometa.
Novčanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 5.000,00 kuna kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.
U 2017. godini ukupno je zabilježeno 4.923 prekršaja kažnjiva po članku 176. stavku 5., a u 2018. godini tih je prekršaja bilo 4.620.
Zaključak? Na vozačkoj kulturi treba raditi, a pritom i na priznavanju odgovornosti za postupke u prometu.