Paromlin, nekadašnji industrijski pogon, a danas napuštena lokacija u srcu Zagreba te spomenik industrijske baštine, desetljećima plijeni pažnju svojom atraktivnošću i neiskorištenim potencijalom. Dugi je niz godina Paromlin bio predmet rasprava, stručnih studija i urbanističko-arhitektonskih natječaja. Razmatralo se što će se s tim jedinstvenim primjerom industrijskog kompleksa iz doba razvoja industrijalizacije, obećavalo da će njegova obnova i reinterpretacija, jednom kad se dogodi, imati ključnu ulogu u razvoju tog dijela grada. Za to je vrijeme Paromlin bio u sve gorem stanju i činilo se da ćemo prije dočekati da se sasvim uruši, nego što će se obnoviti.
Govorilo se da će tamo biti muzej, kulturni centar, pa onda i hotel i kongresni centar da bi se prije nekoliko godina počelo spominjati da će se u Paromlinu smjestiti Gradska knjižnica jer je postojećoj na Starčevićevom trgu tijesno. Gradska knjižnica je prije dvije godine otvorila dijalog s korisnicima kada su na svojim mrežnim stranicama pokrenuli anketu kako bi ispitali mišljenje i želje stanovnika Zagreba o tome kakvu knjižnicu i gdje žele. No i dalje nije bilo sasvim izgledno da će se Paromlinu zgoditi takva primjerena namjena. Sve do sada. Naime, za lokaciju Paromlina Društvo arhitekata Zagreb i Grad Zagreb, kao vlasnik, raspisali su idejni arhitektonsko-urbanističko natječaj za Gradsku knjižnicu Grada Zagreba i početkom ožujka proglašeno je pobjedničko rješenje. Stručni žiri odabrao je projekt studija UPI-2M, koji je najpoznatiji po projektiranju dvorane Arena u Zagrebu. Prema njihovim nacrtima, krenut će se s 300 milijuna kuna vrijednom rekonstrukcijom Paromlina koja, prema najavama, neće biti dovršena prije 2025. godine.
– Realizacijom tog projekta Gradska knjižnica riješila bi svoj stoljetni problem podstanarstva u neadekvatnim zgradama – istaknula je voditeljica Gradske knjižnice Ismena Meić, objasnivši da je trenutno čak 70 posto knjižnične građe Gradske knjižnice smješteno u spremištu na drugoj lokaciji te da bi nova zgrada omogućila da se fond od više od 400 tisuća jedinica građe okupi na jednom mjestu i napokon ponudi korisnicima.
U postojećim zgradama Paromlina planira se smještaj administrativnih sadržaja knjižnice, dok će u novoj zgradi do biti javni prostor knjižnice, gdje će uz čitaonice, biti i prostorija za slušanje glazbe, za čitanje novina, za nove medije, za najmlađe u kojoj će se još puzeće bebe upoznavati s knjigama. U garaži će se parkirati dva bibliobusna kamiona, a na krovu će biti svima dostupna terasa. Fasada te nove zgrade reflektirat će okolne zgrade nekadašnjeg mlina, skladišta brašna i silosa kao i park te će time, kažu arhitekti, dematerijalizirati vlastiti volumen.
Budućnost Paromlina konačno izgleda svijetlo i čini se da je bila u pravu Gradska knjižnica kada je prije dvije godine poručila:
-Paromlin je hranio grad – Paromlin će hraniti grad!
