Uključila se nedavno čak i njemačka kancelarka Angela Merkel riječima:
– Trebamo dizelaše da ostvarimo ciljeve o sprječavanju klimatskih promjena!
No, je li baš tako? Nakon Volkswagenove afere 2015. godine s namještanjem emisija štetnih plinova dizelaši su na lošem glasu, a posljednje istraživanje pokazuje da je u praksi nestala njihova prednost pred benzincima. Međunarodno vijeće za održivi promet (ICCT) i Istraživački centar Europske komisije proveli su istraživanje s dva Volkswagen Golfa – jedan je 1,5-litreni turbobenzinac sa 130 KS (modelska godina 2018.), a drugi 2,0-litreni turbodizelaš sa 150 KS (modelska godina 2016.). Neka vas ne buni razlika u modelskim godinama jer se osobine ovih motora nisu mijenjale sve do danas. Izabran je slabiji benzinac jer su u njega ugrađene naprednije tehnologije za redukciju CO2. Pitanje je koliko je to pravedno, ali…
Provedeno je testiranje na dinamometru, ali i u realnim uvjetima – na cesti. Već po službenim tehničkim podacima TDI emitira više CO2 od TSI-ja (117 g/km u odnosu na 113 g/km). Po WLTP proceduri mjerenja TDI emitira više CO2 od TSI-ja (139 g/km u odnosu na 126 g/km) te u svim ostalim praktičnim mjerenjima: 1. ruta – 158 g/km u odnosu na 151 g/km, 2. ruta – 163 g/km u odnosu na 157 g/km i 3. ruta 148 g/km u odnosu na 140 g/km.
U zaključku se navodi da dizelski automobili imaju veću masu, u praksi troše manje, ali po litri goriva emitiraju 13% više CO2 od benzinaca. Zahtijevaju i tehnologiju za reduciranje dušikovih oksida, a i razlika u cijeni između dva navedena vozila je 3400 eura (dizelaš je, naravno, skuplji). ICCT i Istraživački centar Europske komisije preporučuju državama EU da izjednače porezna i druga davanja na dizelsko i benzinsko gorivo. Sad, na primjer, državna davanja na benzin u Hrvatskoj čine 61 posto cijene goriva, a na dizel 57 posto ukupne cijene (Njemačka 61 posto benzin – 53 posto dizel).
