Analizirajući osam najtežih prometnih nesreća u Hrvatskoj u posljednje tri godine (2016.-2018.), crne brojke pokazuju da je poginulo ukupno 27 osoba, od toga 20 u osobnim automobila (8 vozača i 12 putnika) te 7 na motociklima (4 vozača i 3 putnika). U sedam slučajeva su počinitelji upravljali osobnim automobilima, a u jednom slučaju motociklom. Po jedna nesreća je odnijela pet i četiri ljudska života, dok je u šest nesreća stradalo troje ljudi. Da tragedija bude veća, svih osam nesreća se dogodilo tako da je jedno od vozila prešlo na suprotnu stranu kolnika i naletjelo na vozilo koje je dolazilo iz suprotnog smjera. Najčešći razlog prelaska na suprotnu stranu bila je brzina neprimjerena uvjetima na kolniku.
Do ovih, ali i brojnih drugih statističkih podataka koji slijede, nakon iscrpne je analize došao Darko Grac, policijski službenik za prometnu preventivu u Službi za sigurnost cestovnog prometa MUP-a RH. Naš vrijedni sugovornik obradio je sve 883 nesreće sa smrtnom stradalim osobama u razdoblju 2016.-2018., u kojima je izgubljeno 955 ljudskih života te ih analizirao po različitim parametrima. Izvučene brojke gospodina Graca potiču na duboko razmišljanje te jasno pokazuju gdje smo najranjiviji na prometnicama.
Prva promatrana kategorija bili su uvjeti vidljivosti i odmah na startu malo iznenađenje, jer je puno više ljudi poginulo u uvjetima danje vidljivosti (520 ili 54,5%) nego u noćnim uvjetima (404 ili 42,3%). Njima treba pridodati i 15 poginulih u sumrak (1,6%), te 16 u svitanje (1,7%).
Od spomenutih 955 ukupno stradalih, čak 188 je pješaka (19,7%). Njih je, pak, manje poginulo u nesrećama koje su se dogodile po danu (79 ili 42,0%), a više u uvjetima noći (104 ili 55,3%), uz 1 u sumraku (0,5%) i 4 u vrijeme svitanja (2,1%). Biciklista su u posljednje tri godine stradala 72 (7,5%), zanimljivo, više u uvjetima danje vidljivosti (41 ili 56,9%), nego u noćnim uvjetima (29 ili 40,3%), uz po 1 ili 1,4% u uvjetima sumraka ili svitanja.
– Ovdje se moramo osvrnuti na zakonske obveze za pješake i bicikliste, jer je vozač bicikla koji se kreće kolnikom na cesti dužan noću i danju u uvjetima smanjene vidljivosti biti označen reflektirajućim prslukom, reflektirajućom biciklističkom odjećom ili drugom reflektirajućom oznakom. Propisana kazna je u iznosu 300 kn. Što se tiče pješaka koji se kreću kolnikom, oni su dužni noću i u uvjetima smanjene vidljivosti biti označeni nekim izvorom svjetlosti ili reflektirajućom materijom. U tamnoj odjeći ili bez reflektirajućih oznaka, odnosno s neosvijetljenim biciklima, pješaci ili biciklisti su puno teže vidljivi vozačima motornih vozila, zbog čega je sigurno dio njih smrtno stradao – naglašava Darko Grac.
Što se tiče doba godine u kojima su se dogodile te 883 nesreće s 955 smrtno stradalih osoba, najviše je osoba poginulo u kolovozu (127 ili 13,3%), zatim slijede svibanj (110 ili 11,5%), listopad (107 ili 11,2%) i srpanj (93 ili 9,7%). Zanimljivo, u TOP 4 nema ni jednog od četiri najhladnija mjeseca (studeni – veljača).
– Srpanj i kolovoz su takvi zbog turističke sezone i općenito znatno većeg broja vozila i vozača na našim prometnicama, a listopad zato što se tada događa prijelaz prema pretežito noćnim, odnosno uvjetima smanjene vidljivosti na cestama – objašnjava naš sugovornik.
Polako smo došli i do vrlo intrigantne kategorije vrsta i okolnosti u kojima su osobe pogibale u prometnim nesrećama. Naime, njih 277 ili 29,0% je smrtno stradalo prilikom slijetanja s cesta, dok je drugi dominantan uzrok sudar s vozilima iz suprotnog smjera (223 poginulih ili 23,4%) – upravo onaj koji je prouzročio svih osam najtežih prometnih nesreća s početka ovog teksta. Treći uzrok su naleti na pješake (180 ili 18,8%), četvrti su bočni sudari vozila (66 ili 6,9%), peti su naleti na bicikliste (52 ili 5,4%), šesti su sudari prilikom vožnje u slijedu (47 ili 4,9%), a sedmi su udari vozila u objekte pokraj ceste (43 ili 4,5%) – što opet na neki način predstavlja kretanje vozila izvan kolnika.
– Zbrojimo li prvi i sedmi razlog, doći ćemo do podatka da svaka treća osoba smrtno strada zbog toga što je vozilo napustilo cestu, pa se zato trebamo zapitati kakvi smo to vozači i što to tijekom vožnje radimo za volanom?! Očito sve i svašta, a najmanje se koncentriramo na cestu. U dijelu nesreća bi se dalo zaključiti da je jedan od razloga i nepropisna upotreba mobitela, odnosno podešavanje navigacije ili ostalih parametara na multimedijalnim zaslonima, ali svakako i nedovoljna koncentracija vozača na prometne uvjete u kojima sudjeluje – kritičan je Darko Grac.
Što se, pak, tiče pogrešaka vozača koje su prethodile nesrećama, prednjači brzina neprimjerena uvjetima (376 poginulih ili 39,4%). Pribrojimo li tome nepropisnu brzinu (45 poginulih ili 4,7%), dobivamo da je zbog brzine smrtno stradala čak 421 osoba ili 44,1%. Drugi razlog je nepropisno kretanje vozila po kolniku (127 ili 13,3%), treći nepoštivanje prednosti prolaska (60 ili 6,3%), četvrti nepropisno pretjecanje (49 ili 5,1%), a peti već spomenuta nepropisna brzina.
Ako je o starosnoj dobi riječ, mladi vozači (do 24 godine) su skrivili 9762 nesreće od ukupno njih 100.562, što predstavlja 9,7%. U tim su nesrećama poginule 104 osobe (10,9%), teško su ozlijeđene 902 (10,9%), a lakše 4.472 (12,8%). S obzirom na to da su na dan 31. 12. 2018. na području RH evidentirana 2.348.794 vozača te da je njih 195.450 ili 8,3% u dobi do 24 godine, onda vidimo da je ovdje i dalje prisutan određen nesrazmjer, jer njih 8,3% sudjeluje u 9,7% svih nesreća, a njihov udio kod poginulih osoba je 10,9%, odnosno kod teže i lakše ozlijeđenih 12,4%.
– Međutim, treba napomenuti da je taj nesrazmjer prošlih godina bio i veći, što znači da ipak imamo određeni pozitivan pomak – ističe naš sugovornik.
Za kraj smo ostavili najvećeg neprijatelja brojnih vozača, a to je – alkohol! Naime, u posljednje tri godine vozači pod utjecajem alkohola su skrivili čak 12.989 prometnih nesreća (12,9%), u kojima je poginulo 235 osoba (24,6%), teško ih je ozlijeđeno 1.709 (20,7%), a lako 5.524 (15,8%). Vidimo da su alkoholizirani vozači tako odgovorni za smrt svake četvrte osobe, odnosno teško ozljeđivanje svake pete osobe.
Nakon ovih crnih brojki, za kraj smo upitali Darka Graca kako smanjiti broj stradalih na hrvatskim prometnicama? Odgovor je vrlo zanimljiv!
– Na nedavnoj konferenciji vezanoj uz sigurnost prometa u hotelu Esplanade zajednički je zaključeno da je čovjek glavni čimbenik prometnog sustava, jer on prvo sudjeluje u prometu, potom dizajnira vozila, pa projektira ceste, postavlja prometnu signalizaciju, donosi prometne propise i pravila… Promjenom svijesti kod ljudi i većom disciplinom u prometu, stanje sigurnosti u prometu sigurno će se podignuti na višu razinu. Međutim, akcijskim planom koji se provodi za razdoblje 2010.-2020. na području EU, a temeljem kojeg je načinjen i Nacionalni program sigurnosti cestovnog prometa RH u tom razdoblju, fokus je bio usmjeren upravo na čovjeka kao glavnog elementa sigurnosti. Kako se dosad nisu ostvarili željeni rezultati, niti kod nas, ali niti na području EU, u narednom će se razdoblju plan koji se priprema na razini EU za razdoblje 2020.-2030. zasnivati na tehnologiji i to u prvom redu samih vozila koje sudjeluju u prometu. Cilj je da ako vozač i napravi neku pogrešku na cesti, tehničke osobine vozila će morati pridonijeti da taj isti vozač i/ili drugi sudionik u prometu, ozbiljnije ne nastrada u prometnoj nesreći.
