Psiholog Petar Kraljević: Nakon prometne nesreće 90 posto ljudi ne želi više voziti!

Lupanje srca, znojenje, nesanica, teškoće s probavom, gubitak motivacije, nezainteresiranost i drugi simptomi karakteriziraju stanje nakon prometnih traumi

Iako postoji više vrsta strahova taj osjećaj čovjeka u pravilu prati od rođenja. Kako odrastamo tako se i strah „plete”oko nas i raznih aktivnosti, odgovornosti, obaveza, događa(n)ja… Strahova odnosno fobija je mnogo pa tako postoje strah od zaraze, insekata, grmljavine, krvi, vode, životinja, stranaca,mraka,vrućine, raka, broja 13, otvorenog i zatvorenog prostora i dr. Postoji i strah od straha s čijim se osjećajem nemalo muče oni koji su doživjeli prometnu nesreću, o čemu je tvrde psiholozi teško prestati razmišljati.Ne čudi da se takvim ljudima javljaju teškoće s koncentracijom, intenzivan strah i oprez, osjećaj bespomoćnosti,razdražljivosti a pada im u cijelom kolopletu i samopouzdanje. Psiholog Petar Kraljević, predsjednik Psihološkog Centra TESA u Zagrebu o tome kaže:

– Čak devedeset posto ljudi nakon prometnih nesreća nema volje voziti, a ima i onih koji to više neće ni učiniti. Posebice, jer se prometna nesreća probavlja tijekom života, nerijetko sa scenama koje se osobi vraćaju. Nakon takve traume, posebice ako je većih razmjera, osoba se treba postupno vraćati za upravljač vozila. Ponajprije treba sjesti u vozilo s nekim u koga ima povjerenja i osjeća se sigurno. Voziti treba kao da se uči prvi puta te izabrati rute gdje se ne mora stići brzo. Treba biti opušten i u takvom ozračju stići do cilja. Prije toga, valja utvrditi zdravstveno stanje vid, sluh, motoriku i dr., a pod kontrolom svakako trebaju biti i mogući osjećaji anksioznosti i panike.

Do sigurnosti, nakon trauma u prometu dolazi se postepeno, a onima koji za volanom nisu ‘čvrsti’, pojavit će se u nekom trenutku i panika kao obnovljena opasnost na cesti. Lupanje srca, znojenje, nesanica, teškoće s probavom, gubitak motivacije, nezainteresiranost i drugi simptomi karakteriziraju to stanje. Kada je o tegobama nakon traume riječ, ljudi se nakon prometnih nesreća najčešće žale na strah od ponovnog izlaska na cestu, otvorenog prostora, gubitka samopouzdanja, sposobnosti upravljanja vozilom, panične napadaje…

Može se javiti i PTSP kao teža kvalifikacija problema s doživljenom traumom ističe Kraljević dodajući da se upravo u Centru Tesa ljudi s određenim problemom mogu besplatno javiti na telefon 01/4828 888 radnim danom od 10 do 22 sata ili na mail psiho.pomoc@tesa.hr gdje će dobiti savjet i pomoć stručnjaka.

Psiholog ističe da ako dođe do krize osoba mora znati koga nazvati, odnosno treba joj pravovaljana smjernica za daljnje rješavanje teškoće koju ima. Također, upozorava da bi se kod nas svakako trebao ustrojiti svojevrsni registar odnosno evidencija onih koji su imali prometnu nesreću. Ako je u nekom životnom trenutku dožive, ljudi se ne smiju povlačiti u sebe već se moraju (po)kretati, družiti i osvještavati činjenicu da nisu sami makar to značilo i samo pomoć stručnjaka. Mora se jačati mentalni sklop…