Novo istraživanje otkriva da zeleni prostor u susjedstvu dovodi do boljih zdravstvenih rezultata, posebice ako taj zeleni prostor ima i krošnje drveća. Posljednjih godina studija za studijom otkriva da je život u susjedstvu s velikom zelenom površinom povezan s pozitivnim zdravstvenim ishodima kao što su bolje zdravlje srca, jači kognitivni razvoj i veću ukupnu dugovječnost.
Ipak, kada je riječ o promicanju zdravlja ljudi, nisu sve zelene površine jednake. To je zaključak novog australijskog istraživanja, koje otkriva viši stupanj dobrobiti za ljude u područjima koja su obilježena jednom posebnom manifestacijom prirodnog svijeta a to je – lisnato drveće.
– Zaštita i obnova krošnji na urbanim stablima, a ne bilo kakav urbani ozelenjeni dio, može biti dobra opcija za promicanje mentalnog zdravlja u zajednici – pišu Thomas Astell-Burt i Xiaoqi Feng sa Sveučilišta Wollongong u Novom Južnom Walesu.
Oni opisuju opsežnu longitudinalnu studiju koja je obuhvatila 46.786 uglavnom starijih stanovnika u tri australska gradska područja. Ispitanici su u početku intervjuirani između 2006. i 2009 . kao i između 2012. i 2015. godine. U oba su slučaja sudionici su zamoljeni da ocijene svoje opće zdravstveno stanje i istaknu jesu li ikad imali dijagnosticiranu ili liječenu tjeskobu ili depresiju. Pored toga, ispunili su upitnik s 10 stavki osmišljen za mjerenje njihovog rizika od psiholoških tegoba. Između ostalih stavki, napomenuli su koliko su se često posljednjih tjedana osjećali beznadno, bezvrijedno ili toliko tužno da ih ništa nije moglo razveseliti.
Istraživači su usporedili odgovore sudionika s prirodnim osobinama u kojem se nalazi njihov dom te koristeći satelitske snimke, izračunali su i postotak ukupne zelene površine kao i zasebne vrste zelenog prostora, uključujući krošnju stabla, travu ili drugo raslinje.
Nakon što su uzeli u obzir varijable kao što su dob, spol, obrazovanje i prihod kućanstva, istraživači su uspjeli potvrditi rezultate prethodnih studija, a to je – život u okruženju zelenog prostora povezan je s nižim izgledima za psihološke probleme.
Još je zanimljivije otkriće da izloženost niže raslojenoj vegetaciji nije povezana s bilo kojim određenim zdravstvenim ishodom, a izloženost travi bila je iznenađujuće povezana s većim izgledima za psihološke probleme dok je prisutnost stabala, prema istraživanju, značajka za poboljšanje kvalitete života.
Istraživači navode da je život u područjima u kojima 30% ili više vanjskog prostora ima krošnje drveća povezano s 31 posto nižim izgledom za psihološke probleme u usporedbi s ljudima koji žive u područjima s krošnjama drveća od 0 do 9 posto. Slični rezultati pronađeni su i za povezanost s lošim općim zdravstvenim stanjem, dok su stanovnici koji stanuju u okruženju s bogatim stablima prijavili općenito bolje zdravlje.
