Imperativ svake naknade štete je popraviti nastalu štetu. Dovesti stvari u stanje u kakvom su bile prije nego je šteta nastala, odnosno u stanje u kakvom bi bile da štete uopće bilo ni nije. Lakše reći nego učiniti zar ne? Slomljena kost ma kako zaliječena bila pamtit će da je nekada lomljena, a o drugim ozljedama da se i ne govori. Prometne nesreće rezultiraju na žalost i te kako teškim ozljedama. Kada do nje već dođe, kada se eto već nekako uspjelo preživjeti, treba ozljede i sanirati, treba odbolovati, treba zaliječiti ukoliko se već ne može posve izliječiti! Međutim kada, kako i gdje ? Svi znamo u kakvom su nam stanju bolnice i zdravstvo! Lošem! Znaju to oni što iz dana u dan obijaju bolničke hodnike, a svi drugi samo slute, ne želeći na vlastitoj koži osjetiti pravo stanje stvari. Zapravo s druge strane sve odlično funkcionira, zahvaljujući prvenstveno silnoj požrtvovnosti i nastojanju medicinskog osoblja. Samo se na neke stvari silno dugo čeka. Čekanje na odgovarajuću medicinsku skrb i zahvat teško da može zdravlju išta dobro donijeti. Ukoliko se neka pretraga ili zahvat na koji se mora zbog preživjele saobraćajke ne može dovoljno brzo obaviti na trošak HZZO-a, može li se to privatno riješiti? Tako da vam odgovorni za štetu i nesreću to nadoknade!
Što sudovi kažu na medicinsku pomoć koja se financira iz vlastitog džepa, mimo HZZO-a i lista čekanja kad je riječ o naknadama štete zbog prometnih nesreća? Odgovor je dat u odluci Županijskog suda u Splitu, Gž-2610/16-2 od 9. siječnja 2018. Odgovor je pozitivan! Da! Može ali treba uzeti u obzir niz okolnosti. „Što se tiče imovinske štete po osnovi troškova liječenja prvostupanjski sud je utvrdio da je tužiteljica u vezi s operativnim zahvatom koji je obavljen u Specijalnoj bolnici za ortopediju i traumatologiju toplicama platila navedenoj bolnici iznos od 18.869,44 kuna i da je operativni zahvat u navedenoj bolnici bio opravdan jer je optimalno vrijeme za operativni zahvat bilo unutar 6 tjedana, a što se u tom vremenskom razdoblju nije moglo obaviti na teret HZZO-a u ugovornim zdravstvenim ustanovama HZZO-a s područja varaždinske i međimurske županije, pa je zaključio da tužiteljici pripada pravo na naknadu tih troškova liječenja na temelju članka 1095. ZOO-a“.
Posebno se pri tom istakao kriterij razborita čovjeka! Pravo to uzima u obzir, vjerovali ili ne.„Oštećenik, naime, može zahtijevati naknadu onih troškova liječenja koji su bili potrebni za njegovo izlječenje odnosno restituciju njegova zdravstvenog stanja kakvo je bilo prije ozljede. To znači da je štetnik dužan naknaditi sve troškove liječenja koji se sa stajališta razborita čovjeka kod danog stanja stvari smatraju korisnim i primjerenim.
Kod prosudbe koji troškovi su bili korisni i primjereni za liječenje treba pored vrste ozljede uzeti u obzir ukupne ostale okolnosti pojedinog slučaja. Oštećenik ima pravo na brzo, djelotvorno i temeljito uklanjanje posljedica ozljeda te s tim u vezi i pravo na izbor zahvata i sredstava koji su potrebni da bi se to ostvarilo, naravno uvijek vodeći računa da se radi o onome što bi razboriti čovjek u danoj situaciji izabrao.
To osobito vrijedi u slučaju ako je kod oštećenika, kod kojega je prije ozljeđivanja u štetnom događaju postojao gubitak ili je u znatnoj mjeri bila oslabljena funkcija jednog važnog parnog organa (npr. oka ili uha) ili jednog važnog parnog dijela tijela (npr. noge ili ruke), došlo do ozljeđivanja drugog parnog organa ili dijela tijela, kada je životno i logično da se oštećenik radi otklanjanja posljedica ozljede, odnosno radi ponovnog uspostavljanja potpune ili djelomične funkcije ozlijeđenog parnog organa ili dijela tijela, bez nepotrebnog čekanja, podvrgne odgovarajućem liječničkom zahvatu u specijaliziranoj zdravstvenoj ustanovi. Od oštećene osobe se ne može očekivati da se zadovolji s onim standardom zdravstvene zaštite koji pruža nedovoljne mogućnosti za potpuno otklanjanje štetnih posljedica ozljede samo zato da bi štetnik i/ili njegov osiguratelj bili opterećeni manjim troškovima.“
