Najopasniji dan u tjednu je petak, a najviše ljudi gine nedjeljom. Takve rezultate donosi statistikom iznimno bogati Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za 2018. godinu u izdanju MUP-a RH, koji vikend, očekivano, gura u prvi plan kada je u pitanju crna kronika.
Naime, od ukupno 10.450 prometnih nesreća s nastradalim osobama u prošloj godini, čak 1693 su se dogodile u petak (16,2%), nakon čega slijede ponedjeljak (1559 ili 14,9%) i subota (1513 ili 14,5%). Zanimljivo, najmanje teških nesreća se zbilo u nedjelju (1321 ili 12,6%), koja, nasuprot tome, prednjači po broju poginulih osoba. Od ukupno 317 smrtno stradalih u prometu u 2018., čak 60 ih je izgubilo život posljednjeg dana u tjednu (18,9%), nakon kojeg slijede subota (55 ili 17,4%) te ponedjeljak (50 ili 15,8%). Najmanje tragičan dan u tjednu bila je srijeda, kada je poginula 31 osoba (9,8%).
Što se tiče uvjeta vidljivosti, najviše prometnih nesreća s nastradalim osobama u prošloj godini se zbilo u uvjetima dnevne svjetlosti (7484 ili 71,6% od ukupno 10.450), dok se po noći dogodilo otprilike tri puta manje incidenata (2669 ili 25,5%). Po sumraku su naši policajci morali izlaziti na teren samo 166 puta (1,6%), a tijekom svitanja 132 puta (1,3%), no ti dijelovi dana ionako najkraće traju.
Dosta drukčiju sliku, pak, donosi analiza poginulih 317 osoba u 2018. prema dobu dana. I dok se u uvjetima dnevne svjetlosti dogodilo gotovo tri puta više prometnih nesreća nego po noći, broj nastradalih je puno bliži. Naime, po danu je poginulo 177 osoba (55,8%), a po noći čak 131 osoba (41,3%). Očito uvjeti drastičnog smanjenja vidljivosti pridonose drastičnom povećanju težine incidenata, što rezultira pogubnijim posljedicama. Ovim brojkama još treba dodati 6 smrtno stradalih po sumraku (1,9%) i 3 tijekom svitanja (0,9%).
Razlomimo li dan na dvosatne intervale, vidjet ćemo da se najviše prometnih nesreća s nastradalim osobama u prošloj godini dogodilo između 14 i 16 sati (1408 ili 13,5% od ukupno 10.450), dok su se u sljedećem intervalu zbile samo četiri nesreće manje (1404 ili 13,4%). Očito je vrijeme kada se većina radnih ljudi popodne vraća s posla, vjerojatno umorno od brojnih radnih obveza, daleko najopasnije. Također, vrlo kritično je bilo i između 12 i 14 sati (1338 ili 12,8%), te između 18 i 20 sati (1244 ili 11,9%). S druge strane, najmanje nesreća se dogodilo između 2 i 4 sata ujutro (211 ili 2,0%), ali tada je i promet najslabijeg intenziteta.
Slične brojke pokazuje i statistika poginulih osoba tijekom dana. Naime, najviše sudionika prometa u 2018. je smrtno stradalo između 16 i 18 sati (46 ili 14,5% od ukupno 317), na što se odmah nadovezao sljedeći dvosatni interval (36 ili 11,4%). Između 12 i 14 te između 14 i 16 sati je poginuo isti broj osoba (po 31 ili 9,8%), a najmanje je obitelji bilo zavijeno u crno između 2 i 4 sata ujutro te između 8 i 10 sati (po 14 ili 4,4%).
Bilten o sigurnosti cestovnog prometa za prošlu godinu nudi i temeljitu analizu prometnih nesreća s nastradalim osobama prema meteorološkim uvjetima i stanju kolnika. Iz tih podataka možemo iščitati da se čak dvije trećine svih teških incidenata (od ukupno 10.450) dogodilo po vedrom vremenu (7.088 ili 67,8%). Potom slijede oblačno vrijeme (2.230 ili 21,3%), kiša (812 ili 7,7%), snijeg (209 ili 2,0%) i magla (75 ili 0,7%). Sličnu sliku ocrtava i analiza poginulih. Od okupno 317 smrtno stradalih, njih 219 je život izgubilo po vedrom vremenu (69,1%), 67 po oblačnom (21,1%), 18 po kiši (5,7%), 6 po magli (1,9%), a 5 po snijegu (1,6%).
Malo po malo, došli smo i do podteme ovog teksta, a to su naši mladi sudionici u prometu – pogotovo za volanom! Naime, crne brojke pokazuju da gotovo svaka osma osoba poginula u prometnim nesrećama u 2018. otpada na iznimno ranjivu dobnu kategoriju između 18 i 24 godine (40 od ukupno 317 ili 12,6%). Od njih 40, čak 27 ih je izgubilo živote kao vozači (67,5%), 10 ih je bilo na mjestu (su)putnika (25,0%), a 3 su stradala u svojstvu pješaka (7,5%).
Kada su u pitanju prometne nesreće po dobnoj strukturi vozača koji su ih skrivili u 2018., onda je naša ciljana kategorija malo korigirana, te se promatraju svi incidenti koje su skrivili pojedinci stari između 18 i 24 godine. Od ukupno 30.872 prometne nesreće, tako ih je naša dobna skupina prouzročila točno 4.747 (15,4%), po čemu je treća na listi. Po opasnosti prednjače vozači stari od 25 do 34 godine s 5701 incidentom (18,5%), koje slijede tek nešto iskusniji pojedinci u dobi između 35 i 44 godine (5.164 ili 16,7%). Što se tiče broja prometnih nesreća s poginulim osobama u 2018., ovoga puta se najopasniji vozači nalaze u dobnoj skupini od 35 do 44 godine. Naime, od ukupno 262 tragedije, oni su prouzročili gotovo svaku petu (55 ili 21,0%), dok neslavno drugo mjesto dijeli naša skupina 15-24 i skupina 55-64 (po 47 ili 17,9%).
Pročešljamo li prometne nesreće po vrstama u 2018., vidjet ćemo da su mladi vozači u dobi od 18 do 24 godine najčešće slijetali vozilom s ceste (909 ili 22,6% od ukupno 4028), potom slijedi trojac sudara vozila u pokretu – bočni smjer (798 ili 19,8%), u vožnji u slijedu (607 ili 15,1%) i iz suprotnih smjerova (524 ili 13,0%), te udar vozila u parkirano vozilo (317 ili 7,9%) i udar vozila u objekt kraj ceste (225 ili 5,6%). Što se tiče prometnih nesreća s poginulima po vrstama, mladi su vozači (15-24 godine) najviše života odnijeli prilikom slijetanja vozila s ceste (15 ili 38,5% od ukupno 39), zatim sudara vozila u pokretu iz suprotnih smjerova (8 ili 20,5%), te naleta na pješaka (5 ili 12,8%).
U čemu, pak, mladi vozači (18-24 godine) najviše griješe? Analiza prometnih nesreća u 2018. pokazuje da je to najčešće brzina neprimjerena uvjetima (1.175 ili 29,2% od ukupno 4.028), pa nepoštivanje prednosti prolaza (631 ili 15,7%), potom vožnja na nedovoljnoj udaljenosti (349 ili 8,7%), nepropisno kretanje vozila na kolniku (321 ili 8,0%) i nepropisna vožnja unazad (287 ili 7,1%). Brzina neprimjerena uvjetima daleko je najveći uzročnik smrtnosti na prometnicama kada su u pitanu mladi vozači, jer je gotovo svaka druga njihova žrtva stradala uslijed mladenačkog jurcanja po cestama (21 ili 53,8% od ukupno 39).
Baš kao na globalnom uzorku svih dobnih skupina, i mladi su vozači (15-24 godine) u 2018. najviše prometnih nesreća generirali vikendom – subotom (575 ili 16,3%), petkom (551 ili 15,7%) i nedjeljom (550 ili 15,6%), a najkritičniji sati su im također bili između 14 i 16 (448 ili 12,7%).
I na koncu, usporedbe radi, da bismo dobili sliku o kakvom uzorku se radi, recimo da od ukupno 2.348.794 registriranih vozača u RH u 2018., njih 195.450 otpada na vozače do 24 godine starosti (8,3%). Drugim riječima, 8,3% od ukupnog broja svih vozača je prouzročilo 15,4% svih prometnih nesreća te 17,9% svih prometnih nesreća s poginulim osobama. Mladost, u kombinaciji s ludošću i neiskustvom za volanom, očito generira statističke pokazatelje koji im definitivno ne idu u prilog!
