Užurbani životni ritam mnogima je realnost u kojoj nam 24 sata nisu dovoljna za sve aktivnosti koje treba obaviti. Prenatrpani rasporedi, posao koji ne može čekati, važni sastanci, sve su to stavke koje se danas gotovo ne preskaču. Baš takva jurnjava, htjeli mi to ili ne, ostavlja posljedice po organizam, a da toga nismo ni svjesni, upozoravaju liječnici. Ne treba stoga čuditi što mnogo medicinskih dijagnoza koje su se smatrale oboljenjima starijih sad zahvaćaju sve mlađu populaciju.
Hipertenzija, dijabetes tipa 2, bolesti štitnjače, oboljenja prostate, osteoporoza, depresija i druge samo su dio niza dijagnoza kod sve mlađih ljudi. Stoga, upozorava zdravstvena struka, preventivni sistematski pregledi ne bi trebali čekati određene godine (najčešće je to nakon 40.), nego bi ih trebalo, za svaku sigurnost, provoditi jednom godišnje. Ipak, u zdravstvenom smislu četrdesete su svojevrsna prekretnica, kad se dodatno povećava biološki rizik od mnogih zdravstvenih tegoba.
To je, tvrde liječnici, najzahvalnije vrijeme za uzeti zdravlje u svoje ruke kako bi se provjerilo koliko se dotadašnji život odrazio na njega. Tad treba provesti (pr)ocjenu zdravstvene sposobnosti i dobrobiti kako biste život mogli planirati dugoročno. Sve drugo u određenoj mjeri treba ostaviti po strani, a pozabaviti se treba sobom i svojim “medicinskim kartonom”. Nerijetko je na popisu prvih tegoba vid, koji starenjem počinje slabiti pa je posjet oftalmologu početna stanica.
Ako ne možete pročitati sitne otiske na etiketama i drugim sličnim naljepnicama, odnosno napor predstavlja čitanje sitnijih slova uz odgovarajuću rasvjetu, treba provjeriti stanje s vidom. To više jer s godinama se oči mnogima približavaju karakterističnoj sivoj mreni, glaukomu, u slučaju dijabetičara i dijabetičkoj retinopatiji, odnosno drugim dijagnozama.
Stoga je potrebno provjeriti stanje očne pozadine i vidnog polja, treba izmjeriti očni tlak, provjeriti stanje rožnice, količinu suza i dr.
Prim. dr. Verica Kralj, specijalistica epidemiologije iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, o pregledima nakon četrdesete godine kaže:
– Današnje 40. nisu drukčije od tridesetih nam godina, ali to je razdoblje kad bi oba spola trebala češće kontrolirati zdravlje. Najbolje se javiti liječniku obiteljske medicine koji će imati podroban uvid u zdravstveno stanje osobe s obzirom na njezine godine, tegobe koje su se javljale, odnosno one koje su joj postojale u obitelji. U tim godinama ponajprije treba provjeriti krvni tlak i krvnu sliku, šećer i masnoće u krvi te odraditi jetrene probe.
Žene bi trebale jednom mjesečno obaviti samopregled dojki, iza 25. godine i ultrazvuk, a nakon četrdesete i mamografiju, i to svake druge godine. Kako ulazimo u pedesete, treba razmišljati i o testu na okultno krvarenje koji pomaže u ranom otkrivanju tumorskih procesa u probavnom traktu. Treba naglasiti da je preventiva važna u sprečavanju dijagnoza pa i epidemijskih nam kardiovaskularnih bolesti, posebice u rizičnim skupinama stanovništva (pretili, kroničari).
Prema europskim smjernicama za prevenciju kardiovaskularnih bolesti iz 2016. godine, preporučuje se obaviti (pr)ocjenu ukupnog kardiovaskularnog rizika u muškaraca starijih od 40 godina i žena starijih od 50, odnosno mlađih ako su u postmenopauzi. Svojem liječniku trebaju se javiti i osobe mlađe od 40. ako u obitelji imaju prijevremenih smrti zbog srčanih i krvožilnih bolesti. Ponajprije kod prvih srodnika (roditelji, braća, sestre), i to u muškaraca prije 55., žena prije 65. te osoba koje imaju dokazanu kardiovaskularnu bolest (hipertenzija, lipidemija).
Dr. Kralj ističe kako će prema SCORE tablicama (Systematic Coronary Risk Evaluation), a temelje se na podacima o arterijskom tlaku, ukupnom kolesterolu, pušenju, životnoj dobi i spolu, ponajprije obiteljski liječnik osobu uputiti na daljnje preglede (provjera tlaka, kolesterola i dr.). To više jer je u njima apsolutni rizik vidljivo izražen, a može po europskim smjernicama biti vrlo visoki, visoki, umjereni i niski.
Neovisno o dobi, obiteljski liječnik treba u anamnezi svakog osiguranika uzeti podatke o životnim mu navikama (pušenje, alkohol, tjelesna aktivnost, prehrana, određen indeks tjelesne mase na osnovu težine i visine), jer oni su i najvažniji u pravovremenoj procjeni rizika svega spomenutog.
Jedan od važnih pregleda, ističu liječnici, svakako je i onaj štitne žlijezde s unutarnjim lučenjem, čija je uloga proizvodnja i lučenje hormona (T3 i T4). Oni su ključni u regulaciji metabolizma svih organa i sustava, od krvožilnog, mišićno-koštanog, reproduktivnog do živčanog, probavnog, bubrežnog…
Dr. Ivana Brkić Biloš o tome kaže:
– Poremećaj funkcije štitnjače mijenja status hormona koji reguliraju metabolizam pa ubrzanje ili usporavanje njegova rada može biti posljedica nepravilnog rada te žlijezde. Njezine su bolesti postale značajan javnozdravstveni problem, a dva su joj najčešća poremećaja: hipotireoza (smanjena aktivnost) i hipertireoza (pojačana aktivnost). Pregled štitnjače ponajprije radi liječnik obiteljske medicine, i to palpacijom, da utvrdi postoji li njezino uvećanje. Ako je potrebno, osobu će uputiti endokrinologu na cjelovitu dijagnostiku, ultrazvuk te određivanje hormona T3, T4 i TSH.
Posebice ako se bilježe simptomi poput umora, malaksalosti, pospanosti, usporene probave, ubrzanog rada srca, nesanice, brzog i značajnog gubitka tjelesne težine i dr.
Treba znati da je za normalan rad štitne žlijezde važan jod. Kod blagog do umjerenog manjka joda štitnjača hipertrofira, kako bi mogla proizvoditi njegovu dostatnu količinu pa dolazi do gušavosti. Kod većeg nedostatka joda nastaje tzv. miksedem oboljenje koje dovodi do hipotireoze.
Zabrinjavajuće je da je globalno u porastu rak štitnjače što uključuje i Hrvatsku, odnosno njegova je dobno-standardizirana stopa 6,1 posto u muškaraca i 4,9 posto kod žena. Kad je o pušačima riječ, oni bi svakako trebali, naglašavaju liječnici, obaviti spirometriju (stanje plućne funkcije), posebice ako imaju dišnih tegoba (kašalj, gušenje, promuklost).
Tijekom petog desetljeća vrijeme je i da se pažljivo prouči obiteljsko stablo kako bi se saznala genetika bolesti poput raka i drugih, koje mogu biti prijetnja zdravlju. Primjerice, onima s obiteljskom anamnezom raka debelog crijeva trebalo bi obaviti kolonoskopiju u dobi od 40 godina umjesto čekanja 50-ih. Žene posebice trebaju obaviti (samo)pregled dojki, odnosno ponajprije otići na tzv. bazičnu mamografiju.
Dr. Andrea Šupe Parun o pregledu dojki kaže:
– Bazičnu mamografiju treba odraditi od 38. do 40. godine, odnosno od četrdesete do 49., a minimalno je treba učiniti jednom godišnje. Od 50. te do 69. godine organiziranim se nacionalnim probirom žene pozivaju na pregled(e) dojki, I to jednom u dvije godine. Od 69. godine rizik od karcinoma im je povišen.
Kod žena s visokim rizikom karcinoma dojki (genetika, oboljeli srodnici) potrebno je pregled obaviti magnetskom rezonancom, a jedan od kontrolnih pregleda dojki je i ultrazvuk.
Liječnici upozoravaju da muškarci također trebaju povesti računa o svojem zdravlju, posebice kontroli prostate, ako imaju problema s mokrenjem (često mokrenje, a nemaju dijabetes, nemogućnost mokrenja do kraja i sl.). Treba tad posjetiti urologa i obaviti tzv. PSA test (prostata specifičnog antigena).
Dr. Mario Šekerija, specijalist epidemiologije, kaže kako se to mora obaviti prema pravilima struke, tj. osoba mora dobiti detaljne upute, kao i obrazloženje značenja te pretrage. O tome kaže:
– Povećana vrijednost PSA može biti odraz brojnih stanja, a ne samo mogućeg i brzo napredujućeg raka prostate. Značajan udio muškaraca u dobi iznad 50 godina ima povećanu prostatu, no često se ne radi o raku, nego o dobroćudnom uvećanju. To više jer i upale budu popraćene povišenjem PSA.
Veće je značenje tog povišenja kod osoba koje su liječene od raka prostate, jer kod njih može upućivati na pojavu metastaza i(li) povratak bolesti. U dobi koja se penje prema pedesetima ili netom nakon njih, odnosno ženama u menopauzi, najčešće je potreban savjet ginekologa za to prijelazno razdoblje. Pregledi im se obavljaju uobičajeno, jednom godišnje, osim ako zbog određenih oboljenja to treba činiti češće.
Prof. dr Nataša Antoljak ističe kako žene koje nisu procijepljene protiv HPV-a moraju slijediti preporuke o redovitim ginekološkim pregledima pa zato kaže:
– Do tridesete godine žene trebaju obaviti papa-test (citološki pregled obriska vrata maternice), a iznad 30 inicijalno HPV testiranje i papu te druge kontrole po preporuci ginekologa. Uz uredne nalaze (papa i dr.), preglede treba ponavljati svake tri godine. Žene u menopauzi u slučaju pojave krvi moraju na žurnu ginekološku, odnosno patohistološku obradu, uključujući i ultrazvuk. Njima je svakako preporučljiva i pretraga koštane mase zbog pobola od osteoporoze koja ih pogađa češće nego muškarce.
Održavati fizičku spremu i težinu
Kako protiv starenja “nema lijeka” važno je, koliko je to moguće, održavati fizičku spremu, smanjiti stres, održavati zdravu težinu, a prehranu treba bazirati na voću, povrću, bijelome mesu, ribi i žitaricama. Vježbanje je važno jer iza 40. mišićna se masa godišnje gubi jedan posto, manje smo fleksibilni i čvrsti, pa su vježbe dobrodošle. Ponajprije za čvrstoću tijela, bolju ravnotežu, snagu, raspon pokreta i dr.
