Debljina je postala hrvatski javnozdravstveni problem, jer pretile osobe čine 20 posto odraslog stanovništva, pri čemu smo u vrhu europske zdravstvene ljestvice. Po višku kilograma prednjače muškarci, a uzrok svemu su stil života, loše navike, životne okolnosti i genetika.
– Tko želi ostati snažan, zdrav i mlad te si produljiti život neka bude umjeren u svemu. Neka (u)diše svježi zrak, njeguje i vježba tijelo, čuva hladnu glavu i tople noge, a bolest neka liječi postom a ne lijekovima – rekao je to otac medicine Hipokrat, glasoviti grčki liječnik, a ta se njegova mudra misao itekako može primijeniti na one koji muku muče s kilogramima, na pretile osobe, kojih je danas sve više, kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj.
Brojimo sedam posto debelih osoba, odnosno 60 posto onih s prekomjernom tjelesnom težinom.
Pretile osobe kod nas, pokazuju zdravstveni podaci, čine 20 posto odraslog stanovništva, od čega je čak 26 posto djece od 7 do 14 godina prekomjerno teško. Debljina postaje sve učestaliji hrvatski javnozdravstveni problem, a to potvrđuje i činjenica da smo po tome pri vrhu europske zdravstvene ljestvice.
Muškarci su, kad je o spolovima riječ, nešto teži od žena – 64 naprema 52 posto, a kako skala debljine i dalje raste, kranje je vrijeme da se nešto poduzme, upozoravaju liječnici jer se od 80-ih godina prošlog stoljeća broj debelih osoba epidemijski udvostručio! U Hrvatskoj više od 40 posto odraslih ima tzv. visceralni tip debljine koji posebno karakterizira povećani rizik od kardiovaskularnih, cirkulatornih te malignih oboljenja. Također, prekomjerna nam se tjelesna težina povećava i s dobi, pa je najviše debelih muškaraca u prosjeku od 45 do 54 godine, a žena od 55 do 64. Kod školske djece je pak 11,2 posto pretile djece, a 15 posto onih s povećanom tjelesnom težinom.
Uzrok je svemu, smatra zdravstvena struka, (izuzev genetike), stil života, premalo kretanja, previše sjedenja te nepravilna prehrana. Posebice s premalim udjelom voća i povrća, a s povećanim udjelom šećera, (suho)mesnatih proizvoda i namirnica obogaćenih solju i lošim zasićenim masnoćama. Masna hrana lakše zasiti, nije preskupa (burek, pizze, razna peciva), ali je kalorična i izaziva debljanje pa ne čudi da je, primjerice, više od 50 posto profesionalnih vozača za čak 20 posto teže od normale. Kalorična jela, poput graha s kobasicama i špekom, zelja s buncekom i sličnih (vrijeme im uskoro stiže), teška su i za probavu jer dugo ‘leže’ u želucu i uzrokuju više želučane kiseline potrebne za preradu, a njezin višak potom nagriza sluznicu želuca i dvanaesnika. Debele su osobe tome podložnije (težina trbuha), kao i pojavi čira koji, ako je kroničan, opetovati može nastajanje svojevrsnih bolnih rupica, posebice na jesen i u proljeće. Često se bolovi osjećaju natašte kad kiselina nije ‘pokupljena’ zalogajima hrane pa slobodno nagriza sluznicu.
Za probavu masne hrane troši probava i više krvi, aktivnost je mozga umanjena, a to je posebice važno ako je riječ o vozačima. Poslije takvih obroka tijelo je tromije i zamornije, refleksi su usporeniji, a pospanost je veća. Stalnim konzumiranjem masne i nepravilne prehrane uz nekretanje dobivat će se na težini, a to će za sobom povući i bolesti. Ponajprije kronične nezarazne, poput dijabetesa, visokog tlaka, koštanih i drugih, koje združene s pušenjem dovode do skraćenja života.
Kako ističe magistar Antun Jerinić, glavni fizioterapeut KB-a Sv. Duh i predsjednik Hrvatskog društva za razvoj teorije fizioterapijske znanosti (HDRTFZ), malo se krećemo, a kretanje je osnovna čovjekova potreba. Mi smo cijeli život prilagodili nekretanju jer sjedi se u autu, mnogi i na poslu, poslije ručka nerijetko je navika i malo prileći. Sve je to loše za organizam, a dobro za debljanje. Stil života nam je pasivan, a krvožilni i kardio sustav prvi je na udaru. Koštani također jer kosti i zglobovi slabe, mišići također, hrskavica se degenerira, a za zdravlje hrskavice trebaju itekako biti aktivni mišići. Pola sata minimum pa do sat hoda(nja) svaki dan je potrebno za zdravlje organizma. Smanjenim kretanjem ugrožava se i disanje, odnosno javlja se poremećaj funkcije pluća jer im je smanjen kapacitet, a prisutan je kod pretilih i sindrom Pickwik (uzrokuje hipoventilaciju, pospanost te smanjenu frekvenciju disanja). Pretile žene, posebice one čije su naslage u gornjem dijelu tijela, često imaju nepravilne mjesečnice i druge boljke, a kod debljih djevojčica one se javljaju ranije od njihovih vršnjakinja.
Također, oni s prekomjernom težinom češće obolijevaju i od bolesti žučnog mjehura, a svaki kilogram masti sa sobom nosi i kolesterol (masnoće u krvi), odnosno pobol od ateroskleroze i krvožilnih oboljenja. Na stijenkama žila tad, u obliku plaka, nakuplja se kolesterol, koji ih sužava i začepljuje, no treba znati da potonji u organizmu ima i ulogu izgradnje staničnih membrana, nekih hormona i žuči. U žuči debelih osoba povećana je koncentracija kolesterola, a funkcija žučnog mjehura kod njih je poremećena, odnosno dolazi do steatoze i masne promjene jetre.
Zanimljivo je da potonjeg, odnosno krvožilnih bolesti gotovo i nemaju žitelji polarnog kruga, Eskimi a ponajviše je to, smatra se, zbog konzumiranja ribe i riblje masti. Te namirnice sadrže višestruko nezasićene masne kiseline omega 3 koje smanjuju ukupne trigliceride. Omega 6 masne kiseline (maslinovo ulje) pak umanjuju vrijednost LDL tzv. ‘lošeg’ kolesterola, a povećavaju one ‘dobrog’ HDL-a. Kako bi se izbjegla krvožilna i druga oboljenja te opće loše stanje koje pretilost povlači za sobom, opet je, kažu liječnici, kretanje pravi i prvi lijek. Mr. Jurinić o toj potrebi tijela kaže:
– Stalnim sjedenjem tijelo poprima oblik onoga u čemu se i gdje sjedi (tzv. fleksijski obrazac) te se savija prema naprijed. Danas se ljudi, primjerice, često voze poluležeći, što je loše za kralježnicu, posebice za one koji su puno vremena za volanom. Volan je korisno sredstvo, ali ga treba razumno koristiti. To više, jer kad je o koštanom sustavu riječ, uvelike stradava kralježnica, a ako je osoba pri tome još i pretila, problem je veći.
Sjedenje u automobilu, ako je nepravilno, uz višak kilograma i poveći trbuh, uvelike opterećuje donji dio kralježnice na koju se ‘svali’ sva masa jer su mišići uz nju itekako napeti, a stradava tako i kralježnički diskus, odnosno hrskavica. Kad se tome pridoda i kod mnogih grčevito i stisnuto držanje volana, javljaju se tegobe i s vratnim te ramenim dijelom stupa organizma (ukočenja). Opterećuju se i zglobovi, a kod pretilih, ponajprije vozačica srednje životne dobi, to se povezuje i s nastankom osteoartroze koljena (gubitak zglobne hrskavice i bujanje okolnog koštanog tkiva).
Zahvaća to, osim zglobova koljena, i kukove, zglobove na šakama, prstima, kralježnice… Bolovi su s početka povremeni, a kasnije postaju stalni, tupi i jačaju pri kretanju i opterećenju. Karakterizira ih jutarnja ukočenost, krckanje i dr. (liječi se lijekovima, kirurški ili kombinirano). Smanjenjem tjelesne težine, ističu liječnici, mnogo se tegoba može povući počevši od tlaka koji može pasti za čak 20 jedinica, normalizirat će se i šećer u krvi, olakšat će se rad žuči i jetre, a i koštani će sustav manje (o)trpjeti.
Kad je o debljini riječ, svaki je slučaj priča za sebe, ističu liječnici, pa mu tako treba i pristupiti. Za skidanje kilograma potrebno je prvenstveno mijenjati životne navike, zdravo se (mediteranski) hraniti i više kretati, što se u naravi zna. Brzopotezne dijete preko medija koje se ljudima nude često su neprimjenjive na pretile ljude kojima za nešto takvo prvo treba provjeriti zdravstveni status od vrijednosti tlaka, šećera pa do spirometrije i stanja kralježnice kako bi im se odredio i odgovarajući tip vježbi. To više, jer nije svima primjereno trčati pa i laganije ili raditi vježbe koje im i ne znajući mogu uzrokovati išijas i druge tegobe.
Kad se govori o pretilim osobama, razina je društvene svijesti na dnu jer su često izloženi izrugivanju, podsmjehu, smatraju se ljudima slabe volje, neodgovornima i sl. Liječnici objašnjavaju kako to ne stoji jer tu je riječ o bolesti, a to debljina jest uključujući genetske sklonosti, splet životnih okolnosti i loše navike.
Blagotvorne vježbe istezanja i razgibavanja
Kako bi se spriječile zdravstvene tegobe, bilo da je riječ o vozaču, odnosno osobi normalne ili prekomjerne tjelesne težine, treba provoditi određene vježbe. Mr. Jurinić kaže kako to prvotno trebaju biti blagotvorne vježbe istezanja, posebice ako se dulje vozi (pauzirati ako je moguće, treba svaka dva sata).
Treba na putu iznaći odgovarajuću poziciju pa protegnuti noge, ako nikako drukčije ono šetnjom oko automobila barem petnaestak minuta. Za vratni i rameni dio treba ruke podići iznad glave pa lagano prema natrag, a sve treba ponoviti nekoliko puta. Protezanje nogu je važno zbog moguće pojave sindroma ekonomske klase (karakterističan je za duge, prekooceanske letove), kad se zbog istog položaja i loše cirkulacije može javiti duboka venska tromboza zbog toga jer noge vise…
Statički položaj za volanom mora se zamijeniti razgibavanjem i zbog peristatike crijeva jer dovodi do zatvora, ali i hemoroida. Najčešće od njih pate taksisti i drugi profesionalni vozači, ali i sportaši (kajak, kanu).
Za rasterećenje kralježnice koristiti treba male (odgovarajuće) jastučiće kojima će se ona u donjem dijelu leđa poduprijeti pa tako i držati ispravnom. U vozilu treba sjediti tako da su koljena u ravnini, a ploča s instrumentima pregledna, kao i cesta.
