Vikendi i ljetovanja na moru nas opuštaju i pune energijom, no nije li to zbog toga što smo lišeni stege i stresa dnevnih obaveza i imamo više vremena da radimo ono što želimo? Sigurno, no zasluga ima i u moru. Recentno istraživanje engleskog Sveučilišta Exeter pokazalo je da blizina mora pozitivno utječe na naše zdravlje i osjećaj sreće. Istraživači su proučavali podatke čak 25 963 ispitanika u Engleskoj i došli su do zaključka da su ljudi koji žive uz more sretniji i boljeg zdravlja, posebice mentalnog, od onih koji ne žive uz more. Blizina mora dovodi se u korelaciju s mnogim dobrobitima za psihičko i fizičko zdravlje, od više razine vitamina D do boljih socijalnih odnosa jer se stanovnici morskih predjela više druže. Psiholog dr. Mathew White je koautor istraživanja, a prethodno je sudjelovao i u velikom istraživanju o sreći u okolišu u sklopu kojeg se od čak 20.000 korisnika pametnih telefona tražilo da snime okoliš u kojemu se dobro osjećaju. Lokacije uz more su se pokazale najučestalijima.
Recentno istraživanje je pokazalo da su onima koji žive unutar kilometra od mora 22 posto manje šanse da će imati psihičke poremećaje od onih koji žive 50 i više kilometara od mora. More posebno pozitivno djeluje na one slabijeg imovinskog stanja: šanse da će psihički oboljeti se snižavaju za čak 40 posto ako žive uz more u odnosu na one siromašnije koje ne žive uz more. No i sam posjet moru utječe na fizičko i mentalno zdravlje.
– Već dva sata tjedno uz more donosi poboljšanja – kaže dr. Lewis Elliott, koji je također provodio istraživanje Sveučilišta Exeter. Selidba na more poboljšava opće stanje organizma gotovo deset puta više nego kada dobijemo novi posao. Preseljenje na more može i smanjiti stres i potaknuti fizičku aktivnost, kažu istraživači. Glavni pozitivni faktori života uz more su manja zagađenost zraka, više sunca, veća fizička aktivnost i učinak psihološkog oporavka koje blizina more donosi.
– Pokazalo se da šetnja uz more potiče transfer naših misli od zagledanosti u sebe prema razmišljanju o prirodi i stavljanju života u širu perspektivu. Kao da je pogled na more svojevrsno psihološko slijeganje ramenima, u smislu otpuštanja briga – kažu istraživači i predviđaju da će se u budućnosti masovno koristi terapija morem. Iako se pozitivni učinci odnose prvenstveno na more, istraživači kažu da i druge vodene površine – rijeke, jezera – blagotvorno djeluju na ljude, pa čak i gradske fontane, stoga apeliraju na donositelje odluka da u urbane okoliše unose što više vode te da pristup moru bude dostupan svima, u smislu da plaže, primjerice, nisu privatne i zatvorene za javnost.
U urbanim sredinama koje nemaju sreću da su uz more, stanovnici se sve više okreću odlascima u zelene zone, što također blagotvorno djeluje na organizam, no ipak manje od mora.
A kako još možemo poboljšati svoje živote, možete naučiti slušajući podcast The Happiness Lab profesorice psihologije dr. Laurie Santos sa Sveučilišta Yale (na slici), gdje je njezin kolegij o sreći bio najpopularniji u povijesti Sveučilišta.
Kolegij je pokrenula kako bi studentima olakšala da se nose sa stresom, anksioznošću, depresijom i drugim izazovima psihičkog zdravlja. Izniman uspjeh kolegija ju je ponukao da svoje znanje ponudi i široj publici. The Happiness Lab je temeljen na znanstvenim istraživanjima o tome što nas čini sretnijima, a spoznaje koje nudi su lako primjenjive u praksi. Dvije omiljene studije dr. Santos su one o tome da nas pomaganje drugima, u bilo kojoj formi i opsegu, čini zadovoljnijima, te da interakcije s nepoznatima podižu naše raspoloženje – kratki razgovori s prodavačicama u dućanu ili razgovori s neznancima u prijevozu, primjerice. – Ljudi koji se upuštaju u nasumične činove ljubaznosti potiču svoju dobrobit – kaže dr. Santos.
