Nije čovjeku žao platiti kaznu kad zna da je kriv! Doista nije ako je savjestan i svjestan kako je počinio prometni prekršaj za koji ga se tereti. Nitko nema višak novca kojeg se rado odriče zbog prometnog prekršaja. Međutim, ako znate da ste krivi, nije čovjeku teško pognuti glavu, progutati knedlu te manje ili više teška srca platiti što se platiti treba. Jesam, kriv sam! Doista se nisam vezao, doista sam držao mobitel u ruci, doista sam pretjecao kolonu vozila, dosita sam malo brže vozio. Dogodi se, nisam pazio, nisam mislio, zapravo zamislio sam se, žurio sam! Dobijete što vas ide, crno na bijelo, platite kaznu i idete dalje. Nema mjesta zapomaganju, greške i kazne se događaju! Dobro je sve što ne završi prometnom nesrećom već samo kaznom za prometni prekršaj.
Međutim, što kad čovjek stvarno nije počinio ono za što ga se tereti. Zna da nije! Ne nisam ušao u raskršće na crveno, ne nisam pretjecao kolonu vozila, ne nisam držao mobitel u ruci za vrijeme vožnje. Ne, nisam oduzeo prednost drugom vozilu. Ne, nisam! Priznali biste i znali da jeste, no kad niste, niste! Oderu vam kaznu na pravdi Boga, a vi svjesni duboko u sebi da krivnje na vašoj strani nema. Onda čovjek zna poludjeti. Izvršiti uvid u svijet oko sebe i konstatirati kako razni „krimosi“ slobodni i samodostatno zadovoljni sobom šeću svijetom, a vas kažnjavaju za prometne prekršaje s kojima veze nemate! Kreće se u bitku za pravo i pravicu. Donosi se odluka da ćete vrištati do neba i žaliti do najviše instance i još dalje ako treba. Može to biti vaša nakana međutim, mnoge u tome poput sablje presječe sudska odluka na čijem dnu piše: stop! Žalba nije dozvoljena! Lijepo piše žalba nije dozvoljena na papiru na kojem između ostalog stoji i da ste krivi za prometni prekršaj u pogledu kojeg ste vi smrtno uvjereni da ga niste počinili, a žalba nije dozvoljena! Kako je to moguće? Što i kuda sada! Je li to normalno i zakonito?
Prekršajni zakon doista propisuje da protiv nekih odluka prekršajnog suda žalba nije dopuštena! Visoki prekršajni sud neće se baviti vašim predmetom u slučajevima kada žalba nije dopuštena! Protiv obaveznog prekršajnog naloga može se izjaviti prigovor. Prigovor se može podnijeti zato što poričete prekršaj, odnosno zbog izrečene tj. primijenjene prekršajnopravne sankcije ili određenih troškova u povodu izdavanja prekršajnog naloga.
Naravno ne prigovarate tek toliko da prigovarate! Ukoliko prigovarate zbog poricanja prekršaja treba navesti razloge poricanja prekršaja. Točnije iznesite kako niste počinio prekršaj, djelo nije prekršaj, postoje okolnosti koje isključuju krivnju. Ukoliko prigovarate zbog izrečene sankcije ili troškova morate obrazložiti prigovor i podnijeti dokaze o činjenicama na kojima temelji prigovor. Znači pisanje i obrazlaganje vam predstoji.
U svakom slučaju kakva god bila odluka suda povodom vašeg prigovora protiv prekršajnog naloga, protiv odluke suda nije dopuštena žalba! Nema žalbe! Kad je prekršajni nalog u igri, nema! Zakon tako kaže Vi sad vidite da li vam se isplati prigovarati ili ne! Što ćete sada? Ima li dalje! Naime, ponekad čovjek koji se osjeća izigranim od sustava ne može vjerovati da je priči kraj!
Postoji Ustavni sud Republike Hrvatske! Ako smatrate da vam je odlukom prekršajnog suda protiv kojeg nije dozvoljena žalba povrijeđeno pravo zajamčena Ustavom Republike Hrvatske, konkretno recimo pravo na pravično suđenje kojeg garantira Ustav, obratite se Ustavnom sudu ustavnom tužbom. Nećete biti prvi koji je to učinio zbog minornog novčanog iznosa izrečenog za prometni prekršaj. Nije bitno koliki je iznos novčane kazne u igri bitno je jesu li vam povrijeđena određena prava ili ne. Ustavni sud Republike Hrvatske doista je primjerice usvojio ustavnu tužbu kojom se osporava presuda kojom je izrečena novčana kazna u visinu od 1500 kn (U-III-1836/2018) od 9. listopada 2019. Što ako Ustavni sud Republike Hrvatske ne usvoji vašu ustavnu tužbu, ima li dalje? Ima! Preko granice! Nakon što je iscrpljen pravni put u Republici Hrvatskoj moguće je krenuti prema Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu! Sad ćete reći ma tko će to za mali novčani iznos imati snage i volje po Europi traži pravdu? Ne biste bili ni jedini ni prvi. U predmetu Bojić protiv Hrvatske Europski sud za ljudska prava 12. lipnja 2018. bavio se slučajem u kojem je prekršajni sud odredio novčanu kaznu od 1.000,00 kn i naložio plaćanje troškova postupka u iznosu od 500,00 kn, zbog prekoračenja brzine.
