Dogodio nam se potres! Nastale su štete na imovini. Nakon prvotnog šoka i sreće što smo živi i zdravi valja se okrenuti oko sebe i vidjeti što činiti po pitanju naknade štete nastale potresom. Ponovimo gradivo, ukoliko za zgradu ili stan imate policu osiguranja imovine to ne znači automatizmom da je njome obuhvaćen i rizik od potresa. Provjerite jeste li potres posebno ugovorili. To što imate policu kasko osiguranja ne znači samo po sebi da je njome obuhvaćena i šteta od potresa. Provjerite!
Pojedini gradovi i općine sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda donijele su odluku o proglašenju prirodne nepogode za svoje područje. Oštećenici pozor, vrijeme je podnošenje prijava za naknadu štete sukladno odredbama tog zakona odnosno sukladno donesenim odlukama. Grad Zagreb, Velika Gorica, Sveta Nedjelja, Sveti Ivan Zelina, Stupnik, Križ, Orle, Klinča Sela, Luka, Jakovlje, Donja Stubica, Gornja Stubica u pogledu njih je u ovom trenu proglašena prirodna nepogoda, potres, dakako!
Što to vama kao osobama čija je imovina oštećena u potresu znači! Djelujte! Prijavite se za naknadu štete! Kome i kako? Zakon načelno propisuje kratke rokove. Ukoliko imamo na umu brojne mjere i preporuke zbog koronavirusaa, onda ti rokovi i zakonom propisan način prijave štete, iznimno komplicira stvar.
Zakon kaže kako oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini nadležnom gradskom ili općinskom povjerenstvu te Gradskom povjerenstvu Grada Zagreba u pisanom obliku, na propisanom obrascu, najkasnije u roku od osam dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Pazite samo 8 dana! Međutim, zakon propisuje kako iznimno i nakon proteka tog roka može biti podnesena prijava u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Koronavirus, preporuke o smanjenju socijalnih kontakata i izlazaka iz kuće doista se može smatrati objektivnim razlogom na koji vi baš niste u mogućnosti utjecati. Možemo očekivati da će većina općina i gradova učiniti sve kako bi se zahtjev mogao podnijeti i elektronskim putem. Očekivanja su jedno, realitet nešto drugo, iskustvo nam to govori. Zovite, tražite, prijavljujte!
Važno je reći i što zakon podrazumijeva pod pojmom oštećenika koji može podnijeti zahtjev za naknadom štete,odnosno na koju se to imovinu odnosi, a na koju ne! oštećenik je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima iz Zakona. Imovina obuhvaća građevine, infrastrukturu, opremu, zemljišta, višegodišnje nasade, šume, stoku, obrtna sredstva u poljoprivredi te ostala sredstva i dobra.
Naglašavamo, i ostala dobra! Međutim, kao i uvijek postoje neke cake. Ne mogu se kumulirati naknade štete i po polici osiguranja i po odredbama konkretnog zakona. Nema po ovoj zakonskoj osnovi naknade štete za one koji nemaju legaliziranu imovinu kao ni za one koji imaju osiguranu imovinu. Ne dodjeljuju se sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda za štete na imovini koja je osigurana, za neizravne štete kao ni za štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je, prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog tijela, osim u iznimnim slučajevima.
Pored toga ne dodjeljuju se sredstva ni za štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja od 60 % vrijednosti imovine. Sumirajmo načelni stav, požurite s prijavama, i imajte na umu kako nema naknade za osigurane i ilegalce, kao ni one kojima je šteta ispod 60 posto vrijednosti!
