Kad sjednemo u vozilo, nije rijetkost da nam se događaju stvari poput ulaska u neku vrstu automatskog pilota, pri čemu naš um potpuno odluta ili je žrtva pospanosti. Kako postajemo iskusniji u vožnji počinjemo voziti mehanički i fluidnije, bez razmišljanja o svakom koraku, a s tim dolaze i problemi.
Duboko u sebi, nije neuobičajeno da ostanemo zaokupljeni vrlo raznolikim mislima i usredotočeni na stvari koje nemaju nikakve veze s onim što se događa ispred ili oko vozila. Problem nastaje kada se tijekom vožnje pojavi nepredviđeni stimulans (automobil nas prelazi ili se pojavi pješak iza nekog ugla i krene na cestu) koji zahtijeva da napustimo autopilot i brzo reagiramo. Ako se izgubimo u svojim mislima i reakcija nije dovoljno brza, mogli bismo imati nesreću. Dakle, kad automatiziramo vožnju, bazalni gangliji preuzimaju uzde. To nas sprječava da koristimo mnoge kognitivne resurse za vožnju i postoji rizik da monotonija predugog automatskog ponašanja završi generirajući osjećaj pospanosti.
No, postoji još jedan potencijalni uzrok pospanosti. Postoje dokazi da stabilne vibracije vozila na niskim frekvencijama koje se javljaju tijekom vožnje smanjuju budnost organizma, izazivajući pospano stanje čak i među ljudima koji su se dovoljno odmarali. Nedavno testiranje provedeno sa zdravim volonterima u virtualnom simulatoru koji je reproducirao iskustvo vožnje na autocesti pokazalo je utjecaj vibracija na pospanost, budnost i kognitivne performanse. Naime, autori istraživanja pokazali su da ako tijekom monotonog iskustva vožnje dodamo i vibraciju niske frekvencije (4-7Hz), osjećaj pospanosti nastaje nakon samo 15 minuta i postepeno se povećava. Također je izrazito oslabljena budnost i kognitivna učinkovitost.
