Tijekom jesenskih i zimskih mjeseci, kad se temperature u pravilu spuštaju ispod ništice, najveću opasnost za vozače predstavlja led na cesti. Njegova pojava moguća je na svim mjestima na kojima temperatura pada ispod točke smrzavanja. U kontinentalnim krajevima Hrvatske vozači su uglavnom naviknuti na oprez, no u priobalju on vozačima predstavlja iznenađenje, a često se na cesti mogu vidjeti i automobili bez odgovarajućih zimskih pneumatika. Statistika otkriva kako su te brojke bolje nego u ostalom dijelu godine, no to i dalje ne osporava činjenicu kako snijeg ili led na cesti mogu predstavljati potencijalnu opasnost. Ipak, kad pokušamo odrediti koja su to točno mjesta u zimskim mjesecima koja možemo nazvati opasnim točkama, dolazimo do problema.
Na opasna mjesta veliki utjecaj može imati niski koeficijent prianjanja između pneumatika i podloge. Sve su to lokacije gdje uslijed vremenskih uvjeta može doći do povećanog rizika od zanošenja vozila. Na takvim mjestima zaustavni put je duži i zbog toga je uvijek dobro podizati svijest vozača, upozoriti ih da vožnju prilagode zimskim uvjetima, stanju podloge, ali i da vode brigu o zimskim gumama, o tome jesu li dovoljno kvalitetne i mogu li s njima krenuti na put. Bez obzira na to koji automobil vozili, je li riječ o pogonu na sva četiri kotača ili automobilu opremljenim najmodernijim sustavima sigurnosti, led na cesti predstavlja opasnost zbog potencijalnog gubitka trakcije i kontrole. Dovoljno je samo malo snijega ili kiše koja će se lediti na kolniku da primjerice mostovi ili nadvožnjaci postanu klopka za vaš automobil. Prema statistikama iz SAD-a, upravo se tijekom manjih snježnih padalina događaju najteže prometne nesreće jer su vozači opušteniji i neoprezniji nego tijekom obilnog snijega. Uzrok mnogih teških nesreća upravo je višak samopouzdanja u kombinaciji s neodgovarajućim gumama. Neki vozači smatraju kako imaju dovoljno iskustva za zimsku vožnju i kako zbog toga mogu voziti jednakom brzinom kao da su uvjeti na cesti normalni, no to u pravilu nije tako, jer prilikom zanošenja automobila čak i najbrži i najiskusniji vozači neće imati šanse. Vozač koji na led naleti velikom brzinom, brzo će shvatiti kako je to situacija s kojom se nije u stanju nositi, no bit će, nažalost, prekasno.
Pouka iz Amerike: Most se ledi brže od ceste
Tijekom zimskih uvjeta na cestama svaka prometnica može postati opasna, no najveći broj nesreća događa se na mostovima, nadvožnjacima i cestama s povišenom razinom kolnika. Mostovi ili nadvožnjaci posebno su opasni. Na američkim cestama često se mogu vidjeti znakovi Bridge Freezes Before Road ili u prijevodu Most se ledi brže od ceste. Ti znakovi odgovaraju istini. Za razliku od obične ceste koja je hladnom zraku izložena samo s gornje strane, most je izložen niskoj temperaturi i vjetru sa svih strana – iznad, ispod i s boka. Kad temperatura pada, most će se hladiti brže od obične ceste, na njemu će se većom brzinom skupljati i snijeg te pojavljivati zaleđena površina. Najveću opasnost za vozače predstavlja element iznenađenja, oni nisu spremni na iznenadnu pojavu leda, putuju uobičajenom putnom brzinom zato što je ostali dio ceste čist ili tek djelomično mokar. Posljedice tog iznenađenja mogu biti katastrofalne jer se gubitak kontrole i udarac u prepreku događaju pri velikoj brzini. Zanošenje se često ne može ispraviti, a pritom postoji i povećana opasnost od višestrukog izlijetanja ili lančanih sudara, jer automobili koji dolaze do mjesta nesreće u pravilu gube kontrolu na istome mjestu.
S jedne strane toplo, a s druge led
Potencijalnu opasnost tijekom zimskih mjeseci predstavljaju i prometnice sa strmim nizbrdicama jer na njima sile trenja između kotača i ceste nisu dovoljno jake da prevladaju gravitaciju i uspore ili zaustave automobil koji se nađe na ledu. Svaki zavoj prekriven ledom također može biti opasan jer može doći do zanošenja automobila, a opasnima se smatraju i mjesta na kojima treba kočiti ili potpuno zaustaviti automobil, poput semafora, znakova STOP, zona radova, mjesta na kojima se već dogodila nesreća i slično. Doslovno svako mjesto na kojem se vozač mora zaustaviti na snijegu ili ledu može predstavljati potencijalno opasnu lokaciju. Pritom će ceste s manjom gustoćom prometa lakše nakupiti veću količinu snijega ili leda od prometnica s većom gustoćom, a ovdje se mogu ubrojiti i parkirališta, prilazi te seoske ceste. Tuneli se također smatraju opasnima, posebno kad vozač iz njih izlazi jer je i ovdje prisutan visok moment iznenađenja zato što uvjeti s dvije strane tunela ne moraju biti identični. Dobar primjer je tunel Sv. Rok u kojem s jedne strane cesta može biti potpuno suha, a s druge prekrivena snijegom i ledom. Opasnim se mjestima smatraju i ona na kojima se nakuplja ili otječe voda koja se zadržala nakon prestanka kiše ili se slijeva na kolnik s obližnje uzvisine, brda ili jarka te se prilikom pada temperature smrzava i pretvara u led. Vremenski uvjeti mogu se jako mijenjati, čak i s malom promjenom nadmorske visine, primjerice u Zagrebu ceste mogu biti suhe, a na Sljemenu prekrivene snijegom i ledom. Na većim nadmorskim visinama temperatura zraka je niža, kiša prelazi u snijeg, pa zato treba biti spreman na velike promjene u pogledu uvjeta na cesti. Kaldrma također predstavlja opasnost jer je podobna stvaranju leda zahvaljujući pukotinama na površini ceste u kojima hladan zrak dovodi do stvaranja poledice.
Kad je hladno sve su oborine opasne
Pripremite se za vožnju u zimskim uvjetima, stavite zimske gume i prilikom sjedanja u automobil tijekom zimskih mjeseci obratite pažnju na pripremu. Ne morate biti meteorolog, no važno je informirati se o vremenskim uvjetima jer vam takve informacije mogu spasiti glavu. Posebnu pozornost obratite na mogućnost padalina i vanjsku temperaturu. Bilo kakva mogućnost oborina kad su temperature blizu ili ispod točke smrzavanja dodatno povećava opasnost. Tijekom zime čak i najmanje oborine, lagana kiša ili manji snijeg, mogu cestu napraviti opasnom i zahtjevnom za vožnju. Vežite pojas, smanjite brzinu, prilagodite je uvjetima i lagano kočite te vožnja tijekom zime neće predstavljati problem.
