O električnim automobilima, s jedne strane, i benzincima i dizelašima, s druge, napravljeno je toliko studija da su prosječni vozači, a i građani, razumljivo, zbunjeni. Jedni kažu dizelaši i benzinci su opasni, drugi kažu nisu, treći najavljuju električne automobile kao spasitelje planeta, četvrti… A tisuću petstoti? Evo, recimo da je studija Organizacije o ekonomskoj sigurnosti i razvoju (OECD), baš ta, tisuću i petstota studija i njezini nalazi nisu ohrabrujući.
Električni automobili donose manje emisije CO2 i dušikovih oksida jer u mnogim državama struja se proizvodi ne ekološki prihvatljiv način ili je uzgajaju u nuklearkama koje su neutralne sve dok se ne dogodi – Černobil! Studija OECD-a ukazuje na drugi problem, koji je mnogo opasniji za zdravlje ljudi nego za zdravlje planeta. Električni automobili s većim dometom emitiraju više sitnih lebdećih čestica koje nastaju trenjem kočnica i guma te erozijom materijala od kojeg su napravljene. Ta sitna prašina (PM2.5) opasna je za dišne organe ljudi. Zašto je tako? Masa električnih automobila mnogo je veća nego onih s dizelskim ili benzinskim motorima. Na primjer, Volkswagen Golf 8 težak je oko 1300 kg u osnovnoj izvedbi, a električni ID.3 čak 1600 kg. Tu masu treba zaustaviti, više je i trenja guma i ceste te rastu i emisije sitnih čestica.
Električna vozila emitiraju do 9 posto manje čestica PM10, ali kod PM2.5, koje su opasnije za zdravlje, situacija se mijenja. Električna vozila s dometom do 160 km (takvih je malo) emitiraju do 13 posto manje čestica od benzinaca i dizelaša, ali već vozila s dometom oko 480 km emitiraju osam posto više jer i njihova masa značajno raste. Uza sve to ide i povećano trošenje guma.
