Uvijek tjeskobu izazivaju slike i snimke vozila koja su zapela na poplavljenim prometnicama ili poplavljenim podvožnjacima. Stanovnici metropole imaju svoje mokre točke. Podvožnjak Škorpikova i podvožnjak Miramarska! Krenu li obilni pljuskovi iskusni stanovnici nastoje ih izbjeći kako god znaju i umiju! U protivnom, bi tamo mogli zaglaviti. Ne bi bili prvi!
Što kada vam vozilo na prometnici strada zbog općeg potopa? Što kada odvodi ne gutaju padaline već cesta pliva? Što kada vam poplavi na cesti i u podvožnjaku! Naravno podrazumijeva se da niste krenuli grlom u jagode mimo zabrana prometovanja. Motori ne vole vodu, ne ljubi je ni elektrika ni elektronika, a tapecirung u vozilu također ne tolerira pomno namakanje u kišnici!
Dogodi li vam se da vozilom zaglavite u podvožnjaku ili prometnici kojom voda teče obilno, ljudski je zapitati se tko je kriv? Tko bi mogao biti kriv? Od koga štetu naplatiti? Dežurni dušebrižnici jamačno će vas uputiti da se uzdate u se’ i u svoje kljuse, odnosno u vlastiti kasko! Vjerojatno će vas uvjeravati kako je najbolje ideju kako ćete nekog s uspjehom tužiti i dignuti neke novce zbog štete zavežete mačku o rep!
No nije sve baš tako crno i bez mogućnosti za uspjeh! Bitno je u vidu primarno imati tri propisa! Primarno Zakon o cestama, zatim Pravilnik o održavanju cesta te Odluku o razvrstavanju javnih cesta. Zašto ta Odluka? Bilo bi naime, dobro znati na kojoj ste cesti zaglavili! Ubraja li se ona u autoceste, državne ceste, županijske ceste ili lokalne! Upravo su u toj Odluci i pobrojane i razvrstane. Kad to znate, znati ćete i tko je za koju cestu zadužen! Tko je zadužen za cestu na kojoj ste se potopili, odnosno zaplivali!
Što se tiče podvožnjaka. Otklonimo tu moguća pitanja. Zakon o cestama jasno kaže kako javnu cestu između ostalog čine i cestovna građevina (donji stroj, kolnička konstrukcija, most, vijadukt, podvožnjak, nadvožnjak, propust, tunel, galerija, potporni i obložni zid, nasip, pothodnik i nathodnik) kao i građevine za odvodnju ceste i pročišćavanje otpadnih voda sakupljenih na cestovnoj građevini! Zakon definira i što se podrazumijeva pod poslovima održavanja javnih cesta. Ono što je nama osobito zanimljivo u kontekstu plivanja vozila je činjenica kako „osiguranje obavješćivanja javnosti o stanju i prohodnosti javnih cesta, izvanrednim događajima na njima i o meteorološkim uvjetima značajnim za sigurno odvijanje prometa“ ulazi u pojam ostalih poslova upravljanja javnim cestama. Stoga kada meteorolozi najave kiše i oluje, snijeg i led, ne mogu oni kojima je povjereno upravljanje javnim cestama ostati redovito iznenađeni i nespremni za vremenske neprilike! Upravitelji cesta u obvezi su osigurati da se ceste održavaju na način da se prilikom održavanja omogući siguran promet na njima, da se očuvaju temeljna svojstva i poboljšaju njihove prometne, tehničke i sigurnosne značajke, zaštite od štetnog utjecaja cestovnog prometa, te da se očuva njihov okoliš i uredan izgled. Upravo to propisuje ranije spomenuti Pravilnik! Ukoliko vam je vozilo zaplivalo temeljito se hvatajte za tu obvezu upravitelja cesta. Naime, pod redovitim održavanjem cesta podrazumijeva se i redovito održavanje sustava odvodnje! Ukoliko je kod odvodnje nešto zakazalo, zašto biste vi kao vozač bili krivi, odgovorni i sami snosili štetu?
Zanima li vas je li netko već s uspjehom tužio za naknadu štete zbog potapanja vozila? Da, sudska praksa bilježi takve tužbe i odgovarajuće presude! Jedna od njih tiče se upravo podvožnjaka u Škorpikovoj u Zagrebu! U sudskom postupku utvrđeno je da se na vozilu tužitelja u podvožnjaku ugasio motor zbog prodora vode, pri čemu je razina vode bila preko praga automobila a prije toga neposredno se također u istom podvožnjaku i drugom vozilu ugasio motor. Tog dana na odnosnoj lokaciji bile su izvanredne okolnosti glede pljuskova jer satna količina oborina od 14.7 mm nje česta pojava. Voda je u podvožnjaku bila 20-30 cm, rasla je zbog obilnih oborina ali nije bilo nikakve signalizacije odnosno zabrane kretanja prometnicom. Uzrok štete na vozilu bilo je potapanje motora u vodu do razine usisa što je dovelo do povlačenja vode u cilindre, jer pri ulasku u vodu nije bitna okolnost samog povećanja dubine već i okolnost stvaranja valova i prskanja vode koja ulazi u prostor motora.
Županijski sud u Velikoj Gorici u svojoj odluci 13. studenog 2020. u predmetu Gž-1075/2020 ističe kako je u prvostupanjskom postupku u konkretnom slučaju utvrđeno kako je Grad Zagreb, budući je bila riječ o županijskoj cesti kojom on upravlja, dužan osigurati takav ustroj koji će omogućiti obavljanje poslova vezanih za građenje, rekonstrukciju i održavanje cesta na način da cestu mogu na siguran način koristiti svi korisnici ceste. To je Grad Zagreb, kako konstatira sud propustio učiniti te mu je naloženo plaćanje stanovitog novčanog iznosa na ime naknade štete koju je tužitelj pretrpio na svom vozilu.
