VIDEO: Pogledajte prošlogodišnje primjere opasne vožnje u suprotnom smjeru na hrvatskim autocestama!

Nakon što se na autocesti uoči vožnja vozila u suprotnom smjeru bitno je ostati pribran i koncentriran te odmah nazvati policiju na 192 ili službu 112

Tijekom druge polovice 2019. godine, na autocesti A4 Zagreb – Goričan u čvoru Popovec, postavljena je prva 3D horizontalna signalizacija koja vozače upozorava na pogrešan smjer. Postavljanje ovakve signalizacije je pilot projekt kojeg provode Hrvatske autoceste, a prema saznanjima Hrvatskih autocesta jedino se još u Austriji provodi sličan projekt na dionicama njihovih autocesta. Oznake na kolniku 3D stvaraju optičku varku nailaska na šiljke ili umjetne izbočine, odnosno uzdignute plohe s ciljem dodatnog upozorenja onih vozila koji su krenuli u pogrešnom smjeru.

Nakon što se na autocesti uoči vožnja vozila u suprotnom smjeru bitno je ostati pribran i koncentriran te odmah nazvati policiju na 192 ili službu 112. Djelatnici pristupaju hitnoj uspostavi prometne signalizacije. Na svjetlosno promjenjivoj signalizaciji postavlja se prometni znak opasnosti kojom se vozila svjetlosnom strelicom preusmjeravaju na voznu traku uz ograničenje brzine od 40 km/h. Dakle, preporučuje se prestanak korištenja pretjecajne trake jer se vozači u suprotnom smjeru u većini slučajeva voze pretjecajnom trakom. Obavještavaju se sve službe o nužnosti hitne intervencije (MUP, HAK, DUZS 112, susjedni Centri za održavanje i kontrolu prometa, Ophodarska služba, susjedne naplatne postaje). Sve informacije o incidentnim situacijama objavljuju se putem radio postaja; stoga je važno uključiti radioprijamnik u sustav informiranja o stanju u prometu (RDS). Tek nakon objavljene informacije o završetku incidentne situacije moguće je nastaviti uobičajeno putovanjem autocestom, vožnjom po obje trake i uz prestanak važenja ograničenja od 40 km/h.

Na hrvatskim autocestama, na potencijalno kritičnim mjestima u zonama čvorova i odmorišta postavljena je dodatna vertikalna i horizontalna prometna signalizacija. Na čvorovima su postavljene prometne ploče STOP krivi smjer dok su u zonama dvosmjernog prometa izvedene vibro crte sa zvučnim efektom koje upozoravaju vozače na prelazak u suprotni smjer. Na izlazima s odmorišta postavljene su prometne ploče STOP krivi smjer i dodatno je izvedena horizontalna prometna signalizacija (dvostrukom punom crtom odvojen dvosmjeran smjer kretanja vozila).

Tijekom 2019. godine izvedeno je ukupno 11 lokacija na autocestama u nadležnosti HAC-a, a tijekom 2020. godine ukupno 13 lokacija (A1 ukupno 16 lokacija, A3 ukupno 4 lokacije, A4 i A5 po 2 lokacije). Sve navedene aktivnosti izvode se isključivo s ciljem dodatnog upozorenja i edukacije korisnike kako bi se povećala sigurnost, smanjio broj prometnih nesreća, ali i utjecalo na podizanje svijesti o važnosti praćenja prometne signalizacije.

Člankom 49. Zakona o sigurnosti prometa na cestama predviđena je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 15.000,00 kuna ili kazna zatvora u trajanju do 60 dana za vozača koji se vozilom na autocesti, brzoj cesti i cesti namijenjenoj isključivo za promet motornih vozila kreće kolničkom trakom namijenjenom za promet vozila iz suprotnog smjera, odnosno u suprotnom smjeru ili  zabranjenom smjeru.

Analiza vožnji u suprotnom smjeru na hrvatskim autocestama

U periodu od 2015. do 2020. godine na hrvatskim autocestama zabilježeno je ukupno 1177 slučajeva vožnje u suprotnom smjeru, saznajemo od Hrvatskih autocesta d.o.o. 

U 2015. godini najviše slučajeva (99) bilo je na A1, od čega čak 76 otpada na čvorište Lučko, a od ukupno 178 prekršaja njih 25 je bilo u travnju. Na A5 i A11 nije zabilježen niti jedan slučaj. 

U 2016. godini zabilježeno je 217 vožnji, pri čemu je najviše bilo u srpnju (36 vožnji), najmanje u veljači (12 vožnji), a autocesta A1 ponovo je rekorder sa 115 zabilježenih prekršitelja. Najmanje ih je bilo na A10 (2 prekršaja).

U rekordnoj 2017. godini kroz čvorište Lučko u krivi je smjer otišlo 176 vozila, a A1 bilježi rekordnih 211 prekršaja. Na A10 su bila dva prekršaja, a ponovo je mjesec s najviše krivih ulazaka bio srpanj.

Čak 232 vožnje u suprotnom smjeru zabilježene su u 2018. godini, na čvorištima Ogulin, Bosiljevo i Rupa nije bilo prekršitelja, a srpanj je ponovo mjesec s najviše prekršaja (45).

U 2019. godini zabilježeno je 140 prekršaja, svibanj je najgori mjesec (15 vožnji), a na čvorištima Bosiljevo, Perušić, Vrgorac, Županja i Ivanja Reka (na A4) nije zabilježen krivi ulaz na autocestu. Lučko je, kao i u svim prethodnim godinama, rekorder s 27 vožnji.

Po prvi put brojka ispod 100 prekršaja pada u 2020. godini – zabilježena su 94 prekršaja: Rupa 17, Ivanja Reka 14 (na A3) dok se kroz Lučko dogodilo 9 prekršaja. Po 11 vožnji zabilježeno je u kolovozu i rujnu, a 3 u travnju.

Po godinama, na hrvatskim autocestama situacija izgleda ovako: 

2015.: 178

2016.: 217

2017.: 316

2018.: 232

2019.: 140

2020.: 94