Uvijek kad vozite cestom kojom nikada do tada vozili niste, pred vama je izazov novog! Nikada na nepoznatim cestama ne možete znači što vas čeka iza ugla, točnije zavoja! Ne poznate cestu, ne znate da li je oštećena, visi li, nailazili vam oštar zavoj ili prijeti odron, možda! Tome služe prometni znakovi ili bi trebali služiti! Što kada ih nema! Jednostavno nema! Situacije u kojima u mrkloj noći ništa ne ukazuje na težak zavoj praćen strmom nizbrdicom, a branika ni za lijek? Što kada se nesreća desi jer ništa, ali ništa na provaliju i oštar zavoj ukazivalo nije. Treba tražiti odgovorne. Lako reći ,ali teško ostvariti. Na prvu se čini jednostavno.
Znate što vam je tu ključno pitanje? Ne biste pogodili ni u šest života! Ključno pitanje je kad je izgrađena konkretna cesta s kojom ste imali problema tj. na kojoj ste imali prometnu nesreću. Kada je građena? Cesta konkretna, je li nova ili je stara, koji je zakon bio doba njenog građenja na snazi i ima li prometni elaborat? Priznajte da vam se zavrtjelo u glavi! Kako ćete vi znati kad je cesta na kojoj ste kosti i auto polomili, građena? Potrudite se saznati, jer vam o tome ovisi uspjeh u sporu! Nemojte misliti da nam visoke temperature udaraju u glavu te da stoga potičemo ljude da istražuju povijest i starost cesta kao da je riječ o arheološkom lokalitetu. Ne, ne! Tako kaže zakon, a tako kaže i sud, sve temeljeći svoje kazivanje na javno dostupnim odredbama važećih propisa.
U jednom sudskom postupku u kojem je zahtijevana naknada štete zbog slijetanja vozila izvan kolnika u izvancestovnu provaliju koja nije osigurana branikom utvrđeno je da pravni subjekt nadležan za održavanje ceste nije dužan prometnim znakom ograničiti brzinu kretanja! Kako je to moguće? U Zakonu o cestama, točnije u njegovom čl. 61. st. 1. jasno piše:
„Prometni znakovi, signalizacija i oprema te turistička i ostala signalizacija postavljaju se na javnoj cesti na temelju prometnog elaborata“. Međutim, tu priči nije kraj! Postoji i stavak drugi, koji stvari „bitno komplicira“ kada je riječ o vozačima koji su „svojom kožom“ skupo platili izostanak prometnog znaka. Propisuje se u istom članku, stavku 2. „Za javne ceste koje su izgrađene do stupanja na snagu ovoga Zakona, a nemaju prometni elaborat, mjerodavno je postojeće stanje prometne signalizacije i opreme“. Znači, zatečeno „zacementirano stanje“! Čega je bilo, bilo je. Čega nije bilo nema! Samo da vas još poučimo i daljnjim stavcima: „Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske ceste d.o.o. i koncesionar uz prethodnu suglasnost ministra, odnosno županijska uprava za ceste uz prethodnu suglasnost ureda državne uprave u županiji nadležnog za poslove prometa ovlašteni su izmijeniti prometni elaborat iz stavka 1. ovoga članka, odnosno postojeće stanje iz stavka 2. ovoga članka.“
Što će sada sud kad postoje ovakvi propisi? Što će se dogoditi kad je riječ o nesreći na cesti koja je izgrađena do stupanja na snagu zakona, a nema „taj“ prometni elaborat. Onako narodski rečeno stara cesta! Što će reći osim upravo onako kako je to utvrdio Županijski sud u Splitu u odluci Gž-901/15 od 7. siječnja 2016.: „Organizacija za održavanje javne ceste dužna je održavati postojeće stanje prometne signalizacije i opremu te ne snosi odgovornost za štete nastale zbog propusta u postavljanju novih prometnih znakova“. Dužnost postavljanja novog prometnog znaka postojala bi samo u slučajevima kada je prometni znak nekada već bio postavljen, ali u međuvremenu je bilo na koji način uklonjen ili otuđen. Za promjenu postojećeg stanja, kao što citirani zakon kaže trebaju prethodne suglasnosti, a to uvijek bitno komplicira stvari, ako ne i život.
