Naplata štete od osiguravajućih kuća bez dvojbe je najsočniji i najveći zalogaj s kojim se susreću vlasnici oštećenih vozila. Upravo je taj zalogaj mnogima zastao u grlu, a neki su i ozbiljno na njemu lomili zube i gubili nerve, ali i dragocjeno vrijeme. Reklo bi se da je u pitanju rat živaca, pa tko dulje izdrži, izdržao je i pobijedio! Osiguravajuće kuće su velike i moćne, raspolažu resursima u svim i svakom pogledu. Njima se ne žuri, mogu se natezati pred sudovima do u nedogled. Upravo u tu svrhu imaju angažiranu plejadu vrsnih eksperata. Što biste sad vi, kao pojedinac, vlasnik oštećenog vozila mogli odigrati s uspjehom? Ne dajte se obeshrabriti, mnogi su uspjeli doći do upravo željenog iznosa naknade štete, pa zašto ne biste i vi.
Naravno da postoji fama kako osiguravajuće kuće polaze od stajališta kako se većini ne da natezati po sudovima, iscrpljivati godinama, pisati žalbe i podneske razne te kako će pristati na nagodbu u kojoj oštećenik ostaje kraćih rukava u odnosu na one koje bi mu realno pripadali.
To je polazna točka za savjet koji će vam dati svaki slučajni prolaznik i susjed kad vas ugleda jadnog i bijesnog kraj oštećenog automobila. Ne dajte se preveslati! Što god vam ponude, tražite više. Ništa ne potpisujte, ni na što ne pristajte. Na nagodbe ne pristajte iz prve, povisujte tražbinu, iskusni su to lisci, samo gledaju kako da vam kožu ogule. Sve nešto u tom stilu. Nije ljudima za zamjeriti jer koga zmija ugrize taj se i guštera boji. Takvi savjeti koje svjetina koju nitko ništa pitao nije samoprozvano dijeli šakom i kapom temeljni je razlog, što ljudi ne pristaju niti na primitak neospornog iznosa naknade štete nastale prometnom nesrećom, iako takav primitak ne bi značio kraj priče niti bi značio da ne možete tražiti još i više!
Sveprisutnost takvih situacija rezultirala je činjenicom da se i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga oglasila po tom pitanju! Dala je jasno pojašnjenje i zatražila od osiguravajućih društava da ljudima daju upute i da im objasne na jasan, svima razumljiv i otvoren način što znači neosporni iznos i što još osobe koje su pretrpjele štetu i nakon što im taj tzv. neosporni iznos bude isplaćen, mogu tražiti!
Prvo što se mora utvrditi kad podnesete odštetni zahtjev osiguravajućem društvu i to u pravilu ne onom kojeg ste vi birali (ako kasko nije u pitanju), nego onom kod kojeg strana koja vam je uzrokovala štetu ima policu, je pitanje je li vaš zahtjev neosporan. Ukoliko jest prelazi se u drugu fazu, a to je utvrđivanje visine štete. Jednostavnije rečeno, koliko, koji novčani iznos će vam biti isplaćen na ime naknade štete.
Znači, kada je osnovanost zahtjeva nesporna, ali je za njegovu cjelovitu obradu i utvrđivanje konačne visine štete potrebno stanovito dulje vrijeme u odnosu na zakonske rokove ili kada se ne postigne nagodba s podnositeljem odštetnog zahtjeva, isplatiti će se neosporni dio štete kao svojevrsni predujam.
E sad je pitanje trebate li vi pristati na taj predujam tj. neosporni dio štete. Ukoliko je riječ o neospornom dijelu štete, pazite na terminologiju, nema razloga da taj iznos ne prihvatite, a za ostatak pregovarate, nagađate se, sudite i činite sve što je u skladu sa zakonom kako biste dobili iznos koji vas zadovoljava. Nemojte da vam baš sila, prisila, prijetnja i ostale zakonom nedopuštene metode padaju na um, a osobito nemojte kretati u realizaciju s istima, jer tu sreće nema!
Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, HANFA kako se skraćeno zove i kako je zapravo većina od milja zove, konstatirala je kako korisnici usluga osiguranja tijekom obrade odštetnog zahtjeva dolaze u prijepor s društvima za osiguranje u vezi s nespornim dijelom štete smatrajući kako je riječ o iznosu nagodbe i konačnoj isplati po odštetnom zahtjevu.
Naime, dešava se da u takvim slučajevima podnositelji odštetnih zahtjeva oklijevaju društvima za osiguranje dati potrebne podatke (broj računa) za isplatu nespornog dijela štete jer smatraju kako time uklanjaju mogućnost da im društvo za osiguranje kasnije isplati i eventualnu razliku do konačnog iznosa štete. Podnositelji smatraju kako je isplata nespornog dijela štete neka vrsta konačne nagodbe s društvom, a koja podrazumijeva odricanje od mogućnosti eventualne dodatne isplate.
Međutim, isplata nespornog dijela štete zakonski je određena upravo iz razloga kako bi se podnositelje odštetnih zahtjeva pravovremeno obeštetilo barem djelomično u onim slučajevima kada je zbog kompleksnosti predmeta ili pravodobne nedostupnosti svih informacija i činjenica potrebno dulje vrijeme od zakonski predviđenog za obradu odštetnog zahtjeva, odnosno u onim slučajevima kada se ne postigne konačni sporazum između osiguratelja i podnositelja odštetnog zahtjeva oko visine štete.
Sve je tu po zakonu, jer nesporni iznos naknade štete propisuju Zakon o obveznom osiguranju u prometu i Zakon o obveznim odnosima u skladu s kojima su društva za osiguranje dužna postupati prilikom obrade odštetnih zahtjeva.
Ukoliko društvo za osiguranje ne isplati naknadu štete ili njezin nesporni iznos u zakonskim rokovima podnositelj ima pravo na isplatu dužnog iznosa naknade štete, odnosno nespornog dijela štete uvećanog za iznos kamate, i to od dana podnošenja odštetnog zahtjeva, odnosno od dana kada je društvo primilo obavijest o osiguranom slučaju. Ujedno ima pravo i na naknadu štete koja mu je uslijed toga nastala.
HANFA je upravo zbog toga javno istupila i izrijekom napomenula kako isplata nespornog dijela štete ne znači „konačnu nagodbu“ i kako postoji mogućnost da društvo za osiguranje u kasnijem postupku izvrši dodatnu isplatu na ime odštete.
Također, ako podnositelj odštetnog zahtjeva nije suglasan s utvrđenom visinom štete te ne pristane na iznos ponude naknade štete, društvo bi mu ponuđeni iznos trebalo isplatiti na ime nespornog dijela.
Konačna isplata štete izvršit će se po sklopljenoj nagodbi između društva za osiguranje i podnositelja ili na temelju pravomoćne odluke nadležnog suda u slučaju pokrenutog spora.
Ujedno je HANFA od društava za osiguranje zatražila izričito da, u skladu s dobrom poslovnom praksom, korisnike usluga osiguranja na primjeren način informiraju o utjecaju isplate nespornog dijela štete na njihova prava i konačnu visinu štete. Upravo tome bi trebalo jasno informirati korisnike usluga osiguranja prilikom slanja nagodbe o visini štete kako ne bi bili u dvojbi oko toga što prihvaćanje ili neprihvaćanje nagodbe znači za njihova prava.
