EuroRAP je sjajan projekt koji posebnim znanstvenim metodama testira ceste, odnosno njihovu sposobnost da vozačima opraštaju pogreške te u slučaju nesreća omoguće maksimalnu zaštitu. Ovom metodom već je pregledan veliki dio cesta u Hrvatskoj, a zbog nje su napravljene i ozbiljne korekcije na cestovnoj mreži. Nositelj EuroRAP projekta je HAK, a provodi ga sjajan tim s Fakulteta prometnih znanosti kojem je na čelu dr. sc. Marko Ševrović. Glavni cilj RAP metodologije je najplemenitiji: postizanje zadovoljavajuće razine sigurnosti cestovnih korisnika na temelju predloženih ekonomski isplativih investicijskih planova za podizanje razine sigurnosti na relevantnim elementima cestovne mreže.
Cestu, kao element sigurnosti prometa, karakteriziraju mnogobrojni čimbenici uključujući projektno-oblikovne karakteristike trase, tehničke značajke, stanje kolnika, opremu za cestovni prijevoz, cestovnu rasvjetu, karakteristike raskrižja, utjecaje odbojnih ograda i razinu održavanja cestovne infrastrukture. Prometne nesreće nisu jednoliko raspoređene uzduž cijele cestovne mreže. Rezultati dosadašnjih analiza rizika provedenih prema iRAP metodologiji pokazuju da se na određenim segmentima cestovne mreže javljaju više razine rizika u usporedbi s ostalim cestovnim segmentima, što je jasno prikazano na karti procijenjenih razina rizika važnijih cestovnih pravaca u Republici Hrvatskoj izrađenoj prema iRAP metodologiji. Karte s ocjenama razina rizika prikazuju kumulativne razine rizika utvrđene na temelju interakcija između sudionika u prometu, vozila i cestovne okoline. Razina rizika koja se utvrđuje pomoću ukupnog broja prijeđenih vozilo/kilometara predstavlja indikator koji služi za usporedbu utvrđenih razina rizika s rezultatima dobivenim u drugim zemljama.
Primarna svrha iRAP protokola ocjenjivanja zvjezdicama podrazumijeva utvrđivanje ocjene u kojoj mjeri cestovna infrastruktura pridonosi cjelokupnoj razini rizika relevantnoj za vozača i putnike u osobnom automobilu, pješake, bicikliste i motocikliste na cestama u urbanim i ruralnim područjima.
U siječnju 2021. godine Fakultet prometnih znanosti proveo je inspekciju postojećih dionica poluautoceste B8 između čvora Matulji i Tunela Učka ukupne dužine 11,7 km. Pregled dionice proveden je pomoću specijaliziranog vozila opremljenog suvremenom tehnologijom. U sklopu projekta također je pregledana dostupna projektna dokumentacija planiranog sjevernog kolnika novoprojektiranog stanja autoceste A8 između čvora Matulji i Tunela Učka pomoću iRAP SR4D protokola, ukupne dužine 10,3 km.
Većina pregledanih dionica poluautoceste B8 uključuje cestovne segmente s jednim kolnikom i jednim prometnim trakom u svakom smjeru. Na velikom broju segmenata pregledanih dionica utvrđena je potencijalna mogućnost naleta vozila na nezaštićene početne i završne elemente zaštitnih odbojnih ograda te na vertikalne izbočene stijene. Također je utvrđen relativno veliki broj nezaštićenih stabala promjera većeg od 10 cm. Uz navedeno, prilikom udara vozila u odbojnu ogradu na mjestima na kojima radna širina odbojne ograde ne zadovoljava, odbojna se ograda može deformirati na takav način da postoji mogućnost udara vozila u stup nadvožnjaka ili portala smještenog neposredno uz zaštitnu odbojnu ogradu.
Planirani sjeverni kolnik predstavlja jednosmjerni kolnik budućeg novoprojektiranog stanja autoceste A8 između čvora Matulji i Tunela Učka. S obzirom na to da izgradnja istog još nije realizirana, pristupilo se provedbi iRAP SR4D metodologije pomoću koje je obavljena analiza rizika na temelju dostavljene dokumentacije idejnog projekta. Kad je riječ o razinama rizika za vozače i putnike osobnih vozila, kumulativni rezultati dobiveni primjenom iRAP SR4D metodologije na sjevernom kolniku autoceste A8 nisu zabilježili srednje visoke i visoke razine rizika niti na jednom promatranom segmentu planiranog sjevernog kolnika, štoviše, više od trećine promatranih cestovnih segmenata svrstano je u kategoriju niskog rizika (ocjena od 5 zvjezdica), dok je više od polovine cestovnih segmenata svrstano u kategoriju srednjeg rizika (ocjena od 3 zvjezdice).
iRAP je razvio i skup alata za identifikaciju prioriteta prilikom provođenja mjera za podizanje razine sigurnosti na promatranoj cestovnoj mreži kako bi se olakšalo donošenje investicijskih odluka. Aplikacija iRAP ViDA generira ocjenu relativnog rizika za sve promatrane skupine cestovnih korisnika, primjenjuje te podatke za procjenu očekivanog broja poginulih osoba na promatranim cestovnim segmentima te na temelju toga generira odgovarajuće protumjere i utvrđuje najisplativiji program za unapređenje sigurnosti cestovne mreže temeljem ekonomske analize. Pomoću iRAP ViDA on-line aplikacije za analizu podataka provode se svi potrebni proračuni i obrada podataka prema iRAP protokolu, kako bi se osigurao pristup relevantnim podacima, kao i potpuna konzistentnost programa.
Pomoću specijalnog softvera za analizu podataka ViDATM te zahvaljujući dostupnosti projekta organizacijama za upravljanje i održavanje cesta bilo je moguće identificirati opasne, odnosno visoko rizične segmente promatranih dionica poluautoceste B8 između čvora Matulji i Tunela Učka. Na temelju dobivenih rezultata očito je da je prema postojećem stanju na velikom dijelu promatranih dionica prisutna nezadovoljavajuća razina sigurnosti. Rezultati utvrđivanja sigurnosti cestovne infrastrukture na temelju postupka ocjenjivanja zvjezdicama prikazani su za tri osnovne kategorije cestovnih korisnika (vozač i putnici u vozilu, motociklisti i pješaci). Ako se kao standardna razina sigurnosti prihvati ocjena od 3 zvjezdice, tad se na temelju dobivenih rezultata može zaključiti da se gotovo 82% postojećih dionica poluautoceste B8 između čvora Matulji i tunela Učka nalazi ispod te razine rizika prema iRAP metodologiji u kategoriji vozača i putnika u vozilu. U kategoriji motociklista oko 87% cestovnih segmenata je ocijenjeno s SRS ocjenama nižim od 3 zvjezdice.
U cilju dobivanja jasnijeg uvida u razine rizika za postojeće stanje predmetne dionice poluautoceste B8, odnosno buduće autoceste A8, u sklopu ovog projekta provedena je analiza rizika postojećeg stanja poluautoceste B8 koje se odnosi na jedan, dvosmjeran kolnik te za novoprojektirano stanje autoceste A8 koje podrazumijeva izgradnju sjevernog kolnika, odnosno pretvaranje postojeće trase poluautoceste B8 u južni kolnik odvojen razdjelnim pojasom od sjevernog kolnika te ukidanje dvosmjernog prometa bez izvođenja zaustavnog traka na južnom kolniku. Također, bitno je naglasiti i kako je analiza rizika provedena i za slučaj nakon implementacije predloženih investicijskih planova za oba, prethodno navedena slučaja.
Rezultati analize rizika za postojeće stanje predmetne dionice poluautoceste B8 pokazuju da je svega 2,52% promatranih dionica ocijenjeno ocjenom od 5 zvjezdica (niska razina rizika), dok je ocjenom od 4 zvjezdice (srednje-niska razina rizika) ocijenjeno 4,20% cestovnih segmenata. Iz utvrđenog je također vidljivo da je mali udio (10,92%) cestovnih segmenata ocijenjen s 3 zvjezdice (srednja razina rizika), dok je s ocjenom od 2 zvjezdice (srednje-visoka razina rizika) ocijenjeno čak 27,73% cestovnih segmenata na promatranoj mreži. Više od pola (54,62%) cestovnih segmenata ocijenjeno je s 1 zvjezdicom (visoka razina rizika). Navedeni rezultati pokazuju da više od 80% promatranih cestovnih segmenata ne udovoljava minimalnim sigurnosnim standardima definiranim prema iRAP protokolu.
Rezultati analize rizika za novoprojektirano stanje autoceste A8, koje podrazumijeva izgradnju sjevernog kolnika, odnosno pretvaranje postojeće trase poluautoceste B8 u južni kolnik odvojen razdjelnim pojasom od sjevernog kolnika te ukidanje dvosmjernog prometa bez izvođenja zaustavnog traka na južnom kolniku, pokazuju da je čak 23,42% promatranih dionica ocijenjeno ocjenom od 5 zvjezdica (niska razina rizika), dok je ocjenom od 4 zvjezdice (srednje-niska razina rizika) ocijenjeno 9,46% cestovnih segmenata. Gotovo 1/2 (45,05%) cestovnih segmenata ocijenjeno je s 3 zvjezdice (srednja razina rizika), a s ocjenom od 2 zvjezdice (srednje-visoka razina rizika) ocijenjeno je svega 9,01% cestovnih segmenata na promatranoj mreži. Iz navedenog se može zaključiti kako novoprojektirano rješenje korisnicima nudi znatno veću razinu sigurnosti u odnosu na postojeće stanje, odnosno na poluautocestu B8.
U slučaju provedbe predloženih mjera nadogradnje i rekonstrukcije promatranih dionica poluautoceste B8, predviđeno je da će se tijekom 20 godina spriječiti ukupno devet prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim ozljedama. Dobiveni rezultati pokazuju da bi nakon implementacije svih predloženih mjera sanacije udio cestovnih segmenata svrstanih u kategoriju visokog rizika iznosio 7,56%. Najveći dio segmenata promatranih dionica poluautoceste B8 (47,06%) bio bi ocijenjen s ocjenom od 2 zvjezdice (srednje visoka razina rizika), dok bi 31,09% cestovnih segmenata pripadalo kategoriji srednjeg rizika (ocjena od 3 zvjezdice).
U slučaju provedbe definiranih mjere nadogradnje i rekonstrukcije promatranih dionica autoceste A8 predviđenih novoprojektiranim stanjem, predviđeno je da će se tijekom 20 godina spriječiti ukupno dvije prometne nesreće sa smrtnim posljedicama i teškim ozljedama. Na temelju provedene analize utvrđeno je da bi nakon provedbe odgovarajućih mjera sanacije najveći dio segmenata promatranih dionica autoceste A8 (45,95%) bio ocijenjen s ocjenom od 3 zvjezdice (srednja razina rizika), dok bi 22,97% cestovnih segmenata prešlo u kategoriju srednje-niskog rizika (ocjena od 4 zvjezdice). Čak 23,42% cestovnih segmenata bilo bi ocijenjeno najvišom ocjenom od 5 zvjezdica.
Komparativnom analizom utvrđeno je znatno smanjenje rizika u slučaju izgradnje novog sjevernog kolnika, odnosno formiranja autoceste u odnosu na postojeće stanje, odnosno na poluautocestu A8. Jednako tako, utvrđeno je znatno smanjenje rizika u slučaju provedbe mjera nadogradnje i rekonstrukcije dionica buduće autoceste A8 u odnosu na postojeće stanje, tj. na poluautocestu A8 nakon provedbe predloženih mjera nadogradnje i rekonstrukcije. Iz navedenog se može zaključiti da se izgradnjom dodatnog kolnika i formiranjem autoceste A8 znatno smanjuju razine rizika u odnosu na postojeće stanje (poluautocestu B8) što upućuje na opravdanost izgradnje dodatnog, sjevernog kolnika autoceste A8.
Troškovi sanacije
Procijenjeni troškovi nadogradnje i rekonstrukcije promatranih dionica poluautoceste B8 iznose 11,228.215 kuna, pri čemu vrijednost omjera troškova i koristi iznosi 1. Ako se provedu definirane mjere sanacije u vidu nadogradnje i rekonstrukcije promatrane cestovne mreže, predviđeno je da će se tijekom 20 godina spriječiti ukupno devet prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama i teškim ozljedama.
Prevladavajuće predložene mjere sanacije od kojih se očekuju maksimalni učinci su: postavljanje ili obnavljanje zaštitnih odbojnih ograda s desne strane ceste, iscrtavanje središnje šrafure, postavljanje središnje vibrirajuće trake i postavljanje ili obnavljanje zaštitnih odbojnih ograda s lijeve strane ceste.
