Povijest automobilskih salona: Od glamura do posljednjih ostataka nekadašnje slave!

Veliki automobilski saloni posljednjih godina proživljavaju svoje najgore dane u povijesti. Pandemija i recesija ugrožavaju tradicionalni fizički susret automobilskih noviteta i publike. Kako je to bilo nekad

Automobilske izložbe kakve smo do sada poznavali su mrtve i nevažne! To su tržišni dinosauri i više nisu relevantni. Ne daju nam što mi želimo, a isto tako ne zadovoljavaju potrebe koje traži moderni kupac – eklatantna izjava Herberta Diessa, glavnog šefa Volkswagena, koju je 2018. dao na eventu Goodwood Festival of Speed, zvučala je ubojito i proročanski. Pandemija COVID-19 samo je potvrdila strahove organizatora velikih sajamskih priredbi koje su redom otkazivane iz godine u godinu i s još neizvjesnom budućnošću. Ne zaboravimo da najmanji štand na nekom od prestižnih svjetskih autosalona stoji od milijun eura na više, a ako držite do sebe i brenda, onda vam godišnji budžet za tu vrstu promocije raste i više od 50 milijuna eura. Kad taj novac uložite u digitalne kanale komunikacije koji su publici dostupni 24 sata dnevno, doseg je daleko, daleko veći i računica je tu danas neumoljiva. 

Nove komunikacijske metode otvaraju neograničene mogućnosti komunikacije s publikom i potencijalnim kupcima. Gospodin Diess u biti je u neku ruku i u pravu. Moderne generacije X, Y, Z ili Alpha nisu opterećene imperativom posjedovanja vozačke dozvole kao simbola ulaska u svijet odraslih, a isto tako nisu ni opterećeni automobilom kao simbolom uspješnost u životu. Oni svoje potrebe zadovoljavaju putem digitalnih kanala preko kojih pronalaze sve tražene informacije o automobilu, mogućnostima financiranja i na kraju dostave pred vlastita vrata. Intiman odnos s automobilom koji su imali njihovi pradjedovi za njih je precijenjena opcija! No ja kao pripadnik generacije koja je još sa znatiželjom lutala autosalonima prikupljajući sumanuto prospekte i druge memorabilije koje su atraktivne hostese nudile, mišljenja sam da stari format komunikacije kroz fizički dodir ima budućnost. Lijepo je lutati digitalnim bespućima i istraživati novitete te ih uspoređivati. No internet ne nudi iskustvo istraživanja automobila u živo, mogućnost ulaska u njega i doživljaj prostornosti, osjećaj materijala u interijeru i neodoljivog mirisa tog novog automobila, a na kraju ne treba zaboraviti i nezaboravni miris novog tapisona na kojem su automobili izloženi… Svi ti podražajni senzori itekako su bitni u konačnom odabiru vozila u kojem ćete uživati. 

Automobilski entuzijasti još nisu izumrla vrsta, a njima ekran nije fetiš i barem za sada ne može zamijeniti osjećaj intimnosti uživo. Današnjim autosalonima očito je potreban novi živopisniji način interakcije između publike i proizvoda. Vjerujem da autosaloni imaju budućnost uz nužno potreban dobar facelift. Ako su preživjeli nakon 2. svjetskog rata, mogu i ovu pandemiju koja je ponovno aktualizirala trend individualne mobilnosti.   

America first…

Amerikanci su automobilske fešte započeli 3. studenog 1900., kad je započeo prvi sedmodnevni National Automobile Show održan u Madison Square Gardenu u New Yorku. Organizator je bio Automobile Club of America, a na prvom sajmu bilo je izloženo oko 300 vozila u cjenovnom rasponu između 280 i 4000 USD. Bio je to početak sajmovanja u Americi, gdje je taj koncept postao marketinški oslonac za proizvođače i meka za kupce koji su plaćali da bi bili izmanipulirani novitetima i atraktivnim hostesama. Ovaj salon se danas pretvorio u event s više od stotinu različitih događanja. Za Ameriku je važan i autoshow u Detroitu koji se bilježi od 1899. te raste usporedo s jačanjem Detroita kao centra američke autoindustrije. U siječnju 1989. ovaj salon preimenovan je u North American International Auto Show (NAIAS) i održava se u Cobo centru. Prepoznatljiv je u Americi još i Los Angeles Auto Show, koji je prvi put održan 1907. i opstao je do danas.    

Bilo jednom u Parizu 

Paris Motor Show ili Mondial de l’Automobile (od 2018. zove se Mondial Paris Motor Show) bijenalni je salon automobila koji se izmjenjuje sa salonom u Frankfurtu. Pariz je tradicionalno bio jedan od najposjećenijih svjetskih salona automobila s redovito više od milijun posjetitelja. Inicijator ovoga događanja bio je 1898. automobilski pionir Jules Albert De Dion uz svesrdnu podršku francuskog automobilnog kluba. Izlagači su prije otvorenja sajma morali i dokazati ozbiljnost svojih proizvoda tako da su njima odvozili rutu od Versaillesa do Pariza. Tadašnji predsjednik, koji je otvorio ovaj salon automobila, nije se ustručavao istaknuti svoj skepticizam prema budućnosti automobila i, naravno, napustio je vrtove Tuilleriesa kočijom…U Francuskoj se ovaj sajam automobila već godinu kasnije nametnuo kao jedina i jedinstvena manifestacija te vrste. U Parizu je automobilska elita posljednji put gostovala 2018. obilježivši time ujedno i 120. rođendan ovog elitnog salona automobila. Plan je da novo izdanje bude 2022. 

Made in Japan

Za Japance je automobil na dan održavanja prvog salona u Tokiju bio daleki san. Statusni simbol japanske obitelji te 1954. bili su električni hladnjak, perilica rublja i vakuumski usisavač! No proizvodnja motornih vozila u Japanu je u tome momentu bila najveći izazov za industriju. Čak 254 japanske tvrtke pojavile su se na toj prvoj automobilskoj izložbi na kojoj je publika mogla vidjeti 267 motornih vozila – od čega 17 automobila. Tad je još naglasak među izlošcima ipak bio na motociklima i kamionima. Desetodnevni event bio je pravi mamac za publiku – zabilježeno je 547.000 posjetitelja koji su bili uvjereni da će u skoroj budućnosti Japan postati automobilska velesila. Tokyo motor show ne održava se u kontinuitetu, nego bilježi više uzastopnih godišnjih pauza, a prvi put u svojoj povijesti planirani salon za 2021. je otkazan zbog pandemije. Tokyo je uz Pariz bio najposjećenija priredba te vrste u svijetu.    

Uključila se i Kina

S obzirom na to da je Kina danas jedno od najvećih automobilskih tržišta i da je Kina zemlja s najvećim brojem domaćih proizvođača automobila, autosalon je neizostavni imperativ. Shangai International Automobile Exhibition je također bijenalni autosalon koji se izmjenjuje s Beijing Auto Showom. Shangai je ipak stariji, a s obzirom na to da je prvi put održan 1985. i danas je postao jedan od svjetski najvažnijih salona te vrste. Interesantno je napomenuti da je upravo Šangaj i prvi kineski grad kojim su davne 1901. počeli voziti automobili – dva Oldsmobilea. U istom gradu 1910. otvorena je i prva kineska radionica za popravak automobila. Unatoč svemu, 2021. je autosalon u Šangaju održan s izloženih 1500 vozila! 

Njemačka je počela prva

S obzirom na to da Nijemci imaju primat države u kojoj je patentiran prvi automobil, nekako je logično da su i začetnici automobilskih sajmova. Sve je počelo 1897. u predvorju hotela Bristol u Berlinu. Znatiželjne posjetitelje dočekalo je osam motoriziranih kočija (među njima je i bila i jedna na električni pogon) iz proizvodnog programa četiri njemačka proizvođača – Daimlera, Benza, Lutzmanna i Kühlsteina. Da bi bili uvjerljiviji spram publike, proizvođači su ispred hotela ponudili i testna vozila s vozačima. U Berlinu je do 1950. održana 31 izložba, a 1951. je ovaj najstariji autosalon preseljen u Frankfurt am Main, gdje ostaje sve do danas. Od 1991. u Frankfurtu se održava isključivo sajam automobila i opreme, a teretni program izlaže se na zasebnom salonu u Hannoveru. Te 1991. IAA Frankfurt bilježi 1271 izlagača iz 43 zemlje širom svijeta na izložbenom prostoru s više od 200.000 četvornih metara. Ove godine održan je prvi put u Münchenu neobičan salon automobila u čijem je fokusu bila “klimatski neutralna mobilnost”. Spoj niza uglavnom politički orijentiranih skupova na temu ekologije i izloženih ideja novog koncepta održivog prometa ove je godine uspio s obzirom na specijalističku orijentaciju. 

Švicarska – zemlja bez autoindustrije

Švicarska je zemlja koja već dugo nema proizvodnju automobila, ali to nije prepreka da se tu ne organizira jedna od najvećih i najstarijih automobilskih izložbi. Prvi sajam automobila u Švicarskoj održan je od 29. travnja do 7. svibnja 1905. u Bâtiment électoral u Genevi. Izložba je održana pod nazivom Nacionalna izložba automobila i bicikala. Predsjednik organizacijskog odbora bio je Charles Louis Empeyta, koji je bio i predsjednik Švicarskog autokluba (ACS). Na ukupno 37 izlagačkih mjesta sajam je ugostio više od 17.000 posjetitelja, a ovaj uspjeh ohrabrio je organizatore da nastave s ovom manifestacijom. Interesantno je da stanovnici Ženeve nisu slijedili entuzijastični duh organizatora izložbe pa je 1907. zbog protesta građana ista održana u Zurichu. Geneva International Motor Show održava se na godišnjoj bazi u proljeće i do sada je održano 89 izložbi. Godine 2020.  trebao je obilježiti jubilarno 90. izdanje, koje je zbog pandemije otkazano. Organizatori planiraju povratak sajmovanja tek 2023. godine, a njihov optimizam pod velikim je upitnikom i mnogi se pitaju hoće li se ovaj salon uopće više ikad održati. 

Svjetska elita u Zagrebu je bila od 1924. godine

Uvađanjem novih motornih vozila podignut će se privreda i time i blagostanje!, izvještavao je novinar Jutarnjeg lista daleke 1929. sa zagrebačkog salona, baš uoči velike svjetske recesije. Već tad je bilo jasno da je autoindustrija jedan od najvažnijih svjetskih generatora profita. Prvi zagrebački autosalon održan je 1924. u okviru Zagrebačkog zbora, a na njemu je bio prisutan 31 izlagač. Treba napomenuti da je Zagrebom tad prometovalo jedva stotinjak oktanskih jurilica. Tadašnjom kraljevinom SHS prometovalo je tek oko 2200 automobila, što je bio tek tisućiti dio europske automobilske populacije. Rezultat sajma mjerio se prodajom – prodano je 39 automobila i 16 motocikala. Zagrebački salon automobila 1926. dobio je i europsku licencu za autoizložbe te postaje jedan od 17 svjetskih sajmova na kojima su smjeli sudjelovati europski proizvođači automobila.

Tad i autosalon u Zagrebu postaje samostalna prodajno izložbena priredba, čiji je termin održavanja bio uvijek u proljeće. Do početka 2. svjetskog rata Zagreb je ugostio ukupno 17 autosalona, svi redom s respektabilnim svjetskim markama. Zagreb je 1947. nastavio sajamsku tradiciju općenito, a tu se onda našlo mjesta i za integriranu izložbu automobila koja je minorizirana u odnosu na ostalu privredu zemlje. Pedesetih se autosalon seli isključivo u Beograd, a tek osamostaljenjem Hrvatske Zagreb Auto Show vraća automobile u kolijevku autosalona ovog dijela Europe. Suživot automobila i Zagreba trajao je do 2018., kad je održana posljednja glamurozna automobilska fešta na Velesajmu. Kako stvari sad stoje, izgleda da se ova automobilska priča u Hrvatskoj neće tako brzo ponoviti.

Seksi hostese ispred automobila

Engleska, kao nekadašnja automobilske velesila, prvi javni susret automobila i publike sporadično je doživjela 15. listopada 1895. zahvaljujući entuzijazmu Sir Davida Salomonsa. Svoje su proizvode publici predstavili Peugeot, Panhard&Levassor i De Dion-Bouton. No prvi pravi britanski autosalon organiziran je tek 1903. na inicijativu Royal Automobile Cluba i Fredericka R. Simmsa. Taj prvi autosalon održan je u londonskom Crystal Palaceu i na njemu je sudjelovalo 200 izlagača koji su svojim proizvodima privukli više od 10.000 posjetitelja. Treba znati da je tad na britanskim cestama prometovalo tek oko 8000 privatnih automobila! Ovaj salon se 1937. seli u Earls Court. British Motor Show svojedobno je šezdesetih i sedamdesetih bio specifičan po golišavim hostesama bujnih oblina koje su svojim seksepilom u biti zasjenjivale automobilsku raskoš. Ovaj salon automobila tijekom godina postao je institucija u društvu, ali nakon 2010. održava se tek sporadično i s lokalnim izlagačima. U kolovozu 2021. doživio je reinkarnaciju na Farnborough International Exhibition and Conference Centre pretvorivši se u show program na kojem su izloženi automobili bili sad u sporadičnoj ulozi.