Posljedice rata: Kako će se na svijet odraziti kriza s hranom?

Svein Tore Holsether kaže za CNN da svijet ide prema krizi s hranom koja bi mogla utjecati na milijune ljudi. Rekordno visoke cijene plina prisilile su tvrtku koju vodi, proizvođača gnojiva Yara International, da smanji svoju proizvodnju amonijaka i uree u Europi na 45% kapaciteta.
– Ne radi se o tome hoćemo li imati krizu s hranom. Važno je koliko će ta kriza biti velika – rekao je Holsether za CNN Business.
Dva tjedna nakon što je Rusija napala Ukrajinu, cijene ključnih poljoprivrednih proizvoda proizvedenih u regiji su naglo porasle. Najveći problem je pšenica, osnovna namirnica u u pekarstvu i domaćinstvima. Opskrbe iz Rusije i Ukrajine, koje zajedno čine gotovo 30% globalne trgovine pšenicom, sada su u opasnosti. Globalne cijene pšenice dosegle su najvišu razinu ranije ovog tjedna.
Drugi veliki problem je pristup gnojivu. Važna sirovina u poljoprivredi nikad nije bila skuplja jer se izvoz iz Rusije zaustavlja. Proizvodnja u Europi također je pala zahvaljujući rastućoj cijeni plina, ključnog sastojka gnojiva na bazi dušika. Ministri poljoprivrede zemalja G7 izjavili su u petak da su odlučni učiniti ono što je potrebno kako bi odgovorili na krizu s hranom. Ali, bojeći se nestašice, zemlje se već okreću izvoznim restrikcijama. Egipat je upravo zabranio izvoz pšenice, brašna, leće i graha zbog rastuće zabrinutosti oko zaliha hrane u najmnogoljudnijoj državi arapskog svijeta. Indonezija je također pooštrila izvozna ograničenja na palmino ulje, koje je sastavni dio ulja za kuhanje, kao i u kozmetici i nekim proizvodima poput čokolade.
Ministri G7 pozvali su zemlje da drže svoja prehrambena i poljoprivredna tržišta otvorena i da ne podliježu neopravdanim restriktivnim mjerama na njihov izvoz. Čak i prije nego što je Rusija pokrenula rat u Ukrajini, globalni prehrambeni sustav bio je pred pucanjem. Kompleksni lanci opskrbe i nepredvidivi vremenski obrasci – često rezultat klimatskih promjena – već su gurnuli cijene hrane na najvišu razinu.
Broj ljudi na rubu gladi skočio je na 44 milijuna sa 27 milijuna u 2019., objavio je ovaj mjesec Svjetski program za hranu UN-a, a razlog je i činjenica da su pandemiji mnogi ljudi ostali bez osla.
Sukob između Rusije i Ukrajine, može pogoršati situaciju jer su obje države velike izvoznice hrane. Globalne cijene pšenice pale su s rekordno visokih razina posljednjih dana, ali su i dalje povišene. Očekuje se da će tako ostati neko vrijeme, kaže analitičar robe Rabobanka Carlos Mera. Sezona sadnje pšenice, koja uskoro počinje u Ukrajini, bit će poremećena ratom. Nije jasno hoće li biti dovoljno poljoprivrednika koji će obrađivati ​​zemlju i hoće li moći pristupiti strojevima i drugim osnovnim proizvodima koji obično stižu kroz crnomorske luke.
Izvoz proizvoda iz Rusije na svjetsko tržište također je postao teži jer tvrtke ne žele riskirati sankcije ili se baviti logistikom u blizini ratne zone. Rusija i Ukrajina služe kao žitnica za zemlje Bliskog istoka, južne Azije i subsaharske Afrike koje ovise o uvozu. Mnogi će zbog toga biti teško pogođeni.
Sigurnost pristupa hrani i cijene bit će na velikom udaru – to je sigurno.