Vremena u kojima smo strahovali od korozije već nakon koju godinu korištenja novog automobila daleko su iza nas pa ih mnogi vozači gotovo ni ne poznaju, no to ipak ne znači da hrđe na vozilima više uopće nema. Jamstva na prohrđavanje i lak kod novih automobila proizvođači danas u pravilu daju na šest, deset ili čak 12 (odnosno tri ili pet godina za lak), i premda se čini da su time svi eventualni problemi po tom pitanju riješeni, to nije baš uvijek tako.
Za početak, treba znati što je točno pokriveno ovim jamstvom, jer se to ne odnosi na svaku pojavu hrđe na vozilu, premda bi se tako moglo pomisliti. Zato je posebno važno za svaku marku i model vozila konkretno provjeriti koliko je trajanje spomenutog jamstva i na što se ono točno odnosi. Primjerice, formulacija koju vole koristiti mnogi proizvođači kaže da se pod prohrđavanjem podrazumijevaju perforacije u karoseriji koje su s unutrašnje probile na vanjsku stranu te su prouzročene pogreškama u proizvodnji ili korištenim materijalima. Površinska hrđa, pak, nerijetko se stavlja u isti koš s bojom pa u tom slučaju treba računati s jamstvom od tri ili pet, a ne od 10 ili 12 godina. Osim toga, neki od njih propisuju i što se točno smatra karoserijom, pa pritom popisuju vrata i poklopce motora i prtljažnika, ali s druge strane, pod nju ne priznaju dijelova poput branika ili šarki… Dakle, i u ovom slučaju posebno je važno čitati sva, pa i ona najmanja slova na jamstvenom listu. Dodamo li svemu tome i činjenicu da se rabljeni, posebno od pet do deset godina stari automobili danas unose i preprodaju više nego ikad, posla za limare, ali i lakirere koji se bave sanacijom navedenih i sličnih problema u dogledno vrijeme sigurno neće nedostajati.
Korozije se, dakako, ne treba panično bojati, ali i o njoj svakako treba voditi računa, što uostalom potvrđuje i struka. O svemu tome porazgovarali smo s Dragom Novačićem, iskusnim autolimarom iz auto kuće Subaru Lončarić, kojemu smo postavili niz pitanja o tome može li se i kako prevenirati nastanak korozije te što po tom pitanju treba napraviti vlasnik automobila, zatim na koje sve ranjive dijelove automobila treba obratiti posebnu pozornost, je li i kad isplativa zaštita podvozja bitumenom, kako izgleda popravak dijelova koji su već nagrizeni prvim tragovima korozije, kao i što može, da se zaštiti, učiniti kupac rabljenog automobile…
– Kod korozije na karoseriji najvažnija je, u svakom slučaju, rana preventiva, da ne ode predaleko. Isto tako, treba napomenuti, obavezno je temeljito pranje vozila od svih nečistoća i soli, uključujući i podvozje. Nadalje, bilo bi dobro i dva puta godišnje odraditi poliranje karoserije ili premaz s voskom, kako zbog ultraljubičastih zraka ljeti, tako i zbog naslaga soli i kamenčića zimi – objašnjava Novačić.
Osim pranja koje je najvažnije, u slučaju pojavljivanja korozije, dodaje, sva manja oštećenja treba sanirati što je ranije moguće. Hrđu treba očistiti i područje premazati kvalitetnim antikorozinom (pri čemu se najboljim u njegovoj praksi, kaže, pokazao Convert od Wurtha), a sljedeći potezi zatim su dvokomponentni epoksi temelj i premaz bojom.
Hrđa se, inače, najčešće pojavljuje po rubovima, odnosno na mjestima spojeva dvaju limova, dakle na pragovima, rubovima blatobrana ili haube, rubovima vrata… Nastanak korozije, osim toga, mogu pokrenuti čak i najmanja oštećenja koja su nastala, primjerice, od udarca kamenčića, a posebno je važno znati i podatak da je, ako je automobil bio oštećen i popravljan, veća vjerojatnost da će se na njemu početi pojavljivati prvi tragovi korozije.
Što se tiče podvozja, opet vrijedi ista stvar, nakupine blata po muldama sadrže vlagu i zbog toga mogu prouzročiti koroziju. Drugim riječima, i ovdje čistoća znači pola posla. Na podvozju stradaju mostovi, krakovi i opet spojevi karoserije. Zbog svega toga, ističe stručnjak, nakon nekih deset godina gotovo je svaki automobil dobar kandidat za temeljito pranje i čišćenje te eventualnu zaštitu bitumenom.
Dakle, hrđu je potrebno temeljito očistiti, odnosno ukloniti sve do čistoga, sasvim zdravog tkiva. Kod nekih je primjeraka, nadalje, potrebno i mjestimično pjeskarenje (kod težih slučajeva) ili barem čišćenje četkom (kod lakših slučajeva), kao i premaz antikorozinom, odnosno dvokomponentnim temeljem te zaštita bitumenom, a iznutra vosak.
Novačić se slaže da se uvozom sve više rabljenih automobila izvana pojavljuju i sve češći problemi s hrđom kod lima te oksidacijom u slučaju aluminija. Da kupci takvih vozila ne bi ušli u velike gubitke umjesto da uštede, pametno je ciljani automobil temeljito pregledati kod stručnog autolimara jer su troškovi kvalitetne zaštite veliki. Ako se radi prema pravilima, to je skup i vrlo zahtjevan posao koji moraju obavljati isključivo stručnjaci.
No osim njih, upozorava, na tržištu se danas može naći i sve više onih drugih “majstora” koji za relativno malen novac, samo našpricaju podvozje bitumenom, ali to obave bez ikakvog prethodnog čišćenja. Tako ne samo da ne saniraju problem, nego ga samo zamaskiraju te samim time još i unište mogućnost bilo kakvog naknadnog kvalitetnog popravka. Zato je posebno važno kome ćete povjeriti obavljanje ovakvog i sličnih poslova na limariji…
