Autoindustrija u Hrvatskoj: Više od osam tisuća zaposlenih i gotovo 3.5 milijardi kuna prihoda!

U Hrvatskoj imamo IT tvrtke i stručnjake koji svoje iskustvo i znanje iz drugih područja mogu primijeniti u razvoju rješenja za automobilsku industriju

Hrvatska nema snažnu autoindustriju poput Slovačke, Češke, Mađarske ili Slovenije pa ni Srbije, jer jednostavno nismo uspjeli privući nekog od velikih proizvođača automobila da kod nas izgradi svoju tvornicu i zaposli tisuće radnika. Istina, u posljednjem desetljeću pojavili su se Rimac Automobili, koji su s razvojem električnog sportskog automobila postali svjetski poznati i uspjeli privući investicije Hyundaija i posebno Porschea, koji je hrvatskoj tvrtki čak i prepustio upravljanje glasovitim Bugattijem. Osim razvoja i proizvodnje superautomobila Rimac Nevere, koji je perjanica tvrtke iz Svete Nedelje, Rimac Grupa u sklopu svoje druge tvrtke Rimac Tehnology proizvodi tehnološki napredne komponente za mnoge proizvođače i zapošljava više od 1000 radnika.

No mnoge hrvatske tvrtke rade za autoindustriju, i to vrlo uspješno. Plastične dijelove, stakla, dijelove za motore i turbopunjače, kožne presvlake, naslone za glavu, odljevke od aluminijskih legura ili naprave koje se koriste pri proizvodnji automobila, samo su neki od proizvoda koje hrvatske tvrtke isporučuju najvećim svjetskim proizvođačima automobila poput Volkswagena, Renaulta ili Mercedesa i BMW-a. Neke od tih tvrtki rade i za druge industrije, no većina ih primarno isporučuje proizvode za autoindustriju.

– Tvrtke koje su se dobrovoljno okupile u Zajednici proizvođača za autoindustriju HGK pretežiti su izvoznici, a u 2020. godini ostvarile su 3.445,567.529 kuna prihoda te su zapošljavale 8200 radnika. Radi se o proizvođačima dijelova i pribora za automobilsku industriju, kabelskih setova, stakala, sjedala, ljevaonicama i tehnologiji – kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
S obzirom na to da nisu sve tvrtke u Zajednici proizvođača za autoindustriju, radnika koji neposredno i posredno rade za autoindustriju u Hrvatskoj je sigurno više od 10.000, a zbog pandemije, nedostatka čipova i rata u Ukrajini, u posljednje dvije godine je globalni poremećaj proizvodnih procesa u autoindustriji utjecao i na njih.

– Godine 2020. pandemija je uzrokovala zatvaranja i prekide proizvodnih procesa, a od pokretanja gospodarstva svjedočimo nestašici poluvodiča i značajnim produljenjima rokova isporuke. Značajno su porasle i cijene sirovina i energenata što je stvorilo dodatan pritisak. Krajem prošle godine neka predviđanja su govorila kako će se u ovoj godini tržište stabilizirati i da će se oporavak automobilske branše dogoditi u 2023. godini. No s ratom u Ukrajini situacija je još kompliciranija. Ponovno su zatvorene neke tvornice te obustavljene operacije i isporuke u Rusiju, a prodaja novih automobila u Europi nastavila je padati – kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Jedna od tvrtki koju je pogodila pandemija je najveća hrvatska tvrtka iz automobilskog sektora, solinska AD Plastik Grupa. 

– AD Plastik Grupa ima osam tvornica u pet zemalja. Tri tvornice u Hrvatskoj, od čega jednu u Solinu i dvije u Zagrebu, po jednu u Srbiji i Mađarskoj, joint venture kompaniju u Rumunjskoj i dvije tvornice u Rusiji. Sveukupno zapošljavamo oko 2500 ljudi, od čega je polovina zaposlena u Hrvatskoj. S obzirom na to da u Hrvatskoj ne postoji tvornica automobila, naše hrvatske tvornice izvoze sto posto svojih proizvoda. U 2021. ostvarili smo 1,1 milijardu kuna poslovnih prihoda, što nije realno uspoređivati s 2019., koja je bila rekordna godina u povijesti naše kompanije. Pandemija i posljedično nedostatak poluvodiča značajno su utjecali na proizvodnju automobila i industriju u cijelosti, ali očekuje se kako bi se krajem godine ta situacija trebala postupno stabilizirati – rekao nam je Marinko Došen, predsjednik Uprave AD Plastik Grupe.
Budući da AD Plastik ima dvije tvornice u Rusiji, na njih je značajno utjecao rat u Ukrajini i sankcije Rusiji.
– Nemoguće je davati procjene u ovom trenutku jer je situacija neizvjesna. Naše tvornice u Rusiji trenutačno ne rade, s manjim izuzecima, jer ne rade proizvođači na tom tržištu. Mi smo svakako spremni na različite scenarije i kratkoročno smo svjesni izazova i zahtjevnosti situacije, ali naša je dugoročna procjena optimistična. Automobilska će se industrija dugoročno sigurno oporaviti i značajno razviti, a siguran sam kako će tako biti i s našom kompanijom – kaže Došen.
U međuvremenu je Renault Grupa, za koju je AD Plastik u svojim ruskim tvornicama najviše radio, prodala tvrtku Renault Russia Gradu Moskvi i 67,69% udjela u AvtoVazu ruskom institutu NAMI (Središnji institut za istraživanje i razvoj automobila i motora), pa se očekuje da bi proizvodnja u tim tvornicama uskoro mogla ponovno započeti s radom, a posljedično i njihovi dobavljači.

Jedna od velikih tvrtki koja radi za autoindustriju je Cimos, koja ima dvije tvornice u Istri (Buzet i Roč), a u vlasništvu je talijanske tvrtke TCH. Proizvodi aluminijske dijelove poput kućišta za turbopunjače ili nosače pumpe za vodeće svjetske proizvođače automobila. Cimos je imao financijskih problema i prije pandemije, koje su uspjeli riješiti, a globalna kriza u autoindustriji donijela je nove. Stoga je krajem 2020. zatvorena tvornica u Labinu, a u dvije preostale tvornice radi  640 zaposlenika. Zbog obujma posla u određenim periodima privremeno zapošljavaju i radnike iz susjednih država.
Benkovačka tvrtka LTH Metalni lijev zapošljava više od 500 radnika, a godišnji prihodi od prodaje kreću se na razini od oko 350 milijuna kuna te je godinama stabilan i uspješan dobavljač u automobilskoj industriji. Proizvode aluminijske odljevke isključivo za autoindustriju i gotovo svi proizvodi se plasiraju na tržište EU. Najznačajniji kupci su premium proizvođači automobila poput Mercedesa, BMW-a ili Audija, ali i drugi veliki proizvođači u autoindustriji poput Continentala, Valeo-Siemensa ili ZF-a.

A znate li da vozači nekih od najluksuznijih automobila na svijetu gledaju kroz stakla proizvedena u našem Lipiku? Lipik Glas je jedna od najznačajnijih tvornica ravnog stakla u Hrvatskoj, posebice stakala za automobilsku industriju i vodeći svjetski dobavljač stakla za niskoserijsku visokokvalitetnu autoindustriju.  S oko 270 stalno zaposlenih i s klijentima koji uključuju industriju vlakova, poput proizvođača vlakova Bombardiera, te tvornice prestižnih automobilskih marki poput Bentleya, Lamborghinija, McLarena, Aston Martina te londonskog taksi poduzeća LTI te hrvatske Rimac Nevere. lipička je staklana jedna od najznačajnijih tvornica u svojoj branši u Europi. Od srpnja 2017. godine Lipik Glas je u vlasništvu talijanske korporacije Isoclima SpA, jednog od najvećih svjetskih proizvođača automobilskih stakala.

Austrijska tvrtka Boxmark Leather jedan je od najvećih svjetskih proizvođača kože, točnije kožnih navlaka za automobile, avione, brodove i kruzere, vlakove te kućni namještaj. Boxmark, izvorno tvrtka iz tekstilne industrije, jedan je od najznačajnijih svjetskih proizvođača kožnih sjedala za autoindustriju za proizvođače poput VW koncerna, BMW- ili Mercedesa. U Hrvatsku je stigao 2001., kad je otvorio prvi proizvodni pogon u Trnovcu Bartolovečkom pored Varaždina, pogon u Zlatar Bistrici otvoren je 2012., a u Gornjoj Vrbi kraj Slavonskog Broda 2015. godine. No zbog krize je pogon pored Slavonskog Broda zatvoren krajem prošle godine i 259 radnika je dobilo otkaz. Unatoč krizi u autoindustriji, Boxmark je i dalje tvrtka koja zapošljava više od 2000 radnika u Hrvatskoj, uglavnom žena.

Još jedna tvrtka koja kombinira tekstilnu industriju i autoindustriju je Pro Mimato iz Kerestinca pokraj Zagreba u čijim pogonima se prema narudžbi za određeni automobil tipski izrađuju presvlake i tepisi, a uz sufinanciranje iz EU fondova nedavno su proširili svoj pogon.
Zagorska tvrtka Kostel promet iz Pregrade izrađuje komponente sjedećih sustava za vozila, primjerice, naslone za glavu, naslone za ruku te dijelove od tekstila i kože koji se ugrađuju u vozila. Zapošljavaju oko 500 djelatnika i rade kao Tier2 dobavljač za automobile poznatih marki kao što su BMW, Citroen, Land Rover, Mercedes, Nissan, Toyota i Volvo, a dnevna proizvodnja iznosi više od 17.000 jedinica. 

Još jedna uspješna tvrtka iz Hrvatske koja radi za autoindustriju jest slavonski Multinorm iz Županje. Već gotovo 20 godina radi s europskim automobilskim divovima Audijem, BMW-om i VW-om za koje dizajniraju i izrađuju naprave koje se koriste pri proizvodnji automobila. Čak 99% proizvodnje završava u inozemstvu, a zapošljavaju 235 radnika. No autoindustrija se mijenja elektrifikacijom i sve modernijim infotainment sustavima, pa su i u autoindustriji sve bitnije softverske tvrtke. Tako je i  hrvatska tvrtka za dizajn i razvoj softvera Infinum u partnerstvu s Porsche Digitalom, podružnicom njemačkog proizvođača sportskih automobila Porschea, u Hrvatskoj u rujnu 2020. osnovala novu kompaniju – Porsche Digital Croatia. Porsche Digital Croatia čine stručnjaci za dizajn i razvoj softvera, obradu podataka, umjetnu inteligenciju i strojno učenje, a u zagrebačkom razvojnom centru rade na digitalnim proizvodima orijentiranima na unapređenje procesa unutar Porschea i poboljšanje korisničkog iskustva. U prvoj godini su zaposlili 45 radnika, a plan je ove godine zaposliti još 50 radnika. U prve tri godine u razvoj tvrtke će uložiti 10 milijuna eura, a Porscheu je Infinum preporučio Mate Rimac.
Upravo je u Rimčevu tvrtku Porsche uložio još veći novac i ima 23,25 posto udjela u Rimac Grupi, a najveća investicija je bila 2021. godine čak 70 milijuna eura. Električna mobilnost, napuštanje motora s unutarnjim izgaranjem te automobil koji je postao softverska platforma drastično mijenjaju automobilsku industriju. Sve navedeno imat će velike posljedice na tradicionalne poslovne modele, proizvodnju i na zaposlene, a jače će pogoditi proizvođače dijelova. 

Transformacija automobilske industrije sa sobom nosi i promjenu u lancima vrijednosti te je za pretpostaviti da će sve veći dio prihoda ubirati tvrtke koje rade tehnološka i digitalna rješenja. Tu će se ostvarivati i veće marže u odnosu na proizvođače automobilskih dijelova i pribora. U Hrvatskoj imamo IT tvrtke i stručnjake koji svoje iskustvo i znanje iz drugih područja mogu primijeniti u razvoju rješenja za automobilsku industriju. Zbog toga bismo u razvoju softvera i aplikacija za vozila mogli vidjeti veću dinamiku, što bi, uz već etablirane proizvodne i tehnološke tvrtke, osnažilo poziciju Hrvatske u europskoj automobilskoj industriji – kažu u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Investicije velikih proizvođača poput Porschea u Hrvatsku dolaze, no može li Hrvatska privući kapitalnu investiciju poput izgradnje tvornice automobila, kao što su to uspjele gotovo sve države u našem okruženju.
– Privlačenje investicija u Hrvatsku je nužno, ali moramo stvoriti sve potrebne preduvjete za to. Dovođenje nekog proizvođača u Hrvatsku imalo bi višestruku korist jer svaka tvornica automobila za sobom povlači i niz dobavljača koji otvaraju radna mjesta u malom radijusu oko nje. Za hrvatsko gospodarstvo bi takva investicija imala izniman značaj i potrebno je uložiti maksimalne napore da se to ostvari. Na realizaciji takvih projekata potrebno je kontinuirano raditi, jer kad se stvori prilika, potrebno ju je bez zadrške prigrliti – rekao  je predsjednik Uprave AD Plastik Grupe Marinko Došen.