Odluka jednog hrvatskog suda: Oduzimanje prednosti prolaska ili brzina, što je veći krimen?!

Vozač se mora sa sigurnošću uvjeriti da svojim izlaskom na cestu s prednošću prolaska neće ugroziti sudionike koji se kreću tom cestom makar se oni i nepropisno kretali, pod uvjetom da je mogao uočiti nailazak vozila

Prometne nesreće uzrokovane oduzimanjem prednosti odveć su česte. Na žalost u toj kategoriji ne manjka onih sa smrtnom posljedicom. Osobito se tome svjedoči u srazu vozila i motocikla. Postoje i među njima oni koji stradavaju unatoč tome što se propisa drže kao pijan plota. No postoje, kao i u svim ostalim sferama,  oni drugi. Ležerniji, lepršaviji, oni koji na prometne propise i pravila gledaju kao nepotrebne utege i bespotrebni ograničavajući faktor u njihovoj vožnji.  Prebrzi su, mnogi voze bez vozačkog ispita odgovarajuće kategorije, ne nose zaštitnu opremu. Točno, krše prometne propise no je li to razlog zbog kojeg se baš ginuti mora. Umire se samo jednom, a bilo bi zgodno dočekati neke pristojne godine za taj čin i ne skončati baš na asfaltu.

Vi se vozilom uključujete na cestu s prednošću prolaska i naletjeli ste  na drugo vozilo koje se kreće tom „glavnom“ cestom vozeći nepropisno! Tko je kriv i u kojoj je mjeri kriv? Tu odmah morate razlikovati dva postupka koja će se povodom tako nastale prometne nesreće vjerojatno voditi. Jedan je onaj zbog kršenja prometnih propisa, drugi je onaj koji se tiče naknade štete. Kad je riječ o naknadi štete, da utvrđivat će se u postocima koliko je koji vozač doprinio nastanku štete. Međutim, što je s krivnjom i stajalištem suda u kaznenom postupku. Ako je netko u prometnoj nesreći smrtno stradao vodit će se kazneni postupak. Tko je kriv u situaciji kad su oba sudionika kršila prometne propise? Bitno je to kada nekom nad vratom poput sječiva giljotine visi zatvorska kazna. Provesti godinu ili više njih u instituciji koju krase rešetke na prozorima i stanovita ograničenja osobne slobode, nije nešto što bi itko priželjkivao, a imati nečiji život na savjesti još je manje poželjno stanje.

Dakle, sudar između vozila koje se protivno propisima uključilo na cestu s prednošću prolaska i drugog koje vozi nedopuštenom brzinom. Tko je tu kriv, odnosno tko je tu više kriv? Kršili su se prometni propisi s obje strane.

Tu se treba prisjetiti diskvalifikacijskih pitanja s vozačkog ispita? Zbog čega se beziznimno pada? Raskrižja! Ceste s prednošću prolaska! Sjetite se onog čime su vas davno ili možda ne tako davno davili i što su vam u glavu nastojali uliti u autoškoli. Kada se uključujete na cestu s prednošću prolaza morate propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom. Sva! Ukoliko ona nemilice prolaze i prolaze vi čekajte i čekajte i čekajte. To vam nalaže propis! Tek kad se uvjerite da se radnja uključivanja u promet na cesti s prednošću prolaska može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu, krenite.  Život i ležernost koju nosi dugogodišnji vozački staž modificiraju ovo pravilo na kojem u autoškoli inzistiraju. Znate ono, kad bi vi čekali sto posto čistu situaciju, nikad se ne bi uključili, zato po gasu, pa se ugurajte, valjda će netko prikočiti! Pogrešno, pogrešno! Opasno, smrtno opasno!

Županijski sud u Bjelovaru u kaznenom predmetu Kž-294/2021 (presuda od 29. lipnja 2022.) vođenom zbog kaznenog djela protiv sigurnosti prometa – izazivanjem prometne nesreće u cestovnom prometu s na žalost smrtnom posljedicom, iznio je stav kako se  to prema njegovom shvaćanju i tumačenju treba  percipirati odredba Zakona o sigurnosti prometa na cestama koja nalaže vozaču koji ulazi vozilom na cestu koja je prometnim znakom označena kao cesta s prednošću prolaza da je dužan propustiti sva vozila koja se kreću tom cestom.

Na žalost, riječ je o predmetu u kojem je osobno vozilo naletjelo pri nepropisnom uključivanju na cestu s prednošću prolaza na motocikl, a motociklist je smrtno stradao.  Po shvaćanju i tumačenju navedenog suda predmetna zakonska odredba znači da se vozač mora sa sigurnošću uvjeriti da svojim izlaskom na cestu s prednošću prolaska neće ugroziti sudionike koji se kreću tom cestom makar se oni i nepropisno kretali, pod uvjetom da je mogao uočiti nailazak vozila.

Obratite pozornost! Čak i ako se cestom s prednošću prolaska drugi sudionik nepropisno kretao!

U konkretnoj pravnoj stvari smrtno stradali motociklist doista se kretao nedopuštenom i neprilagođenom brzinom od 90 km/h, znatno višom od propisane na tom dijelu kolnika, bez položenog vozačkog ispita, s upaljenim dugim svjetlom, bez zaštitne kacige. Postojala je mogućnost da motociklist izbjegne tu nesreću da se kretao propisanom brzinom od 50 km/h, odnosno da je u trenutku ulaska drugog vozila tj. vozila optuženika u raskrižje reagirao skretanjem na lijevu stranu kolnika ili poduzeo radnju kočenja.

Vi tu jamačno uočavate niz propusta i niz kršenja propisa od strane motocikliste. Sve pobrojano kao što je navedeno. Sud na to konstatira kako je neosporno da se stradali motociklist kretao nedopuštenom i neprilagođenom brzinom kao i da je izostala njegova pravodobna reakcija radi izbjegavanja nesreće ali ta nepropisnost  ne može isključiti kaznenu odgovornost drugog vozača, okrivljenika za nepropisno ulaženje u u raskrižje, već se može jedino raditi o okolnosti od značaja za kažnjavanje. Sud nadodaje kako načelo povjerenja da bi se optuženik, vozač osobnog voziula pouzdao u činjenicu da motociklist vozi dopuštenom brzinom, poštujući sve prometne propise vrijedi samo za sudionika u prometu koji postupa propisno. Stoga se na to načelo ne može u konkretnom slučaju pozivati optuženik koji je mogao uočit nailazak oštećenika na motociklu na cesti s prednošću prolaska na udaljenosti od oko 80 metara kada je započeo radnju uključivanja na tu cestu. Bio ga je dužan propustiti. To što okrivljenik navodi u svojoj obrani da uopće nije vidio nailazak oštećenika kojeg je s obzirom na konfiguraciju kolnika i nalaz vještaka morao uočiti, samo upućuje da je vozač osobnog vozila, optuženik postupao i suprotno pravilu iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama koje propisuje dužnost vozača da obrati pozornost na ostale sudionike u prometu i uvjeri se da radnju uključivanja u promet na cestu s prednošću prolaska može učiniti bez opasnosti za druge sudionike u prometu.

Kakvu je kaznu dobio u ovom predmetu vozač vozila koje je naletjelo na motociklistu koji je svojom vožnjom također prekršio niz odredaba Zakona o sigurnosti promet na cestama? Brzina, bez vozačkog ispita, duga svjetla, bez zaštitne kacige, izostanak pravodobne reakcije kočenjem ili skretanjem u lijevo. Vozaču koji se ogriješio o propis koji obvezuje da se pri uključivanju na cestu s prednošću prolaska propuste sva vozila koja se kreću tom cestom, izrečena je kazna zatvora u trajanju od jedne godine. Sud je kao olakotne okolnosti pri tom uzeo i njegovu dosadašnju neosuđivanost, izraženo žaljenje ali i okolnosti koje se odnose znatan doprinos smrtno stradalog motocikliste nastaloj nesreći i njegovu nepropisnu vožnju.

Zaključno! Cesta s prednošću prolaska. Glavna cesta! To što se po njoj nepropisno kreću vozila ne daje vam pravo da i  vi kršite prometne propise. Osobito vas ne oslobađa krivnje za vaše protupravno postupanje.