Nije jednom zabilježen slučaj da se vozač pojedinog vozila koje vapi za kakvom opsežnom limarskom intervencijom ili čak i zahtjevnijim mehaničarskim zahvatom „podmetne“ u kakvu spornu prometnu situaciju. Doslovno „ukliže“ i isprovocira sraz s drugim vozilom sve ne bi li razne nedostatke na svom vozilu pokrio s tuđe police obveznog autoosiguranja. Tvrdeći da su oni proizišli upravo iz te prometne nesreće. Nekako, ne uvijek ali češće se za žrtve znaju birati žene. Još je uvijek prisutan stereotip da će se njih lakše uvjeriti da su skrivile prometnu nesreću, da će se one šokirati i posve oduzeti od preplašenosti u toj situaciji i da će im se u konačnici moći servirati da su pričinile neopreznom vožnjom štetu pa skoro epskih razmjera. Sve kako bi se u najboljoj kvazi namjeri postigao dogovor da se na vozilu onog mudrijaša popravi i ono što posve sigurno ne potječe od te konkretne prometne nesreće. Nije rijedak slučaj da se naknadno neiskusnog vozača/vozačicu nastoji uvjeriti da su neopreznim izlaskom s parkirališta očešali čitavu jednu stranu vozila osobe, koja si utvara da je domišljata i kreativna, pri čemu je njezino vozilo ostalo neoštećeno. Tu i tamo zaborave jesu li bili parkirani s lijeva ili s desna, pa ih greška u temeljnim podacima anulira u nakani prijevare, a znaju zaboraviti i na postojanje kamera, kao i na postojanje opcije da osoba na koju su se namjerili nije ni tako naivna, ni tako bespomoćna. Zna se naknadno zvati i policija koju se također nastoji uvjeriti da se prometna nesreća s konkretnim oštećenjima na vozilu ne samo dogodila, već i da je vozač koji ju je uzrokovao drsko otišao ne ostavivši podatke tj. bez popunjavanja i potpisivanja Europskog izvješća o nezgodi.
Nije mali broj osoba koje su se našle u situaciji u kojoj im netko želi smjestiti! Valjda moraju postojati neki dokazi, neki dokazi koji će biti moćniji od, recimo, lažnog svjedoka koji se nalazio u vozilu mudrijaša i životom se kune u neistinu „da je doista do prometne nesreće i štete na vozilu došlo“. To što ta šteta potječe iz davnijeg vremena i iz neke druge prometne nesreće, možda baš uzrokovane krivnjom tog „mudrijaša“, drugi je par rukava. Bitno je naći žrtvu, njoj natovariti krivnju, točnije namiriti se iz njenog džepa, njene police, popraviti oštećenja koja su od ranije, od tko zna od kada!
Ukoliko ste se samo naslonili na nekog i posve ste sigurni da mu niste odvalili pola vozila, kako tvrdi, ne dajte se! Ukoliko niste krivi, poričite, branite se. Spas u analizi dinamike štete i nastalim oštećenjima, kao i uvijek kad su stručne stvari u pitanju dolazi od sudskih vještaka. Oni su u mogućnosti utvrditi s obzirom na intenzitet i raspored oštećenja nastalih na vozilu, odnosno vozilima potječu li ta oštećenja iz konkretne ili neke druge prometne nesreće.
Općinski prekršajni sud u Zagrebu presudom PP-19156/2021 od 12. listopada 2022. oslobodio je okrivljenicu optužbe da je uzrokovala prometnu nesreću u kojoj je nastala materijalna šteta upravo na temelju vještačkog nalaza u kojem se konstatira da „doticanjem“ vozila nisu mogla nastati nikakva oštećenja i da oštećenja na drugom vozilu ne potječu iz te prometne nesreće.
Okrivljenicu se naime teretilo da je neopreznom vožnjom unazad naletjela na prednji dio drugog vozila koje je u trenutku nesreće bilo zaustavljeno iza nje pa je u nesreći nastala materijalna šteta. Pored toga teretilo ju se da je nakon prometne nesreće napustila mjesto prometne nesreće a da nije popunila i potpisala Europsko izvješće, niti na drugi način ostavila svoje osobne podatke i podatke o vozilu drugom sudioniku tog događaja. Kažnjiva su dakako, oba opisana postupanja. Na izdani prekršajni nalaz okrivljenica je prigovorila, poričući izvršenje prekršajnih djela koja joj se stavljaju na teret. Nije sporila kako je nakon što je uočila slobodno parkirno mjesto upalila sva četiri pokazivača smjera, provjerila prometnu situaciju i lagano krenula unatrag kako bi se parkirala na slobodno mjesto. Međutim, nakon što je krenula i prošla 1-1.5 metar došlo je do kontakta zadnjeg dijela njezinog vozila i prednjeg dijela drugog vozila koje je bilo iza nje, nije ga uočila prije nego je krenula unatrag. Nakon tog kontakta izišla je iz svog vozila, porazgovarala s vozačem drugog vozila, oboje su konstatirali kako nema oštećenja niti na jednom vozilu. Zatim je mirno otišla u trgovinu, nije zvala policiju, nije razmijenila podatke.
Međutim, to se ne poklapa s pričom drugog sudionika te nesreće. On je iskazao da je stajao svojim vozilom iza vozila gore spomenute vozačice. Prema njegovom kazivanju ona je iznenada krenula vožnjom unatrag i zadnjim krajem svog vozila udarila u prednji dio njegovog vozila na kojem su nastala oštećenja. Izišla je i rekla mu nije vam to ništa i otišla bez razmjene podataka. Nakon toga on je pozvao policiju koja je napravila očevid. Doduše u sudskom postupku je naveo da pretpostavlja „da je prednji branik njegovog vozila već prije bio oštećen i popravljan, te je uslijed udara vozila okrivljene došlo do pucanja boje i kita na lijevoj strani prednjeg branika“.
Svatko je tvrdio svoje! Svatko je imao svoju verziju priče! Onda na scenu stupa vještak prometne struke, njegovu verziju događanja, odnosno njegov nalaz i mišljenje sud je u cijelosti prihvatio. „Vještak je u svom nalazu i mišljenju, naveo da je uvidom u spis vidljivo da na stražnjem dijelu vozila okrivljene, posebno na stražnjem braniku nema oštećenja, već je na stražnjoj desnoj strani obrisana prašina sa branika, dok su na prednjoj lijevoj strani vozila oštećenog vidljivi tragovi jačeg udara u prednji lijevi dio branika vozila oštećenog. Vještak je zaključio da se ne može isključiti mogućnost da je okrivljena vožnjom unatrag lagano dotaknula stražnjim dijelom svoga vozila prednji dio vozila oštećenog, međutim posljedično niti na jednom od ova dva vozila nisu mogla nastati nikakva oštećenja. Istakao je da oštećenja utvrđena na vozilu oštećenog ne potiču iz ove prometne nesreće, te da trag brisanja na stražnjem dijelu vozila okrivljene ne predstavlja oštećenje, već samo skidanje prašine“.
Može li se vještački nalaz i mišljenje pobijati, može, dakako! Može li vještak pogriješiti? Može dakako, ali ukoliko ste tog stajališta, morate mu prigovoriti, biti konkretni iznijeti primjedbe. Ovdje se to nije dogodilo, pa je sve vodilo konstataciji da je tu jedna strana zaigrala na neistinu! Sud je tu da pravilno i potpuno utvrdi relevantno činjenično stanje. Može i sud pogriješiti pa pogrešnoj strani pokloniti vjeru. Postoje zato pravni lijekovi i drugostupanjski sudovi. Stoga ako se osjećate izigranima, krenite u dokazivanje.
U svakom slučaju, sad znate i da se izraz tek skinuti prašinu s vozila ne rabi samo u svakodnevnoj neformalnoj komunikaciji, već i u sudskim postupcima, budući ga koriste sudski vještaci, a uvažava i sud. Tako je u konačnici sudac u cijelosti prihvatio obranu okrivljene, koja je navela da kritične zgode nije došlo do prometne nesreće, obzirom da je kontakt između njezinog vozila i vozila oštećenika bio toliko lagan da nisu nastala nikakva oštećenja, te da iz tog razloga nije imala niti potrebu zvati policiju, te razmijeniti podatke s drugim sudionikom, a njezinu je obranu u cijelosti potvrdio i prometni vještak u svom nalazu i mišljenju, koji se temelji na dokumentaciji u spisu i iskazima sudionika prometne nesreće.
Ako postoji samo kontakt vozila ali ne i oštećenja izazvana tim kontaktom, nema prometne nesreće, nema ni sankcija koja se vežu uz prometnu nesreću. Ne smatra se prometnom nesrećom, puko naslanjanje na drugo vozilo. Zakon daje definiciju prometne nesreće, i ako se stvari ne mogu podvesti pod tu definiciju, ne može se govoriti o prometnoj nesreći. Vidite kako neke očigledne stvari u koje se svatko na prvu razumije, nisu baš tako očigledne. Načelno, rekli biste pa svatko zna što jest, a što nije prometna nesreća. Međutim, očito tome nije tako. Svašta ljudi podvode pod taj pojam. Prema Zakonu o sigurnosti prometa na cestama “prometna nesreća” je događaj na cesti, izazvan kršenjem prometnih propisa u kojem je sudjelovalo najmanje jedno vozilo u pokretu i u kojem je najmanje jedna osoba ozlijeđena ili poginula, ili u roku 30 dana preminula od posljedice te prometne nesreće, ili je izazvana materijalna šteta. Kada nema čak ni materijalne štete, nema prometne nesreće, pa nema ni obveze razmjene podataka s drugim vozačem, popunjavanja Europskog izvješća, Stoga vas nitko ne može niti osnovano teretiti da ste otišli „s mjesta nesreće“ ne ostavivši svoje podatke. Kako u gore navedenom predmetu ovom događaju nije niti jedna osoba ozlijeđena ili poginula, odnosno nije izazvana materijalna šteta, sud navodi kako je nedvojbeno da se ne radi o prometnoj nesreći, te je sudac utvrdio da se u ponašanju okrivljene nisu stekla obilježja djela prekršaja koja joj se stavljaju na teret.
