Udarili ste stupić ili kontejner autom: Morate li ostaviti svoje podatke…

primjeri doista govore da se za udarac vozilom u stup, stup koji je od udarca oštećen, vodi prekršajni postupak i izriču novčane kazne ako se ne ostave podaci!

Kada nekog ogrebete neopreznim izlaskom vozilom s parkinga red je, a i zakonska obveza, da ostavite papirić ispod brisača. Onaj na kojem će ispisati podatke o sebi i vozilu kojim ste izazvali prometnu nesreću. Kada nekog ogrebete to je ako netko još dvoji prometna nesreća. Za njeno postojanje nije neophodno udarom dovesti vozilo do neprepoznatljivosti!

Udaranje o drugo vozilo pri izlasku s parkirališta ili pri drugom manevru vrlo često dešava se vožnjom unazad. Postoje kamere u vozilu, postoje senzori za parkiranje, ali eto niti ih svi imaju, niti one koje ih imaju apsolutno štite od udara u drugo vozilo. Dakle, treba ostaviti oštećenom podatke o sebi i vozilu koje je uzrokovalo prometnu nesreću. Ukoliko vas čovječnost na to ne potakne, morate uvijek uzeti u obzir da je možda netko vidio što ste učinili, da je fotografirao vaš registarski broj, da postoje nadzorne kamere, da niste nevidljivi. U slučaju prometne nesreće samo s materijalnom štetom, kad na mjestu nesreće nema vlasnika vozila ili vlasnika druge oštećene stvari, vozač je dužan vlasniku vozila ili druge oštećene stvari ostaviti podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovao prometnu nesreću. Novčanom kaznom u iznosu od 390,00 do 920,00 eura kaznit će se vozač ako drugom sudioniku u prometnoj nesreći ili osobi vlasniku oštećenog vozila ili druge stvari ne ostavi svoje podatke ili ne popuni Europsko izvješće i napusti mjesto prometne nesreće.

Nekako su se vozači privikli na tu dužnost ostavljanja podataka kada se udari drugo vozilo čijeg vlasnika nema. No kad je riječ o „drugoj stvari“ u koju se udarilo i koju se oštetilo, tu stvari malo teže idu! Ono što mnogi smetnu s uma je da ne mora uvijek u igri biti šteta na drugom vozilu. Može to biti nečija imovina, koja nije vozilo! Recimo kad vožnjom unatrag napravite udubljenje na nečijoj ogradi. Ograda je onoga tko je vlasnik nekretnine, koja je njome ograđena, bar bi tako trebalo biti.

Stupići, stupovi, kontejneri sve nam to može biti prepreka koju ne vidimo. Oštetite li ih i ne ostavite podatke o sebi i vozilu, vlasniku stupa, stupića, kontejnera i ostalih prepreka, koje niste uspjeli izbjeći pri upravljanju vozilom, bit ćete kažnjeni! Nije šala! Dužni ste ostaviti podatke o sebi i vozilu, vlasniku stupa u koji ste udarili i kojeg ste oštetili, neovisno o vremenu kada se to dogodilo, neovisno o tome što je možda bila mrkla noć, odnosno posve gluho doba u kojem nikoga nije bilo na vidiku. Nikoga a osobito ne vlasnika stupa ili stupića, zapravo teško da ste znali i da znate tko mu je vlasnik! Papir, olovka, ljepljiva traka i mobitel! Je li to obavezna oprema za ovakve situacije i izbjegavanje novčanih kazni i prekršajne odgovornosti? Mašta kaže da bi valjalo pronaći neki papir, napisati svoje osobne podatke, podatke o vozilu zalijepiti ih temeljito ljepljivom trakom na predmetni stup, kontejner, ogradu, fotografirati tako „obavljen posao“, pa imati dokaz da ste vi podatke ostavili, a vlasnik ako naiđe, naiđe, ako uoči uoči, ako ne još bolje!  Mašta, ideja, je li to dovoljno? Zvati policiju, pa obavijestiti da ste udarili u stup, kontejner ogradu i da upravo ostavljate podatke vlasniku iako mu ne znate u tom trenutku identitet? Ne odmahujte rukom! Nije šala, prvi travanj je iza nas, a primjeri doista govore da se za udarac vozilom u stup, stup koji je od udarca oštećen, vodi prekršajni postupak i izriču novčane kazne ako se ne ostave podaci!

Općinski prekršajni sud u Zagrebu u presudi Pp-409/2021 od 12. veljače 2021. proglasio je krivom okrivljenicu što je vožnjom unatrag,  a da se nije uvjerila da to može učiniti bez opasnosti po druge sudionike u prometu ili imovinu, ne vodeći pri tom računa o smjeru kretanja i položaju svog vozila, kao ni o položaju objekata, kojom prilikom je stražnjim lijevim dijelom vozila naletjela na PVC spremnik za otpad vlasništvo kbr. … M ulice, a potom  je isti gurnula na zid stambene zgrade na istom kbr. Vlasništvo M. B., u kojoj prometnoj nesreći je nastala materijalna šteta za što joj je izrečena novčana kazna od 600 kn. Budući je istom zgodom nakon prometne nesreće navedenim automobilom napustila mjesto događaja, a da oštećenom vlasniku nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je uzrokovala prometnu nesreću, izrečena joj je za to djelo i novčana kazna od 900 kn. Okrivljenica je sljedećeg dana otišla potražiti vlasnika, međutim to je nije oslobodilo od kazne za napuštanje mjesta događaja nakon prometne nesreće bez ostavljanja svojih podataka oštećenom vlasniku!

Okolnost što ne znate u čijem vlasništvu se nalazi metalni stupić na nogostupu na koji ste naletjeli pri manevru vozilom, također vas ne oslobađa obveze ostavljanja vlastitih podataka njegovom vlasniku. Vozač koji je oštetio metalni stupić koji se nalazio sa sjeverne strane nogostupa i koji je nakon toga napustio mjesto događaja  a da vlasniku oštećene imovine nije ostavio podatke o sebi i vozilu kojim je počinio oštećenje također je proglašen krivim i kažnjen novčanom kaznom. Vidljivo je to iz presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu Pp-11498/2021 od 10. 9. 2021. Nije ga oslobodio  odgovornosti njegov navod sadržan u iznesenoj obrani da je nakon nesreće pogledao oštećenja na svom vozilu i metalnom stupiću i da doista nije znao koga bi kontaktirao kao vlasnika oštećenog metalnog stupića te je napustio mjesto nesreće.

Ništa bolje nije prošla ni vozačica koju je Općinski sud u Požegi u predmetu Pp-288/2023-3 od 23. ožujka 2023. proglasio krivom jer je oko 01,30 sati  vožnjom unatrag udarila u metalni stup koji je od udara pukao i pao na tlo, a koja je nakon toga napustila mjesto prometne nesreće, a da prethodno vlasniku oštećene imovine nije ostavila podatke o sebi i vozilu kojim je izazvala prometnu nesreću, premda je istaknula da je sutradan otišla u policijsku postaju prijaviti prometnu nezgodu. Osim novčane kazne izrečena joj je i zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom u trajanju od jednog mjeseca. Sud je obrazlažući odluku o zaštitnoj mjeri istakao da se radi o jednom od najtežih prekršaja iz oblasti Zakona o sigurnosti prometa na cestama i da ponašanje okrivljene predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost da će okrivljeni upravljajući vozilom ugroziti sigurnost prometa.