Četrdeset godina Volkswagen Golfa II: Nakon revolucije – evolucija!

Prvi Golf bio je revolucija unutar VW-a s obzirom na to da je Bubi nađen dostojan zamjenik. Druga generacija prije 40 godina započinje evolucijski ciklus vrste koja je postala simbolom automobilske dugovječnosti

Nakon pažljivog razmatranja, u Wolfsburgu je donesena odluka – Golf mora ostati Golf! Optički DNK Golfa je jedinstven i moramo ga zadržati tako da nema odstupanja od koncepta kojeg smo zamislili u početku stvaranja ovog automobila. No, to je sasvim novi automobil od branika do branika u skladu s motom: kontinuitet u konceptu, napredak u detaljima i kvaliteti. Forma slijedi funkciju! Dakle, primarno evolucija ne revolucija! Dio je to službenog priopćenja Volkswagena kojim je 1983. javnosti nakon šestogodišnjeg razvoja predstavljen Golf II.

Dakle, krucijalni element bilo je dosljedno održavanje izgleda. Ipak, bio je to potpuno novi automobil, revolucija u pogledu kvalitete i proizvodne tehnologije. Kompakt veličine nešto manje od četiri metra, bio je prvi proizvod Wolfsburga osmišljen za automatiziranu proizvodnju s robotima na proizvodnoj liniji i uz to podvrgnut učinkovitom programu zaštite od hrđe.

Herbert Schäfer bio je sada zadužen za dizajnersku alternativu prvoj generaciji koju je potpisao Giugiaro. Golf je bio moj smisao života! – izjavio je svojedobno Schäfer koji je potpisao drugu i treću generaciju Golfa. Jednostavna forma i čiste linije bila je vizija Golfa II koju je iscrtao Schäfer kojem su ograničavajući faktor bili zadržavanje kontinuiteta prepoznatljivosti prve generacije i prilagođavanje činjenici da je Golf II bio prvi automobil iz Wolfsburga prilagođen automatiziranom proizvodnom procesu.

Uz to trebalo je voditi računa da novitet mora zadovoljiti i stroge sigurnosne norme u Americi gdje je prodaja Rabitta bila sasvim dobro uhodana. U biti dok je Giugiaro imao punu slobodu poput mediteranskog umjetnika, Schäfer je morao umjesto kista u ruci držati kalkulator! Golf ostaje Golf, ali u svim smjerovima veći. Giugiarova uglata karoserija zamijenjena je blago zaobljenim aerodinamičnim oblicima koji su već na prvi pogled dali do znanja da se radi o Golfu.

S koeficijentom otpora zraka od 0,34 dvojka je bila za respektabilnih 19 posto aerodinamičnija od jedinice. Međuosovinski razmak iznosio je sada 2800 mm, što je značilo da je Golf narastao na 3980 mm (bio je 170 mm duži), a za 55 mm bio je i širi od prethodnika. Te su brojke najbolje osjetili putnici i to naročito straga gdje je bilo više prostora za noge odraslih putnika. Tu je i ozbiljniji prtljažnik s 336 litara koji bi uz obaranje stražnje klupe rastao na 1170 litara – porast za čak 30 posto.

Ta raskoš prostornosti dobivena je i smještajem plastičnog spremnika za gorivo u stražnjem lijevom uglu automobila. Poseban je biser bila činjenica da su vlasnici dvojke u serijskoj opremi dobivali mini rezervni kotač koji je služio samo za nuždu. Rezerva normalne veličine već tada je bila dio opreme uz doplatu! Interijer je također bio bogatiji i kvalitetniji od jedinice. Po pitanju motorizacije Golf je pratio temperament i užitak u vožnji koji su očekivali kupci koji su na jedinici polagali vozačke ispite. Za početak prodaje bili su na raspolaganju četiri benzinska i dva dizel četverocilindarska motora.

Bazni motor bio je 1,3 benzinac s 58 KS koji je umirovio stari 1,1. litarski iz jedinice. Štedljivi benzinac mogao je potegnuti do najviše 155 km/h uz prosječnu potrošnju oko 6,9 l/100 km (za 1,4 l/100 km manje od 1,1 motora)! Sljedeći u nizu benzinaca sa rasplinjačima bili su 1,6 litreni sa 75 KS te 1,8 l s 90 KS. Već od početka prodaje dvojka je bila dostupna i kao GTI, a ugrađeni 1,8 l motor je uz direktno ubrizgavanje goriva isporučivao 112 KS dovoljnih za brzinski maksimum od 191 km/h. GTI je osim tog motora raspolagao i sa tvrđim ovjesom te je bio bliži podlozi za 10 mm, a od 1985. diferencirao se od ostatka ekipe sa sprijeda dva para svjetala.

Dizelaši su bili dio kulturnog naslijeđa Golfa. Ovdje je izbor pao na 1,6 l atmosferski dizelaš sa 54 KS i 1,6 l turbodizelaš sa 70 KS. Za dvojku je napravljena i unaprijeđena varijanta s već ranije poznatom oznakom Formel E. U ovom slučaju Golf je imao ugrađen automatizirani Stop-Start sustav. Kupcima su na raspolaganju bile karoserije sa dvoja i četvora vrata, uz i kabriolet koji je u biti još uvijek bio baziran na prvoj generaciji. Golf II i Jetta II paralelno su razvijani tako da je nova Jetta predstavljena 1984. Golf sa ruksakom dijelio je mehaniku i podvozje sa dvojkom uz i dizajnerske detalje, a limunzina je imala prtljažnik sa 575 litara. Za 1985. Volkswagen je pripremio Golf GTI 16V. Isti 1,8 l 16V motor dobio je i Scirocco, a dodatnih 60 kg više nije bila prepreka da ova jurilica sa 139 KS (sa katalizatorom 129 KS) dosegne 200 km/h.

No za bitku sa Opel Kadettom GSI Volkswagen je trebao nešto ozbiljnije. Oznakom GTI G60 započelo je novo poglavlje u povijesti Golfa. Ugradnjom spiralnog mehaničkog kompresora (punjača) Golf je 1989. dobio 160 KS. Taj potencijal eksterijerno je bio pristojno naglašen, ali u interijeru je zabava izostala. Dodatni impuls GTI G60 dobio je simbiozom sa Syncro oznakom koja je označavala kod Golfa pogon na sve kotače. Syncro je VW uveo u kompaktnu klasu 1986., a radilo se o uparivanju pogona na sve kotače sa visko spojkom.

Redizajn dvojke napravljen je 1987. i podrazumijevao je sada nestanak trokutastkog dijela stakla u prednjim vratima, novu masku hladnjaka i branike te retovizore ugrađene sada uz A nosač. U interijeru su nova sjedišta i bolja oprema. Pojavom Golfa II i implementacijom stalnog pogona na sve kotače putem visko spojke 1986. aktivira se ideja Golfa u kaubojskoj opremi. Prvotno je 1989. na salonu u Ženevi javnost upoznala studiju Montana, off road viziju Golfa, s kojom u biti tada još uvijek nisu imali viziju što napraviti. Posjet mogućem i iskusnijem partneru u Austriji, tvornici Steyr Fahrzeugtechnik GmbH, otvorio je vidike marketinške strategije spram ciljane skupine kupaca s ambicijama prema terencima japanskih proizvođača poput Suzuki Vitare. Svega šest mjeseci bilo je dalje dovoljno inženjerima i dizajnerima Volkswagena da od skice nastane serijski proizvod. Country je 1990. nastao na bazi Golfa CL Syncro sa četvora vrata, a obogaćen je setom ojačanja i zaštita kako bi cjelina izgledom i voznim svojstvima zadovoljavala traženu formu.

U Graz bi se dopremale gotove karoserije Golfa Syncro gdje bi se montirala dodatna oprema. Podvozje je bilo dignuto za 6 cm, a sa njegove donje strane montiralo se cijevno ojačanje od profila promjera 12 cm. Ukupna je visina karoserije podignuta za 18 cm u odnosu na obični Golf. Country je dobio nove amortizere i opruge prilagođene namjeni, a uz specijalne naplatke dimenzije 15 cola interesantan je i dodatak rezervnog kotača na poklopac prtljažnika. Country je bio bez reduktora i bez blokade diferencijala, a zbog rezanja cijene iz serijske opreme maknut je i ABS. Kupci su imali izbor samo jednog benzinskog motora i to istovjetnog koji je koristio i Golf GTI, ali koji je u slučaju Country umjesto 107 KS davao 98 KS.

Po pitanju atraktivnosti (bolje reći ekstremnosti) u obitelji dvojke naistaknutiji član bio je Golf Rally G60. Široki blatobrani i pragovi, prednja uglasta svijetla, pogon na sve kotače i 160 KS obećavalo je dobru zabavu.

No, javnost je prigovarala da je po pitanju snage ovaj Golf nudio premalo i trošio previše. Sa dvojkom je VW krenuo i na osvajanje Pikes Peaka gdje je imao dva nastupa, 1985 i 1986. godine.

U oba automobila ugrađena su po dva motora. Prve godine su to bila dva 1,8 l 16V motora od Golfa s kombiniranih 390 KS. Za nastup 1986. pripremili su bolid s dva lakša 1,3 l motora iz Pola, opremljena turbopunjačima i koji su davali 500 KS. S Golfom dvojkom VW je 1989. predstavio Golf citySTROMer, svoj prvi serijski električni automobil (ukoliko se 121 proizvedeni primjerak može nazvati serijskom proizvodnjom).

Projekt je započet 1981. sa tvrtkom RWE sa jedinicom je napravljena tek eksperimentalna verzija. Električni Golf imao je radijus kretanja oko 50 km, a koštao je trostruko skuplje od osnovnog Golfa. Na Golfu je također nastao i hibridni prototip gdje je VW upario dizel motor s elektromotorom. Kako masovno produciranom automobilu dati kolekcionarski potencijal vidljivo je upravo na primjeru dvojke. Golf Flair, Funa, Madison, Pasadena, Blue, Match, Hit, Boston, Fire, Moda, Memphis, Special, Bistro, Tour Sky, Ice dio su obitelji posebnih edicija druge generacije.

Zahvaljujući proizvodnji u sarajevskom TAS-u, Golf dvojka je bila često viđena na našim ulicama gdje ih i danas s nostalgijom srećemo. Golf prve generacije svoj gotovo desetogodišnji ciklus na tržištu završio je 1983. sa 6.990.000 proizvedenih primjeraka.

Druga generacija na tržištu je bila prisutna do 1991. i ukupno je producirano 6.301.000 primjeraka. U toj brojci je 7.735 Golfa Country, 5000 primjeraka Golfa Rally, 121 CityStromer, 71 Golf Limited i 309.000 Golfa Cabrio. Inače je prvi Golf Cabrio bio prisutan od 1979 do 1993. i ukupno je producirano 388.522 primjerka.