Rastuće temperature otežavaju polijetanje zrakoplova u nekim zračnim lukama, što predstavlja još jedan izazov za civilno zrakoplovstvo. Kako toplinski valovi postaju sve češći, problem bi se mogao proširiti na više letova, prisiljavajući zrakoplovne prijevoznike da iskrcaju putnike, piše CNN.
– Osnovni izazov s kojim se suočava svaki zrakoplov dok uzlijeće je da su avioni jednostavno vrlo teški i gravitacija ih želi zadržati na tlu – kaže Paul Williams, profesor atmosferskih znanosti na Sveučilištu Reading u Velikoj Britaniji.
– Kako bi nadvladali gravitaciju, zrakoplovi moraju generirati uzgon, što je atmosfera koja gura avion prema gore. Uzgon ovisi o nekoliko čimbenika, ali jedan od najvažnijih je temperatura zraka, a kako se zrak zagrijava, on se širi, tako da se smanjuje broj molekula dostupnih za guranje aviona prema gore.
– Avioni imaju 1% manje uzgona sa svakih 3 stupnja Celzija porasta temperature – rekao je Williams.
– Zato vrućina otežava polijetanje zrakoplova, a u nekim ekstremnim uvjetima polijetanje može postati nemoguće.
Problem posebno pogađa zračne luke na velikim nadmorskim visinama, gdje je zrak već prirodno razrijeđen, te luke s kratkim pistama, koje avionu ostavljaju manje prostora za ubrzanje. Prema Williamsu, ako je za avion potrebno 1900 metara piste na 20 stupnjeva Celzijusa, trebat će mu 2.5 km a na 40 stupnjeva.
Williams i njegov tim istraživali su povijesne podatke iz deset grčkih zračnih luka, koje su sve karakterizirale visoke ljetne temperature i kratke piste. Utvrdili su zagrijavanje od 0,75 stupnjeva po desetljeću od sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
– Također smo otkrili smanjenje čeonog vjetra duž piste, za 2,3 čvora po desetljeću. Čeoni vjetar je koristan za polijetanje, a postoje neki dokazi da klimatske promjene uzrokuju ono što se zove ‘globalno smirivanje’, zbog čega se čini da vjetrovi usporavaju.
Znanstvenicu su potom unijeli te temperature i čeone vjetrove u kalkulator performansi uzlijetanja zrakoplova za različite tipove zrakoplova, uključujući Airbus A320, jedan od najpopularnijih zrakoplova na svijetu.
– Utvrdili smo da je maksimalna težina pri polijetanju smanjena za 127 kilograma svake godine – to je otprilike jednako težini jednog putnika plus njegova prtljaga, što znači da se svake godine leti jedan putnik manje – kaže Williams.
Londonska zračna luka City, u financijskoj četvrti glavnog grada Ujedinjenog Kraljevstva, također ima uzletno-sletnu stazu koja je duga nešto manje od 5000 stopa. Tijekom toplinskog vala 2018., više od desetak letova bilo je prisiljeno ostaviti putnike na tlu kako bi sigurno poletjeli. U jednom je letu udarilo čak 20 ljudi.
Još 2017. godine otkazani su deseci letova u međunarodnoj zračnoj luci Sky Harbor u Phoenixu jer su temperature dosegle 48,8 Celzija, što je iznad maksimalne radne temperature za mnoge putničke zrakoplove.
– Puno je rješenja na stolu. Jedno bi bilo rasporediti polaske dalje od najtoplijeg dijela dana, s više ranih jutarnjih i kasnih večernjih polazaka, što je taktika koja se već koristi u vrućim područjima poput Bliskog istoka – kaže Williams.
Lakši zrakoplovi također su manje pogođeni problemom, tako da bi ovo moglo ubrzati usvajanje kompozitnih materijala kao što su karbonska vlakna za konstrukcije zrakoplova, kaže Williams.
U međuvremenu, proizvođači poput Boeinga već nude opciju vruće i visoko na nekim svojim zrakoplovima, za zrakoplovne tvrtke koje ih planiraju intenzivno koristiti u zračnim lukama na velikim visinama i visokim temperaturama. Opcija pruža dodatni potisak i veće aerodinamičke površine kako bi se nadoknadio gubitak uzgona, bez promjene dometa ili kapaciteta putnika. Naravno, drastičniji pristup bio bi produljiti piste, ali to možda nije moguće u svim zračnim lukama.
U nekim slučajevima, gdje nijedno od ovih rješenja nije primjenjivo, neki putnici će jednostavno biti primorani čekati drugi let, odnosno bit će im otkazano mjesto u zrakolovu kako bi se smanjila masa. No to će biti rijetkost jer većina zrakoplova na polijeće s maksimalnom težinom, pa će se to dogoditi u rijetkim okolnostima – uglavnom u zračnim lukama s kratkim pistama, na velikim visinama i ljeti.
