Prvi put će The Icon Of The Seas isploviti 27. siječnja. Kruzer vrijedan dvije milijarde dolara, s dvadeset paluba i kapacitetom za 7600 gostiju i 2350 članova posade, najveći je putnički brod na svijetu. Za usporedbu, pet puta je veći od Titanica. Plovit će oko karipskih otoka. Zašto ovakav brod? Zato što postoji potražnja, piše Jalopnik. Međunarodna udruga Cruise Lines predviđa da će broj putnika dosegnuti 36 milijuna 2024., što je oko dvadeset posto više od rekorda 2019. godine, prije pandemije koronavirusa. Climate Trace objavio je da su dosegnute nove visine u emisiji štetnih plinova, koje su gotovo šest posto veće u usporedbi s vremenima prije 2020. godine.
Premda su se mnoge tvrtke za kruzere javno obvezale na ugljičnu neutralnost do 2050. godine, čini se da danas nema mnogo napora da se ti ciljevi postignu. Royal Caribbean, tvrtka koja vlasnik The Icon Of The Seas, najavila je da će izgraditi još najmanje tri broda iz Icon klase za svoju flotu u bliskoj budućnosti. Svaki je težak preko 200.000 tona, a pokretan je tekućim prirodnim plinom.
Icon Of The Seas ima dva ogromna LNG spremnika od 307 tona za pogon svojih šest 14-cilindričnih četverotaktnih motora, koji zajedno daju 121.400 konjskih snaga. Sva ta snaga će dovesti Icon do najveće brzine od 40 km/h. Navodno su ovi motori najučinkovitiji motori na tržištu, a proizvođač Wärtsilä se hvali niskom emisijom ispušnih plinova.
Industrija krstarenja reklamira tekući prirodni plin kao jedno od najzelenijih goriva na planetu. LNG značajno smanjuje emisije sumpora i dušikovog oksida, a mnogi tvrde da je učinak smanjenje emisije stakleničkih plinova za 30 posto. No brodovi za krstarenje koji koriste prirodni plin ponekad ispuštaju metan izravno u atmosferu, koji je oko 80 puta opasniji staklenički plin od ugljičnog dioksida. Prošlogodišnja istraga dovela je do zaključka da je prelazak brodova na LNG čista šteta za klimu.
Prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša, prosječan brod za krstarenje ispušta više čađe dnevno nego milijun automobila. Zapravo, brodovi za krstarenje čine samo jedan posto velikih svjetskih brodova, ali na njih otpada više od šest posto svjetskih emisija crnog ugljika (čađe). Crni ugljik je posebno opasan na Arktiku, gdje se taloži na snijegu i ledu, ubrzavajući stopu topljenja ledenjaka.
Bloomberg piše o industriji krstarenja:
– Brodovi za krstarenja ne dobivaju uvijek isti ekološki nadzor kao zrakoplovni prijevoz. To je djelomično zato što se brodarstvo često smatra energetski učinkovitijim od putovanja zrakoplovom. To, međutim, vrijedi za teretne brodove zahvaljujući relativno učinkovitom korištenju prostora i malom broju članova posade. Brodovi za krstarenja, pak, troše više energije: putnici koji plaćaju očekuju više kvadratnih metara, a moderna krstarenja nude mnoštvo pogodnosti.
Od bazena, dvorana, kazina – mnogo je velikih potrošača energije.
