U novije vrijeme čelnici europskih automobilskih kompanija više su se puta prozvoli kineske konkurente, pogotovo proizvođače električnih automobila, zbog navodnih napoštenih uvjeta. Nešto slično događa se i u Sjedinjenim Američkim Državama, premda tamo kineska ekspanzija nije toliko izražena s obzirom na ograničenja koja postavljaju na određene proizvode istočnjačkog podrijetla. Kina je, pak, priznala da je njezina automobilska industrija izvan kontrole jer gotovo svakodnevno neobuzdano raste, što bi globalno tržište preplavilo jeftinijim električnim vozilima s kojima se ostali ne mogu natjecati. Također, upitna je održivost ogromne industrije koja ne generira veliki profit. Iz tog je razloga kineska vlada u nedavnoj izjavi, koju je objavio The Financial Times, izjavila da će zaustaviti dio ovog širenja kao odgovor na kritiku nepoštene industrijske i trgovinske politike.
U izvještaju se navodi da će vlada u Pekingu sveobuhvatnije kontrolirati nove projekate električnih vozila, kako marki tako i modela.
Prošlog rujna Europska unija otvorila je istragu o nelojalnoj konkurenciji između europske i kineske industrije, s obzirom na to da industrija iz raznih proračunskih i neproračunskih izvora dobiva značajna sredstva od državnih vlasti za izvoz proizvoda na Stari kontinent po znatno nižoj cijeni od prosječne. Sve ovo navodi Kinu na akciju u strahu da se uspostavlja automobilska industrija koja je puno glomazija od razine potrebne za domaću potražnju.
Prošle godine Kina je pretekla Japan kao najveći svjetski izvoznik vozila. Unatoč brojnim markama automobila, kinesko tržište najbolje je prihvatilo vozila dva brenda – Geelyja i BYD-a, koji pokazuju interes za međunarodnim širenjem. Trenutno je oko 95 marki električnih vozila u Kini, koje nude više od 300 električnih modela.
