Problemi s parkiranjem sve su prisutniji, urbane sredine pucaju po šavovima vezano uz tu problematiku. Pauci kruže! Vozila se premještaju. Tu treba uočiti razliku: trošak premještanja i teret vlasniku, s jedne strane, te kazna za nepropisno parkiranje, situacija kad zakon predviđa kažnjavanje vozača. Ponekad zakon i sudove ne zanima tko je parkirao već tko je vlasnik, a također ih ne zanima tko je vlasnik koje nekretnine ispred koje je nepropisno parkirano, već samo tko je vozač koji je parkirao! Čini vam se nejasno? Nije uopće, posve je jednostavno iako većini ne i logično! Zakonodavac je nastojao pojednostavniti, olakšati život onima koji provode zakon i primjenjuju propise, da ne idu u dubinu i ekstremne istražne radnje!
Ključno stajalište vezano uz troškove premještanja, obratite pozornost ovdje se radi o premještanju nepropisno parkiranog vozila, iznio je Vrhovni sud Republike Hrvatske i toga se nadležna tijela drže! Olakšan im je život! Za troškove nastale premještanjem vozila odgovara vlasnik, odnosno korisnik vozila. Plaća vlasnik! Ne zanima nikog tko je vozio, tko je parkirao, vlasnik plaća troškove premještanja, njemu se prepuštaju interni pregovori, dogovori, prebijanja dugova i troškova prema onom tko se zapravo ogriješio. Vozilo je parkirao netko drugi, a ne vlasnik, nemojte sudove time zamarati, vi se međusobno razračunavajte i preračunavajte, ali vlasnik plaća. Vrhovni sud Republike Hrvatske iznio je svoj stav i toga se nadležni drže (Rev-1049/2019-2): „za premještanje vozila i naplatu troškova premještanja od vlasnika odnosno korisnika vozila bitno je samo da su ostvarena obilježja prekršaja nepropisnog zaustavljanja ili parkiranja vozila iz čl. 84 ZSPC, dok je irelevantno tko je nepropisno zaustavio ili parkirao vozilo kao i postojanje prekršaja i krivnje počinitelja za djelo ili prekršaj“.
Vrlo se pomno i detaljno navodi u Zakonu o sigurnosti prometa na cestama gdje to vozač ne smije zaustaviti ili parkirati vozilo i propisuje se dakako, novčana kazna za vozača, pazite ovog puta za vozača, ne vlasnika vozila koji se ogriješi o tu zakonsku zabranu. U probleme s parkiranjem ubrajaju se i oni kojima se drugim vozačima blokira mogućnost da iziđu sa svog parkirnog mjesta, iz garaže, dvorišta! I tu dolazimo do zabrane zaustavljanja i parkiranja ispred kolnog ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu! Zabrana je logična i nije je potrebno posebno obrazlagati! Treba voditi računa i o drugim ljudima, o drugim vozilima, niste sami na svijetu! Međutim, kako stvari nikada nisu posve jednostavne a život je šarolik i iznjedri različite situacije i upite, postavlja se pitanje je li dozvoljeno parkirati ispred kolnog ulaza u vlastito dvorište, u vlastitu garažu? Zakon ne predviđa nikakve izuzetke, ne navodi ništa vezano uz konkretnu osobu vlasnika, niti pravo vlasništva nekretnina. Kada se kažnjavaju druge osobe koje su parkirale ispred vašeg kolnog ulaza u dvorište ili garažu to vam se čini logičnim, normalnim, uostalom ide vama u korist, vaš se slobodan prolaz štiti.
Može li se kazniti vozač koji se ogriješio o zabranu parkiranja ispred kolnog ulaza u vlastito dvorište, odnosno vlastitu garažu? Ne da se može, nego se to i čini! Hoće li nadležni za pisanje kazni i kažnjavanje utvrđivati i vlasništvo nekretnina ispred kojih se nepropisno parkiralo ili će samo utvrditi da je riječ o kolnom ulazu te da je određeno vozilo parkirano ispred njega kad zakon kaže da je to nedopušteno, zabranjeno, kažnjivo? Posve sigurno slutite već odgovor. Zabranjeno je zaustavljanje i parkiranje ispred kolnog ulaza u zgradu, sklonište, dvorište ili garažu, vlasničkopravni odnosi u pogledu konkretne zgrade, skloništa, dvorišta ili garaže nadležnima za kažnjavanje nisu u fokusu, ne vode štoviše, računa o njima, uopće.
Kolni ulaz, vi parkirani ispred, oni kaznu pišu, a vi u ulozi i vozača i vlasnika vozila i vlasnika predmetne nekretnine o čijem se kolnom ulazu radi! Tri u jedan, što bi se reklo! I što onda bude, sudovi vam nisu skloni, unatoč vlasništvu nekretnine, bar ako je suditi prema stavu Općinskog suda u Varaždinu iskazanog u presudi Pp-1949/2022-5 od 25. 8. 2022. Njome je je okrivljenica proglašena krivom budući je parkirala osobno vozilo ispred kolnog ulaza. Da, proglašena je krivom unatoč i usprkos tome što nisu nastupile nikakve štetne posljedice, što je stupanj krivnje nizak i što je parkirala ispred svoje obiteljske kuće na samo 15 minuta jer se vraćala iz trgovine i morala je u kuću unijeti namirnice. Proglašena je krivom iako je, kako iznosi u obrani, parkirala na način da nije blokirala niti ulaz u svoju obiteljsku kuću, a niti je bila parkirana na pješačkom prijelazu, ni na zelenoj površini, odnosno tako da automobil nije nikome smetao, pješaci i biciklisti su mogli prolaziti pored automobila. Također niti kolnik nije bio blokiran, već su automobili mogli nesmetano prolaziti. Međutim, istodobno, nije bilo sporno niti okrivljenici niti sudu da se radilo o parkiranju ispred kolnog ulaza i da je to zakonom zabranjeno i kažnjivo. Sud je jednostavno utvrdio, činjenice preciznije, činjenicu da je parkirala vozilo ispred kolnog ulaza čime je postupila protivno čl. 82. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama i počinila prekršaj iz čl. 82. st. 4. istog zakona. Zakon, a očito ni sudovi ne rade razliku između vlastitog i tuđeg kolnog ulaza, imajte to na umu kada se sljedeći put zaustavljate ili parkirate.
