Kvaliteta zraka u Zagrebu i brojnim hrvatskim gradovima je vrlo nezdrava, pogotovo zimi. To znači da će, kako piše na popularnoj i relevantnoj aplikaciji za vremensku prognozu AccuWeather, osjetljive skupine odmah osjetiti zdravstvene učinke, dok će zdrave osobe vjerojatno otežano disati i osjetiti iritaciju grla. Preporuka je dosta radikalna: ostanite u zatvorenom prostoru i odgodite aktivnosti na otvorenom. Kvaliteta zraka u istočnom dijelu Hrvatske je toga dana bila nešto bolja, ali ne značajno, karta se također crveni, što je boja koja označava nezdravi zrak. Prema Istri i Kvarneru je već bilo bolje, s izuzetkom okolice Umaga i Rijeke, koje se također crvene. Obala do Splita je također bolje, mada je i to, kao i Istra, označeno kao loša kvaliteta zraka. Od Splita do Dubrovnika je opet nezdravo crveno. Zelena područja, što označava tek prosječnu kvalitetu zraka, sporadična su – mali dijelovi Istre uz more, podno Velebita, dio Like, zaleđe Zadra, otoci, mada ne svi, recimo veliki srednjodalmatinski poput Brača i Hvara su crvenkasto-žuti. Inače na otocima, kako bismo amaterski mogli pomisliti, nemaju nužno kvalitetniji zrak, posebno ljeti. Tako je recimo prošlog kolovoza Vis imao najzagađeniji zrak u Hrvatskoj zbog ozona, koji Svjetska zdravstvena organizacija definira kao jednu od tvari u zraku s najštetnijim učinkom na ljudsko zdravlje. Naime, što su temperature zraka više i što su vrućine dugotrajnije, to je veća vjerojatnost pojave epizodnih stanja ozona.
Prema AccuWeather, ni zemlje u našem okruženju ne stoje dobro, posebno Bosna i Hercegovina, koja se na nemalim dijelovima i ljubičasti, što je pak oznaka za opasan zrak. U Bosni i Hercegovini na zrak značajno utječe proizvodnja električne energije na ugljen, kao i grijanje na ugljen i drvo, posebno korištenje nekvalitetnoga goriva poput peleta klase 3 ili 4, koji imaju puno kore te se stoga iz dimnjaka ispuštaju puno pepela i prašine. Ni brojnost starih i neispravnih vozila ne pomaže čistoći zraka. Inače je izgaranje ugljena odgovorno za čak 20 posto emisija stakleničkih plinova.
O čistoći zraka najčešće ne vodimo računa niti nam je ona sastavni dio svakodnevnog informiranja o meteorološkim uvjetima. No mogla bi postati. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, zagađenje zraka je najveća pojedinačna ekološka prijetnja ljudskom zdravlju od koje, prema procjenama, u Europi prerano umire oko 300.000 ljudi, a u svijetu više od sedam milijuna ljudi godišnje. Takvo zagađenje skraćuje očekivano trajanje života za gotovo dvije godine, što je više i od pušenja, alkohola i nehigijenskih uvjeta života. Kvaliteta zraka se mjeri preko koncentracije pet ključnih onečišćujućih tvari: lebdećih čestica (PM10 i PM2,5), ozona, sumporova dioksida i dušikova dioksida. Samo je izloženost sitnim lebdećim česticama, koje su najopasnije, 2020. godine prouzročila 238.000 slučajeva prerane smrti u Europi, što je više nego dvanaest puta više od broja poginulih u prometnim nesrećama. PM2,5 ili mikro čestice su opasne jer lakše i dublje prodiru u organizam te mogu uzrokovati niz problema, od otežanog disanja do peckanja očiju. Nastaju sagorijevanjem fosilnih goriva, od primjerice ispušnih plinova iz automobila i grijanja na drva ili ugljen. Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije, onečišćivači u zraku utječu na moždane udare, bolesti dišnog sustava, bolesti pluća, uključujući rak, bolesti krvožilnog sustava te bolesti jetre i krvi. Najugroženiji su stariji i djeca. Čak i kratkotrajna izloženost zagađenju može izazvati napadaje astme i akutni bronhitis te povećati rizik od respiratornih infekcija i dovesti do infarkta ili aritmije kod ljudi sa srčanim oboljenjima. Zdrave osobe pak mogu osjetiti prolazne posljedice poput kašlja, gubitka daha, iritacije očiju, nosa i grla. Novije studije objavljene u znanstvenom časopisu JAMA utvrdile su da loša kvaliteta zraka povećava i rizik od depresije. Naime, jedna je studija pokazala da dugotrajna izloženost povišenim razinama onečišćenja zraka povećava rizik od depresije kod starijih osoba, a druga da je dugotrajna izloženost čak i niskim razinama zagađivača povezana s pojavom depresije i anksioznosti.
Kvaliteta zraka sve više postaje važna tema i u Hrvatskoj javnosti. U studenom je tako u Saboru održana rasprava o konačnom prijedlogu Zakona o zaštiti zraka, pri čemu su navođene takozvane crne točke u Hrvatskoj po pitanju kvalitete zraka. Među njima je Slavonski Brod, u kojem građani već godinama protestiraju zbog zagađenja, a odnedavno nosi i titulu najzagađenijega grada u EU, prema analizi Europske agencije za okoliš. Samo prošle zime u Slavonskom Brodu je 11 puta izmjerena najveća razina zagađenja. Dobar dio zagađenja zraka u Brodu je dolazio preko granice, od rafinerije nafte u Bosanskom Brodu, ali rafinerija se zatvorila, a zagađenje je ostalo. Na listi su i Dugi Rat zbog bivše tvornice ferolegura, područje Sjeverne luke u Splitu, Belišće, Delnice i Zagreb. Koncentracije lebdećih čestica veće su u centru Zagreba zbog prometa u odnosu na sjeverni dio grada te rastu prema Novom Zagrebu. Zimi se bilježi najviše dana s povišenim koncentracijama lebdećih čestica zbog izgaranja fosilnih goriva i drva zbog grijanja, posebno u prigradskim područjima, pri čemu je dio stanovništva zbog siromaštva ovisan o ogrjevnom drvu. Državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i zelene tranzicije Željko Vuković u Saboru je naveo da se za poboljšanje kvalitete zraka provodi niz mjera, među ostalim kroz energetsku obnovu kuća i programe energetske učinkovitosti, čime se smanjuje potrošnja energije i posljedično pridonosi smanjenju onečišćenju zraka. Ekološke udruge ističu potrebu za strožim kontrolama industrijskih postrojenja, kao i boljim mjerama za praćenje kvalitete zraka. Gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević pak navodi da smanjenju prometa, pa onda i kvalitetnijem, zraku pridonose širenja pješačke zone, unapređenja biciklističke infrastrukture i javnog prijevoza, a najavio je i da će se raditi na smanjenju grijanja na kruta goriva.
Prema podacima Europske agencije za okoliš, emisije ključnih onečišćujućih tvari u zraku smanjile su se tijekom posljednjih desetljeća, no i dalje je 2021. čak više od 90 posto gradskog stanovništva EU bilo izloženo visokim koncentracijama sitnih lebdećih čestica. Najviše koncentracije zabilježene su u srednjoj i istočnoj Europi te Italiji, prvenstveno zbog korištenja krutih goriva za grijanje i u industriji. Europska agencija za okoliš svake dvije godine objavljuje ljestvicu više od 370 europskih gradova prema kvaliteti zraka. Prema zadnjem izdanju te ljestvice od ove godine Slavonski Brod ima najzagađeniji zrak u Uniji. Neposredno ispred njega su gradovi u Poljskoj i Italiji. Dva švedska grada, Uppsala i Umeå, na vrhu su liste s najmanje onečišćenja, a slijede ih Faro u Portugalu, Reykjavik na Islandu i Oulu u Finskoj. I Zagreb je na listi, s kvalitetom zraka koja je označena kao loša, te Rijeka sa solidnom. Među zemljama najčišći zrak u Europi imaju Island, Finska i Norveška, a najzagađeniji Italija, Ukrajina i Poljska.
Vijeće Europske unije je u listopadu donijelo direktivu kojom se utvrđuju novi, stroži standardi kvalitete zraka u cijeloj Uniji koji se moraju postići do 2030., a usklađeni su sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije. To znači, na primjer, da se za sitne lebdeće čestice godišnja granična vrijednost uvelike smanjuje – s 25 mikrograma po kubičnome metru na 10 mikrograma. Time bi se trebala znatno smanjiti prerana smrtnost uzrokovana onečišćenjem zraka. Zanimljivo je da se novim pravilima prvi put omogućuje da građani mogu tražiti odštetu od država članica ako im je zdravlje narušeno zbog namjernog ili nemarnog kršenja pravila direktive, dakle zbog nedopuštene razine onečišćenja zraka.
Kako bismo se zaštitili, osim preseljenja na Island ili čekanja učinkovitih mjera, možemo nositi masku u danima kad je veće zagađenje, posebno maske tipa N95, koje filtriraju najopasnije i najsitnije čestice. Stručnjaci također preporučuju da se izbjegava vježbanje na otvorenome kad je veće zagađenje zraka, posebno uz prometnice, da se ne pale drva ako se ne mora, dakle zaboravite kamin, da se što manje koriste automobili, posebno na dizel, a da pješaci i biciklisti izbjegavaju velike prometnice.
